Alfonso Font

Sredinom osamdesetih godina Strip Art počeo je sa objavljivanjem SF serijala Zarobljenik zvijezda. Bio je to moj prvi (bar prvi koji dobro pamtim) susret sa radovima ovog španjolskog genijalca. Spomenuti serijal bio je osvježenje i ugodno iznenađenje. Zapitao sam se tko je Alfonso Font? Evo, gotovo dvadeset godina kasnije odlučio sam ono što znam o njemu podijeliti sa Vama.

Rođen je 28.08.1946. godine u Barceloni. Već ka tinejdžer započinje karijeru crtača u studiju tada najvećeg španjolskog izdavača stripova Editorijal Bruguere. Za mladića njegovih godina rad u takvom okruženju djelovao je inspirativno pa je neumorno crtao. Sa sve više radova, uglavnom vestern i detektivskih stripova, pod rukom obilazi sve najveće izdavače u Španjolskoj. Njegov talent nije mogao proći nezapaženo. Priliku dobiva u Selecciones Illustradas studiju za koga crta nekoliko storija o poznatim kriminalcima. To mu otvara vrata i na drugim tržištima (Engleska – Fleetway, Amerika – Warren, Skywald) pa realizira strip Geminis (scen. C. Echevarria) 1974. objavljen u reviji Virus. Dva albuma ovog stripa, po 46 stranica, objavio je 1979. u crno-bijelom izdanju Ediciones De La Torre. Selidba u Pariz (1975.) bila je logičan potez. Eksplozija strip izdavaštva nudila je velike mogućnosti autorima iz cijele Europe. Uskoro započinje suradnju sa scenaristom Patrickom Cothiasom. Rezultat je strip Sanderberg, Pere Et Fils (Sanderberg, otac i sinovi) objavljen u magazinu Pif - Gadget. Rad u okrilju kuće Ed. Vaillant omogućio mu je i suradnju sa Rogerom Lecureuxom, jednim od najtraženijih scenarista u to vrijeme. Nastaje album Les Robinsons De La Terre (Robinzoni zemlje).

Ipak, nakon godine dana provedene u Parizu, Font se odlučuje na povratak u domovinu. Scenarista Victor Mora i Font stvaraju dva nova stripa; Sylvestre i Tequila Bang. Strip o crnokosoj pustolovki, Tequila Bang, 1980. sadržan je u dva crno – bijela albuma (Contra el Club Tenax i Huracan en Felicia) po 46 str. Istovremeno surađuje i na izradi albuma Jules Vernes En Bande Dessinee. Pojava velikog broja novih revija ponukala je Fonta da pokuša kao kompletan autor. Nastaje serijal Cuentos De Un Futuro Imperfecto (Priče o nesavršenoj budućnosti) sastavljen od više nepovezanih priča koje nam donose ne baš blistavu sliku budućnosti. Ove priče kompilira istoimeni album na 94 crno – bijele stranice.

Za ovaj rad dobiva nagradu C.A.H. a nagrađuje ga i revija 1984. Radi za nekoliko magazina. Cimoc, Circus, A Trope i 1984. Baš za reviju 1984 započinje serijal Clark Et Kubrick (Clark & Kubrick Ltd.). Prvi album (Agents tres spatiaux) bio je niz priča koje su nas upoznale sa dva, poprilično otkačena, lika. Svemirske lutalice (sudeći po imenima nije teško zaključiti na koga se aludira) vode nas kroz prostranstva svemira uz obilje dinamike i humora. Pomalo karikirani crtež samo doprinosi neospornom šarmu i duhovitosti ovih naivnih veseljaka. Drugi (Les tricheurs) i treći (Le maitre de l'univers) album ovog serijala ni za trenutak ne odstupaju od zacrtane putanje. Dinamika, humor (u jednom trenutku naši smušenjaci čak uspiju prodati Zemlju) i otkačeni dijalozi. I da ne zaboravim, sve češće pojave ljepotica bujnih grudi u pripijenim (ako ih uopće i imaju) majicama. Fontov trade mark. Upravo tada radi i erotizirani album Carmen Bond (Magic Strip – 46 str. Color)

