 Ivica Bednjanec rođen je
1934. godine u zagrebu gdje stalno živi i radi. Nakon
završene grafičke škole radi kao litograf u Štamparskom
zavodu "Ognjen Prica" u Zagrebu. Uz rad nastavlja
školovanje te 1962. diplomira na višoj grafičkoj školi u
Zagrebu. Svoje prve stripove počinje objavljivati 1952.
god. (Stanoje Goranin - Vjesnikov zabavnik "Petko"). U
to vrijeme stvara i prve grafičke dizajne. Prvu
nagradu dobiva još 1957.godine-na natječaju "Narodne
armije" nagrađen je njegov strip "Crveni se šuma". Od
1963.godine do 1968. nastaje opus njegovih stripova iz
hrvatske povijesti - tridesetak kompletnih naslova. Od
1967. godine djeluje kao samostalni umjetnik i član
ULPUH-a.
Dipl.graf.ing. Ivica Bednjanec, samostalni
likovni umjetnik - nekada profesor na Grafičkoj školi u
Zagrebu - više od 40 godina kontinuirano objavljuje
stripove, kojima je ujedno kompletni autor, kako
scenarija tako i crteža. Riječ je o preko 2000 tabli
stripa, preko 1000 scenarija, 3 knjige stripa...
Godinama je predstavljao svoju zemlju na velikim
svjetskim izložbama stripa: više puta u Montrealu
(ujedno više puta uvršten u katalog odabranih radova);
još '78 sa Mirkom Ilićem u Lucci; u Napoli-u (gdje je
dobio i Pulcinellu'84). 1984. dobiva "Andrija" u
Ljubljani; na salonu stripa u Vinkovcima 1988. osvaja
Grand Pirx a 1997. Nagradu za životno djelo; iste godine
odlikovan je redom Danice Hrvatske... Širinom opusa
autorski strip Ivice Bednjanca mogao bi se podijeliti
prema tematici po0 ciklusima na povijesni, političku
satiru, , sportski, dječji itd. A jedan od materijala je
uvršten kao prateći pedagoški materijal u udžbeniku za
nastavnike pedagoške psihologije. Od jeseni 1999. Ivičin
strip trebao bi biti sastavni dio čitanke iz hrvatskog
jezika za 7. razred. Otprilike u isto vrijeme, u
produkciji "Zagreb filma", trebao je započeti serijal
"Male ljubavi" prema "Durici" - autorovom najmlađem liku
stvorenom za najmlađe (ali i one starije
čitaoce/gledaoce). Inače, Durica već 12.godina (i danas)
izlazi u "Smibu" reviji za osnovce.
Ivica Bednjanec je
jedan od najkvalitetnijih i najproduktivnijih hrvatskih
autora stripa svih vremena. S obzirom na veličinu,
širinu, kontinuitet i raznolikost njegova opusa, možda
nisu pretjerane ocjene da je Ivica Bednjanec sve svoje
stripove realizirao prema vlastitim scenarijima (što ga
čini, pomalo paradoksalno, najproduktivnijim SCENARISTOM
našeg stripa), ovakve ocijene još više dobivaju na
težini. Pa ipak, ne možemo se oteti dojmu da rad ovog
autora u našoj sredini nije bio adekvatno priznat, nego
vrlo često prešućivan, ponekad čak i omalovažavan.
Razloga za to ima više, a sam Bednjanec često je bez
gorčine znao reći da su mu popularnost i čitanost
njegovih stripova važniji nego priznanja raznih
"stručnjaka". Bednjančeva velika produktivnost i
insistiranje na komunikativnosti i lakoj čitljivosti
priskrbili su mu epitet "pučkog zabavljača" i autora za
djecu.
Njegovi stripovi
bili su naprosto - stripovi. Nisu imali onaj, ponekad
potrebni, začin "intelektualnog" i "umjetničkog". Uza
sve to Bednjanjec se nije trudio kopirati inozemne
uzore; bio je svoj, autentičan i nekako previše - naš!
