Antonio Serra

Chi è Serra?

Samouki strip-scenarista i crtač koji je svoj zanat ispekao do žanrovske profesionalnosti, studiozni i strastven ljubitelj znanstvene fantastike (ZF-a), klasične stripovske avanture i svijeta japanskih stripova/mangi (Serra je japanofil, kako god to strašno možda zvučalo;). Sve svoje preferencije i afinitete dobrano iskorištava u svojem stripovskom opusu, a da bi mogli procijeniti što je ovaj čovjek sve napravio, dobro bi bilo da pokraj ovog teksta uzmete u ruku i koji Serrin uradak pa ga pročitate. Ono po čemu mi hvalimo i slavimo ovog autora je činjenica da mu pripada jedna četvrtina očinstva nad omiljenim nam junakom Nathanom Neverom (uz Meddu, Vignu i Castellinija).

Počeci... U svijetu izdavaštva i znanstvene fantastike počinje se pojavljivati krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća, točnije 1977. godine kad zajedno s prijateljima radi na nekomercijalnom ZF fanzinu "Fate Largo" ("Mjesta!"), namijenjenim ljubiteljima i entuzijastima tog žanra.

1982. godine započinje suradnju sa svojim sunarodnjacima i budućim vjernim suradnicima i koautorima - Micheleom Meddom i Bepijem Vignom; koje susreće u "Il Circolo" Kulturalnog centra Cagliari. Trojka formira stripovsku grupu u literarno-stripovskim krugovima kasnije poznatu kao "Troje Sardinaca/Banda Sardinaca" iliti u originalu "La Banda dei Sardi" (vidi sliku, Serra je prvi nalijevo). Od ostalih kreativnih poslova tu je i suradnja s različitim dnevnim novinama, a radi i kao crtač. Surađuje također i s "Fumo di China" i piše članke za De Agostinijevu "L'enciclopedia dei fumetti", odnosno "Enciklopediju stripa".

Naslovnice nekih od Serrinih prvih radova

1985. godine započinje suradnju sa izdavačkom kućom Sergio Bonelli Editore, zajedno sa ostatkom sardinijske bande. Poznanstvo sa Alfredom Castellijem dovelo je do toga da su od strane Bonellija odobrene neke njihove vlastite ideje za scenarije. Prva priča bila je za Castellijev serijal Martin Mystere, #34/35 "Il mistero del nuraghe" (LIB #21 "Misterij Nuraga"), gdje su se usredotočili na zagonetne kamene spomenike, "nurage", na svom domaćem terenu, Sardiniji. Kao trojka odradili su još tri epizode za već spomenutog Mysterea, što kao idejni tvorci, što kao scenaristi. 1988. g. rade "Mali narod" (#76/77), na temu irskih legendi o svijetu patuljaka, i "Besmrtna žena" (#79/80) na temu egipatske mitologije koja je isprepletena sa još starijim civilizacijama, Muom i Atlantidom. Posljednju epizodu za serijal rade 1991. g. - "La macchina della follia" ("Stroj ludosti", #107bis). 1994. odrađuju jednu epizodu Mystereovog spin-offa, Zonu X, pod nazivom "Ukbar". Ukbar je "What if..." priča o mladiću koji pada u komu u sedamdesetima, te se budi u današnjem vremenu. No nešto se čudno promijenilo u njegovim sjećanjima, u svijetu koji ga okružuje i za koji je mislio da je istinit. Na serijalu Dylan Dog također su ostavili traga, i to na tri epizode. 1989., "Kad grad spava" (posveta "Stravi u Ulici brijestova", DD #29), "Hridine duhova" (posveta "Što se desilo Baby Jane?", #35), te 1990. "Horror Paradise" (brojne reference za razne filmove, #48).

1989. godine sardinijska trojka predstavlja Bonelliju njihov novi projekt iz ZF žanra, što je zapravo prvi ZF serijal u kući SBE uopće! Projekt je bio odobren 11. studenog 1989. godine. Prvenstveno je ime lika bilo Nathan Nemo, koje je kasnije promijenjeno prema Castellijevoj preporuci. 1991. godine izlazi prvi broj Nathana Nevera, lika za kojeg će Serra biti plodonosni scenarista prvih šest godina. Naziv prvog broja je "Specijalni agent Alfe", a scenarista prve priče je osobno Serra. Nakon što trojka zajedno kreira lik, odradi zajednički par brojeva (#2 "Crni monolit", #5 "Nevidljiva sila", #13 "Iza zvijezda"), svaki od njih se zatim okreće pisanju vlastitih scenarija za pojedine priče ovog serijala. Svijet Nathana Nevera relativno je realistična postapokaliptična verzija naše budućnosti, u čijem centru je mračna i prenapučena Metropola, a u centru zbivanja je već spomenuti specijalni agent privatne detektivske agencije Alfa. Koliko je distopijski i pesimistični svijet oko njega, tako i u njegovom život vlada konstantna melankolija, ponajviše zbog grešaka koje je napravio u svojoj prošlosti. Prema mojem mišljenju, serijal NN, kruna je i više skoro pa neponovljiv uspjeh ovih troje Sardinaca.

