1926. godine u Parizu rođen je jedan od najvećih strip scenarista Rene Goscinny. Svoje djetinjstvo je proveo u Argentini, ali ga život vodi dalje, najprije u New York gdje sreće budućeg suradnika Morissa (Maurice de Bevere, kreator Taličnog Toma), zatim u Brussels gdje sreće još jednog važnog budućeg suradnika Charliera i konacno nazad u Pariz, gde upoznaje Alberta Uderza. Posebno je značajna njegova suradnja sa Uderzom, sinom italijanskih emigranata koji je svoje prve radove objavljivao već u trinaestoj godini. 1959. godine u Parisu je formiran dječji magazin "Pilote", u kome je Uderzo započeo dva stripa. Jedan u suradnji sa Charlierom, a drugi usporedo sa Goscinnyem. Bila je to epizoda pod nazivom Asterix le Gaulois (Asterix Gal), koja je u cjelini objavljena 1961. u izdanju izdavačke kuće Dargaud u tiražu od skromnih 6 000 primjeraka. Suradnja Goscinnyja i Uderza datira jos iz 1951. U prvih deset godina partnerstva ova dva strip maga kreirala su nekoliko junaka, među kojima je najzapaženiji svakako Oumpahpah, koji se smješten u Americi 18-og vijeka.

Kada su počeli rad na Asteriksu, došlo je do nesuglasica između Goscinnyja i Uderza oko toga kako bi trebao izgledati glavni junak. Uderzo je Asteriksa zamišljao kao ogromnog ratnika koji snagom rješava probleme na koje nailazi. Pobijedila je ipak Goscinnyjeva mašta koji je smatrao da bi Asteriks trebao biti simpatični, mali, lukavi ratnik. Njemu su ipak pridružili i jednog velikog, ali glupog prijatelja, kao vjernog pratioca. Tako je nastao i Obeliks. Imena su u stripu formirana tako što je na duhovit korijen dodavan nastavak rix (keltska varijanta latinskog rex-kralj). S obzirom da su epizode Asteriksa u narednih četrdeset godina prevedene na preko sto jezika i dijalekata, ne čudi što su imena ostalih pratećih junaka različita ne samo od zemlje do zemlje, već i od izdavača do izdavača. Tako su se Asteriks i Obeliks u prvom pojavljivanju na ovim prostorima 9. 10. 1966. u Politici Ekspres zvali Zvezdoje i Trboje, Galija je bila Medovina, a selo u kojem se odigrava radnja Mala Mokra Medovina.

Asteriks je rađen u žanru komičnog istorijskog stripa. Glavni junaci su Gali Asteriks, plavokosi, omaleni, hrabri i lukavi ratnik i Obeliks, ogromni, glupi, ali ratnik velikog srca u svojim prepoznatljivim plavo-bijelim hlačama i sa riđim pletenicama. Pustolovine u kojima sudjeluju ova dva junaka vremenski su postavljene u 44. g.p.n.e., u period u kome je prema povijesnim izvorima cijela Galija bila pokorena od strane Rimljana. "Cijela? Ne! Jedno selo nepokornih Gala i dalje se uspješno odupire osvajaču." Ovom uvodnom rečenicom je u posljednjih četrdeset godina počinjao svaki od tridesetjednog strip albuma koliko ih je do danas objavljeno. Ovo selo na obali Atlantika opkoljeno je sa četiri rimska utvrđena logora. Stanovnici sela se odupiru najezdi Rimljana zahvaljujući čarobnom napitku koji im spravlja seoski druid i koji im daje nadčovječju snagu, tako da za njih "mlatiti Rimljane" predstavlja pravu zabavu. Obeliks je kao mali upao u kazan sa čarobnim napitkom, pa mu on više nije ni potreban (iako on stalno traži svoju porciju). S druge strane, Rimljani patroliranje u blizini galskog sela doživljavaju kao svojevrsnu kaznu jer to obično završava gadnim batinama.