Zanimljivo je da sve to nisu bili argumenti u
njegovu korist. U sredini koja blagonaklono gleda na
pomodare i plagijatore, gdje se često provincijski
kompleks pokušava zaliječiti afirmiranjem onih "koji
rade kao vani na Zapadu", u sredini koja često nije
pravovremeno svjesna svojih autentičnih vrijednosti - to
i nije tako čudno. Rad Ivice Bednjanca uvjetno bismo
podijelili na dva područja-takozvani realistički strip
te grotesku u najširem smislu. Neka druga podjela mogla
bi glasiti: stripovi za omladinu i stripovi za odraslu
publiku. Tijekom 60-ih godina nastao je veći dio iz
ciklusa povijesnih stripova, stripova s tematikom iz
Meksičke revolucije i stripova o sportu, dok se tematici
NOB-a Bednjanec povremeno vraćao. Od 1968. godine
započinje njegova suradnja s "Modrom lastom" gdje puna
tri desetljeća paralelno nastaju dva serijala-Osmoškolci
i Genije i Lastan. Posebno je značajan Nježni-lik
realiziran u dvije varijante-Nježni robijaš (1975 - 76)
i Nježni sport (1976-83). Bednjanec je realizirao još
nekoliko serijala -Iverku, Kika, Amicu, i
najnoviji-Duricu. Mađu najkvalitetnije stripove njegovog
opusa svakako se ubrajaju i dvije epizode započetog
serijala Barun Trenk (1974).
Povijesni ciklus
Povijesni ciklus čini niz stripova s
tematikom iz hrvatske povijesti u kojima se opisuju
događaji uglavnom iz 16. stoljeća. Okosnica ciklusa
objavljena je u ediciji "Nikad robom". Stripove s
tematikom iz NOB-a možemo smatrati pod grupom povijesnog
ciklusa.
Karakteristika ovih radova je težnja
dokumentarnosti i vjerodostojnom iskazivanju povijesne
građe. Kao svojevrsne iznimke spomenimo šarmantni mini
serijal Petrica Kerempuh, objavljen u "Zenitu" 1966. i
prilično neobičan strip Stubička avet u kojem Bednjanec
spaja povijest i fikciju na vrlo zanimljiv
način.
Ciklus stripova iz meksičke revolucije
Ciklus stripova iz meksičke revolucije
svojevrsni je kuriozitet, ne samo Bednjančevog opusa
nego i našeg stripa u cijelini. Objavljen u "Biblioteci
Lale" sredinom šezdesetih, ovaj serijal je na specifičan
način sudjelovao u formiranju slike svijeta čitave jedne
generacije mladih konzumenata stripa. Bednjancu je takav
tematski okvir omogućio kreiranje svojevrsnog
"socijalnog vesterna" visoke etičnosti. Bijeda meksičkih
Indijanaca te pohlepa i teror Španjolskih bogataša,
osnovni su pokretač radnje- spontani otpor vodi
siromašne u revoluciju. Kroz većinu epizoda provlači se
lik Panča Gonzalesa, lutajućeg viteza pravednika, koji
pomaže seljacima i revolucionarima, odričući se bilo
kakve osobne koristi.
Osmoškolci
Osmoškolci je
zajednički naziv serijala u "Modroj lasti",
najtiražnijem listu za školski uzrast. U tim malim
pričama iz školskog i izvanškolskog života Bednjanec
obrađuje razne teme bliske svakom osmoškolcu - prve
ljubavi, problemi s učenjem, doživljaji na ljetovanju,
huliganstvo, delikvencija, zabava, moda, glazba,
problemi sa nastavnicima i roditeljima, prijateljstvo i
kolegijalnost...jednom riječju svakodnevnica odrastanja
i rješavanje uvijek prisutnih problema kao svojevrsna
avantura. Kao najčešći lik u većini epizoda pojavljuje
se djevojčica Jasna. Nasuprot pomalo idealiziranoj
Jasni, njena prijateljica Nina nije imuna na sitne mane
- naivnost, pomodarstvo, prevrtljivost, laka
zaljubljenost i slično, stalno je dovode u razne
neprilike
Genij i Lastan
Genij i Lastan
glavni su protagonisti drugog serijala u "Modroj lasti".
Lastan, zamišljen kao "maskota" lista (rubrika sastanak
sa Lastanom najčitaniji je dio "Modre laste"), uglavnom
je promatrač i ponekad pomalo ironični komentator
Genijevih "genijalnih" izmišljotina. Genij je sintetički
lik otkvačenog klinca, vrlo maštovit, pametan, ali i
pomalo "uvrnut". Njegovi brojni "šašavi izumi"
preseljavaju njega i ostale protagoniste u neki drugi
paralelni svijet po principu - "što bi bilo kada bi
bilo". Genijeve avanture u kojoj razne dječje igre
postaju paradoksalna realnost u kojoj klinci ipak ne
mogu ovladati situacijom jer joj nisu dorasli. Za većinu
mladih čitalaca "Modre laste" Bednjančevi stripovi su
ono što prvo i obvezno pročitaju u svom listu. Za mnoge
je to i prvi susret sa drukčijim stripom od "naivnih
dječjih stripova" i !"priglupih kaubojaca". Vjerujem da
se većina njih osjeća i pomalo nadmoćno čitajući ih.