Naslovnice nekih od Serrinih radova na serijalu Nathan Never

1994. Serra preuzima mjesto urednika serijala Nathan Never. Sljedeće, 1995. godine, izlazi prvi gigant Nathana Nevera: "Dvostruka budućnost". Serra potpisuje sva tri prva Nathanova giganta u kojima razvija i kompletira kompleksnu priču o najvećoj nevolji postneverovskog svijeta - tehnodroidima. Svaki od trojke odrađuje svoje omiljene teme u Neverovom svijetu. Dok su se Vigna i Medda usredotočili na one-shot epizode i određene teme, Serra tjera glavnu narativnu liniju serijala – suživot tehnologije i magije koja se manifestira u sukobu drevnog japanskog društva i "mehanobioloških" tehnodroida iz budućnosti. Veliku ulogu u Serrinim temama igra i vrijeme, odnosno putovanje kroz vrijeme i vremenski paradoksi (vidi prva tri giganta), te kasnije i postojanost paralelnih univerzuma (vidi gigante 3 i 9). Tu je i poigravanje motivima japanskih čudovišta, od demona Onija do gigantske Godzille, organizacije Ljudi Sjena koji dolaze iz daleke budućnosti, te manijakalnog propovjednika Aristotela Skotosa opsjednutog tehnologijom koja bi ga morala približiti Stvaratelju. Mnogi fanovi ZF i manga literature i filma prepoznat će bezbrojne elemente koje Serra integrira u svoj serijal.

Naslovnice giganta pod Serrinih autorstvom

Iste godine izlazi i prvi broj drugog ZF serijala – Legs Weaver, koji prati pustolovine lika suradnice agentice problematičnog ponašanja iz matičnog serijala Nathan Never. U svijetu serijala to vole nazivati spin-off. Serrina Legs prvi je lik iz Bonelli kuće koji otvoreno ispoljava svoje homoseksualne sklonosti, te nerijetko i u matičnom serijalu scenaristi ne skrivaju te aluzije. Lik Legs na novom serijalu dosta se mijenja u uspoređenju s karakteristikama koje su viđene u prvim Nathanovim pričama: glavni autor promjene i urednik serijala je Serra. Prvo broj nosi naslov "Le Dame Nere". Serijal je prvo izlazio dvomjesečno da bi sa 12. brojem prešao na mjesečno izdavanje. U listopadu 2005. izlazi posljednji broj #119 simbolički nazvan "L'Ultima missione/Posljednji zadatak" sa scenarijem Stefana Viettija.

1996. izlazi izdanje "Antonio Serra racconta Nathan Never e Legs Weaver" na 248 stranica (urednik Giovanni Garbellini i Alberto Ostini), n°11, Euresis Edizioni, naslovnica Roberto De Angelis. Sergio Bonelli iz predgovora izdanju: "Ovo izdanje odgovara na mnoga zanimljiva pitanja koja si čitatelj postavlja u vezi svog omiljenog medija… No, ono također odgovara na tisuće kurioziteta iz stripa koji pobuđuju interes u onome tko je strastveni obožavatelj filma, literature i kazališta, otkrivajući i onom tko nije čitatelj stripova različite aspekte našeg posla… Posla koji je za mene i moje suradnike, bez sumnje, najbolji i najljepši na svijetu!"

Uz Castellijevu suradnju, Serra odrađuje dugoočekivani team-up između Nathana Nevera i Martina Mysterea pod nazivom "Zarobljenik budućnosti" (Libellus Superbook #1), koji izlazi 1996. godine. Castelli je, prema svom priznanju, priznao da je osmislio samo način kako će se Martin naći u Neverovoj budućnosti, a da "se ne radi o paralelnim dimenzijama, snovima ili sanjarenju", i neke kratke dijelove; dok je razrada i scenarij u potpunosti Serrino djelo. 2001. izlazi i team-up #2 "Tajna baze Drugdje" (Libellus Superbook #2), gdje se Castelli ograničio više-manje na predgovor, Serra vjerojatno potpisuje ideje koje je postavio u prošlom team-upu, a scenarij je djelo Vincenza Berette.