Pustolovine Asteriksa i Obeliksa nisu ograničene samo na Galiju, već su njih dvojica tokom svojih avantura stizali do Egipta, Britanije, Grčke, Španjolske, Korzike, Švicarske, Belgije, Njemačke, pa čak i do Indije i Amerike. Goscinny je u svojim tekstovima punim satire ismijavao karakteristike raznih naroda te su mu mnogi prigovarali da je rasist, ali on je i same Gale prikazao kao sve drugo samo ne savršene ljude, pa se moze reći da je on ismijavao ljudske mane koje su karakteristične od podneblja do podneblja. Ali ni pojedinci nisu pošteđeni, pošto likovi koji se pojavljuju u stripu nisu ništa drugo nego karikature stvarnih ličnosti. Neke od tih ličnosti su iz privatnih života Uderza i Goscinnyja, a većina ih je iz javnog života Francuske i ostatka svijeta, kao i iz kulturnih i umjetničkih djela svjetske baštine. Tako možemo naići na rimskog špijuna sa licem Seana Conerryja ili židova sa licem Gregory Pecka. Pojavljuju se i Don Cihot, Frankenstein, Stan Laurel i Oliver Hardy, a u ulozi vječno nasamarenih pirata su glavni junaci Charlierova stripa "Ridjobradi". U stripu nije zaobiđen ni sadašnji predsjednik Francuske Jacques Shirac.

Osim Asteriksa i Obeliksa, junaci koji su našli stalno mjesto u stripu su seoski starješina koji vrlo drži do svog autoriteta, druid koji sprema čarobni napitak, seoski bard koji sve iritira svojim pjevanjem, kao i ostali stanovnici sela od kojih je svaki vrlo plastično dočaran kao živi lik, kako karaterno, Goscinnyjevom zaslugom, tako i fizički Uderzovom zaslugom. Neprijatelji Asteriksa i Obeliksa su na prvom mjestu Rimljani sa Julijem Cezarom na čelu. Tu su zatim i prije spomenuti pirati čiji brod strada u gotovo svakoj epizodi. Vrijedi spomenuti i neustrašive Normane, Gote, kao i Vikinge, mada su ostali narodi uglavnom u prijateljskim odnosima sa Galima, u zajedničkoj borbi protiv Rimljana.

Asteriks je objavljivan u mnoštvu izdanja na stotinjak jezika u ukupnom tiražu od blizu 300 000 000 primjeraka. Prvi broj je štampan u 6 000 primjeraka, a prava ekspanzija Asteriksa počinje 1965. godine sa šestom epizodom Asterix et Cleopatre. Primjera radi, 29. epizoda La rose et la Glaive, prodana je samo u Francuskoj u 7 000 000 primeraka. Mnoge Asteriksove avanture su ekranizirane, što kao crtani, što kao igrani filmovi. A 1989. godine je na periferiji Parisa otvoren i veliki Asteriksov zabavni park.

Originalna francuska izdanja su izlazila najprije u Dargaud ediciji od 1961. do 1979. godine, a zatim je Uderzo osnovao svoju izdavačku kuću Albert Rene u kojoj se pojavilo poslednjih sedam epizoda. Nažalost, 1977. godine je Goscinny iznenada umro od srčanog napada u 51. godini života. Ostavio je za sobom Uderzu scenario za 24. Asteriksovu avanturu Asterix chez les Belges. Od tada Uderzo radi sam i scenario i crtež. Radi sporo, bez žurbe i takav rad daje sjajan rezultat. Mada on kaže da se po humoru ne moze mjeriti sa Goscinnyjem, njegove epizode ne zaostaju za onim ranijim. Iz poštovanja prema pokojnom prijatelju i danas navodi njegovo ime kao ime scenariste u novim epizodama. Pored svih priznanja Uderzo je odlikovan i prestižnim ordenom francuske Legije časti. Ono što razlikuje njegov rad od rada ostalih crtača je fantastična scenografija, vjerno prenesena na papir. Panorame antičkih gradova su dovedene do savršenstva. Ipak treba spomenuti i to da sjajan odabir uglavnom toplih boja nije Uderzova zasluga, jer je on daltonista. Njegov opus se danas koristi kao literatura na fakultetima umjetnosti širom svijeta.

Sve su veći razmaci izmedju dvije Uderzove epizode Asteriksa. Poslije dužeg rada javlja mu se bol u desnoj ruci, sto je profesionalna bolest crtača. Uderzo je zakonski sredio da nijedan crtač i scenarist ne mogu da nakon njegove smrti preuzeti rad na Asteriksu. Tako će nakon njega Asterix otići u mirovinu zauvijek, ali nam iza njega i Goscinnyja ostaje preko trideset neponovljivih priča!