Naime , iskustvo da su "prave" avanture u nekim drugim
stripovima, kao i narasla svijest o tome da je realnost
života različita (često i dramatičnija) od svijeta iz
stripova, sastavni je dio procesa odrastanja
Nježni
robijaš
Nježni
robijaš se kao lik prvi put pojavljuje u "Modroj lasti",
gdje glumi sitnog negativca. Svoj serijal dobiva 1975.
godine u satiričkom listu "Kerempuh". Nježni je sitni
lopov (ili to pokušava biti) koji svoje avanture počinje
završava u zatvotu. Njemu se iz tog zatvora zapravo i ne
ide i rado se u njega vraća. Ivica Bednjanec u ovom
serijalu za odrasle razotkriva naličje "kulturnog"
ponašanja koje često samo fasada, dotiče tada (a i sada)
aktualne probleme ekologije, šverca, mita i korupcije,
socijalnih razlika, raznih makinacija... Ukratko, poruka
ovog stripa bila bi da su "pravi lopovi na slobodi, a
ponekad i na položajima".
Nježni
sport
 Nježni sport (objavljen u "SN
reviji" od 1976. do 1983. i objavljen u posebnoj knjizi)
zadržava neke bitne karakteristike izvornika s tim da se
težište prebacuje na sportski teren - makinacije,
lažiranje utakmica, uspjesi, promašaji, crni fondovi,
idolatrija i drugi fenomeni sportske kulture i ne
kulture - glavna su meta Bednjančevog satiričkog zupca.
Na kraju svake table-epizode nježni biva šutnut nogom u
stražnjicu i tako izbačen iz stripa i iz sportske ekipe.
Zbog svog ne konformističkog karaktera "crne ovce", koji
često ne igra kako drugi sviraju (svojom naivnošću ili
poštenjem razotkriva licemjerje profesionalnog sporta),
njemu pripada i odgovarajuća sudbina - neuklapanje,
izbacivanje, izgon.
Kiko, Iverka,
Durica, Barun Trenk ...
Kiko, Iverka, Durica... serijali su kratkih
geg stripova (od jedne pasice do table) u kojima su
glavni junaci djeca, ali u kojima se često govori o
problemima odraslih. Možda je najzanimljivije najnovije
Bednjančevo ostvarenje "Durica". U ovom stripu,
namijenjenom najmlađem uzrastu, autor zrelo i s mnogo
šarma progovara o naivnom svijetu dječjih interesa,
nadanja i maštanja, imitiranju odraslih, ograničujućem
nedostatku znanja, tipičnom dječjem egoizmu, o
problemima koji to nisu i igrama koje to uskoro neće
biti. Crtež je maksimalno pojednostavljen i reduciran, a
nedostatak klasične stripovske montaže ( statična
"objektivna kamera") čini ovaj strip lako čitljivim i
bliskim mediju filmske animacije. Osim većih ciklusa i
serijala, Ivica Bednjanec je realizirao i neke druge
stripove. Nacrtao je nekoliko priča o istaknutim
sportskim ekipama i pojedincima, okušao se u vesternu
(liječnik na zapadu), a za "Amo reviju" crtao je strip
Amica. Kao najbolje ostvarenje koje zasluženo može
ponjeti epitet remek-djela, nameću se dvije epizode
stripa Barun Trenk, objavljene u "ZOV-u" 1974. godine.
Epizode, svaka od deset tabli, nose nazive Kočija i
Romeo i Julija i svojevrsni su uvod u serijal o poznatom
slavonskom panduru Franji Ttrenku. Prava je šteta što
taj odlično zamišljen i izvanredno nacrtan strip nije
nastavljen i do kraja realiziran. Napomenimo da se Ivica
Bednjanec niz godina uspješno bavio i ilustracijom i
grafičkim dizajnom.
*Tekst preuzet sa www.kistonline.com
|