Zaljubljenost u znanstvenu fantastiku u potpunosti dolazi do izražaja 1982. početkom serijala Le Prisonnier Des Etoiles (Zarobljenik zvijezda). Fantastika u punom smislu riječi. I po temi i po izvedbi. I dalje nam Font nudi standardnu, mračnu verziju budućnosti. Međutim ovdje je priča puno kompleksnija. Atomska kataklizma, utopijske kupole života, potraga za boljim sutra kojeg sigurno nema jer je nad svima prisutna prijetnja rasprsnuća sunca, klasne razlike, civilizacijska nehumanost, sloboda duha pa čak i kloniranje…teme su koje Font provlači kroz serijal. Ipak dinamika (akcija) i humor prisutni su u svakoj epizodi tako da čitatelji naviknuti na ležernost prethodnog serijala (Clark & kubrick Ltd.) nisu ostali uskraćeni. Zarobljenik zvijezda proglašen je u godini objavljivanja za najbolji španjolski strip. Objavljena su dva albuma ovog serijala. Prvi 1985. na 100 stranica i u stvari sadrži prve dvije epizode (12 nastavaka) serijala (Le prisonnier des etoiles) i drugi 1987. (treća epizoda Le dome des plaisirs – 46 str.). Unatoč tome što se Font posvetio drugim radovima kraj spomenutog serijala nije definiran tako da se iskreno nadam da će pronaći vremena i nastaviti ga. Nadam se na sveopću radost ljubitelja ovog serijala.

U drugoj polovini osamdesetih pad interesa za stripovima SF tematike utjecao je i na promjenu Fontovih interesa. John Rohner (1985.) novi je serijal kojeg radi za Cimoc. Smješten u atmosferi pacifičkih otočja prikaz je života koji je gledajući sa bilo kojeg kraja svijeta tako egzotičan. No Font nam, po tko zna koji put, ukazuje da su problemi, ljudi, humor i tragedija isti na svim krajevima Zemlje. Nacrtao je dvije epizode (Le sang du Volcan i La Isla de las Voces) za Planeta Publishers. Nakon nekoliko godina obnovio je ovaj serijal i nacrtao i treći album (Marino, 1994.) za Norma Edit.

Uskoro nastavlja i suradnju sa Patrickom Cothiasom po čijem scenariju radi dva albuma serijala Alise Et Les Argonautes (La nuit du president i La souris verte) a krajem osamdesetih kreće u realizaciju novog serijala. Ponovo je glavni lik mlada ljepotica, TAXI, novinarka – istražiteljica koja kao da nikad nije čula izreku 'radoznalost je ubila mačku'. Ovim serijalom Font se dotakao i modernih tema potvrdivši običaj praćenja trendova. Nacrtao je ukupno tri albuma (Le Labyrinthe du dragon, Les dents du requin i Une croisiere en enfer).

Sredinom devedesetih Font započinje seriju kratkih priča Privado o privatnom detektivu. Do sada je realiziran jedan album na 52 stranice. U suradnji sa De Blasom nastaje policijska serija Negras Tormentas i time zatvara krug vraćajući se na početak karijere kada je crtao uglavnom detektivske priče.

Međutim, izgleda da ono što važi za nogometaše i igranje u Italiji, važi i za crtače. Možeš biti slavan ali poziv g. Bonellija se ne odbija. Izbor je pao na western. Tex, jedan od najpopularnijih likova stripa predstavljao je izazov koji se ne odbija. 1998. radi epizodu na 238 stranica naslovljenu 'Gli assassini' (Specijale No.12 c/b). Scenarista je Mauro Boselli. Suradnju nastavljaju već 2000. na epizodi 'La legge del deserto' (Tex Almanacco – 106 str, c/b) te 2002 u izdanju Tex Maxi broj 5 "Nei Territori del NordOvest" 320 str. c/b

I na kraju, 2001. godine započinje rad na povijesnom stripu Bri D'alban, objavljen je u reviji 24 x 36. Ovo sigurno nije sve bitno o ovom španjolskom genijalcu ali bar ono najbitnije. Nadam se da vam nakon ovog teksta Alfonso Font nije više potpuna nepoznanica. Isto tako se nadam da sam Vas bar malo zainteresirao za njegove radove. Ostalo prepuštam Vama. Neki od nabrojenih stripova objavljeni su u Strip Artu i Stripoteci i nije teško doći do njih. Treba se samo malo potruditi, mnogo manje nego se Font potrudio da nam podari neka od vrhunskih strip ostvarenja.