Ilustracije raznih autora na temu likove iz Neverovog svijeta

Gregory Hunter!

2001. godine kreira novi lik i ZF serijal - Gregory Hunter (obavezno pročitajte prikaz lika) - koji je morao vratiti ugled klasicima ZF pustolovina. Za razliku od Nevera koji je više blejdranerovskih temelja, sa realističkom pozadinom koja više odgovara našoj budućnosti, Legs koja bi više odgovarala svijetu mangi; Gregory Hunter je space-opera u duhu "Zvjezdanih ratova". Utopijska budućnost, čije je mjesto i vrijeme radnje nedefinirana budućnost u nepreglednom svemiru. Od Serre serijal je predstavljen kao predstavnik klasične pustolovine i znanstvene-fantastike, narativno serijaliziran u jednu veliku priču koja se nastavlja kroz brojeve. Gregory je Svemirski rendžer pravednik (očita aluzija na najslavnijeg "talijanskog" rendžera Texa) sa mračnom i skrivenom prošlošću svemirskog pirata i lovca na ucjene. Njegovi uzori su bili Prattov Corto Maltese, Kirbyjeva Fantastična Četvorka, pa sve do klasičnih francuskih avanturističkih heroja koji su objavljivani u Italiji, od Luca Orienta do Bernarda Princea. U humorističkom kontekstu Serra spominje i Goscinnyjevog Asterixa. Serijal nije pratio uspjeh prijašnjih Serrinih kreacija, Nevera i Legs, te se ugasio nakon 17 epizoda redovne serije i posljednjeg 18. dvobroja, odnosno maxija, u ljeto 2002.

Naslovnice iz serijala Gregory Hunter

Rad na Nathanu nešto se prorijedio tijekom novog tisućljeća, pa Serru možemo vidjeti nešto rjeđe. Recimo da je do redovnog broja 99 (zaključen Selena storyline) Serra bio izrazito aktivan. Godine 2000. u novijem spin-offu NN serijala, Agencija Alfa #6 "Neprijateljski let" uvodi nove članove Agencije, Alpha Storm Troops odnosno blizanki Ross. U prosincu 2004. izlazi specijalac #14 "Čovjek koji je izazvao smrt" gdje iz bogatog industrijalca Williama Campbella stvara novog Nathanovog archnemezisa - Kvantnog čovjeka. U srpnju te godine izlazi AA #12 gdje objavljuje priču "Nepobjedivi ratnik" o porijeklu blizanki Ross. Godine 2005. objavljen mu je gigant, deveti po redu (svoj posljednji G3 objavljen je 1998., kada se zakleo da više neće raditi gigante, mož mislit ;)), pod nazivom "Paralelni univerzumi" gdje se opet vraća svojoj omiljenoj temi, paralelnim univerzumima. U redovnoj seriji, krajem 2002., objavljena mu je u koautorstvu s Pianijem trodijelna minisaga pod nazivom "Državni neprijatelj", epizode #135/136/137. U svibnju 2008. opet se vraća temi paralelnih univerzuma u redovnoj epizodi #203 "Svijet sutrašnjice". Ovaj svojevrsni omnibus je rekapitulacija nekih ideja u Nathanovom svijetu, a Serra posljednjom pričom najavljuje svoj novi serijal "Stirpe segreta/Tajna vrsta" koji je morao izlaziti u najnovijem NN spin-offu "Universo Alfa". Također, u prvom broju Universa Alfa čak su prikazane i skice naslovnica serijala, no očito se od toga privremeno odustalo zbog radova na novom serijalu "Greystorm".

U listopadu 2009. na kioscima je osvanula premijera novog serijala "Greystorm", a kao kreatori su potpisani Antonio Serra i Gianmauro Cozzi. Serijal je planiran kao edicija ograničena na 12 nastavaka, a kako sam Serra priznaje, na njemu je radio posljednje tri godine. Radnja je smještena krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a glavni lik je Robert Greystorm, istraživač/znanstvenik čija se istraživanja i potrage kreću na tankoj liniji između genija i ludila. Pustolovina koja će od naslova do naslova odvlačiti čitatelje u atmosferu koja podsjeća na klasike majstora pustolovnog žanra Julesa Vernea i Edgara Allana Poa, i s neizostavnim Arthurom Conanom Doyleom. A ono što je drugačije je to da je prvi put u Bonellijevom serijalu glavni lik negativac!

Serrax Ferox
(Serrina karikatura koja je stajala na vratima njegovog ureda)

Ovaj tekst izvorno je nastao kao biografija autora stripova koji su pohodili MAFEST 2009.