Gallieno Ferri

Kada se na našim prostorima govori o stripovima, teško je zaobići Zagora, a kada se govori o Zagoru, mora se spomenuti i Gallieno Ferri. Njegova popularnost je na nivou strip junaka kome je dao vizuelni izgled. Na Zagoru su radili mnogi crtači, međutim još nitko nije postigao tu popularnost kao Ferri. On nije najbolji crtač niti slikar, ono što posebno krasi njegov rad je to da je sa vremenom razvio sopstveni prepoznatljivi stil, prije svega poznat po posebnom kadriranju i sjenčenju koji daju crtežu poseban šarm. Mnogi crtači su tokom vremena bezuspješno pokušali da kopiraju njegov stil, ali to jos nikome nije u potpunosti pošlo za rukom, ako se neko i približio maestrovom stilu, većinom je prozvan kao jeftini plagijator. Kao i svaki drugi umjetnik, tako je i Ferri u toku vremena razvio svoj stil koji se dosta razlikuje od početnih radova.

No pođimo redom.

Ferrijeva naslovnica

Gallieno Ferri rođen je Genovi 1929. godine. Već u ranoj mladosti dolazi u kontakt sa stripovima, prije svega kao čiatalac. Nakon što se iskušao kao geometar, javio se na poziv izdavača Giovannija De Lea koji je za izadavačku kuću “Comic Production” tražio svježe umjetnike. 1949. godine radi na svom prvom stripu Il Fantasma Verde (Zelena utvara) , pod umjetničkim imenom Fergal (mala igra riječi sa imenom).  Nakon tog prvog iskustva, De Leo daje Ferriju zadatak da radi na western stripu Piuma Rossa (Crveno pero), za koji crta šest brojeva po dvanaest stranica uklučujući i naslovnice.U to vrijeme crta i nekoliko epizoda Fantaxa, strip junaka kojeg je kreirao francuski umjetnik Pierre Mouchott. Nako što strip nije postigao uspjeh i ugasio se, De Leo je dao novi zadatak Ferriju da radi na novom junaku pod imenom Maskar, za kojeg je nacrtao dvanaest epizoda.  Taj strip će biti prvi put objavljen 1951. godine, a poslije Ferrija nastavit će drugi umjetnici da ga  crtaju. U to vrijeme crta i naslovnice za serije Big Bill Le Casseur (Veliki Bill razbijač) i Robin Hood. Takođe radi i na mnogim drugim projektima koji nisu vezani za strip, crta reklame kao i naslovnice za razne žanrove romana.1952/53. godine radi na novom karatkteru Thunder Jacku, serijalu koji izlazi istovremeno u Francuskoj kao i Italiji. S obzirom da strip doživljava neuspjeh u Italiji i brzo se gasi, Ferri nastavlja da radi na tom stripu pod režijskom palicom Pierrea Mouchotta za francusko tržište.

Takođe radi i na drugim stripovima kao što su Tom Tom, und indiano del West, Kid Colorado i Jim Puma. Ferri u isto vrijeme radi za Francuze kao i za Italijane, tako da usporedno sa nabrojanim stripovima crta i serije Capitana Waltera (sedmično izdanje, izlazilo 1952.-1957.), Jollyja (sedmično izdanje, 1957.-1960.) i Ali Baba.

Ferrijev rad na seriji Ali Baba

1961. godina jedna je od najvažnijih u Ferrijevoj karijeri jer tada je upoznao Sergia Bonellija, vlasnika izdavačke kuće Araldo, današnji Sergio Bonelli Editore. Između njih dvojice stvara se prijateljstvo koje traje do dan danas. Odlučuju da naprave jedan novi strip serijal sa novim junakom, to je bio početak legende o Duhu sa sjekirom. Od tog dana pa sve do danas, Ferri je uvijek ostao vjeran svom životnom djelu, Zagoru. 1975. godine njih dvojica kreiraju još jednog legendarnog strip junaka, Mister Noa. Iako je Ferri nacrtao samo prve dvije epizode o poznatom pilotu, nacrtao je na desetine naslovnica, prije nego što je taj posao preuzeo Roberto Disso. Od tada pa do danas radio je isključivo na Zagoru, sa rijetkim izuzetcima kao 1998.-2000. kada je nacrtao tri naslovnice specijalnih brojeva Komandanta Marka.

1979. izašao je prvi spin-off Zagorove serije o njegovom vjernom prijatelju Chicu. Poslije Chico Story, sljedile su još četiri druge priče sa Ferrijevim crtežom. Serija je doživjela veliki uspjeh i sasvim zasluženo su neke epizode proglašene za Zagorov strip godine, tj. najbolje ocijenjen strip u godini u kojoj su izašli. Poslije pete epizode, Ferri je zbog nedostataka vremena prepustio rad crtaču Gambi. Na žalost, on sa svojim dječijim i naivnim crtežom nije mogao da nastavi istim kvalitetom kao Ferri, čak su neke epizode toliko loše bile da su najlošije ocijenjene u godini izlaska, suprotno od onoga što je Ferri postigao. Ipak, serijal je nastavio djelimično dobro da se prodaje, tako da je ugašen tek 2007. godine sa završnim brojem 27.

1988. godine Ferri zajedno sa Tizianom Sclavijem stvara po mnogima najbolji Bonelli strip svih vremena, Divovi dobra i zla.

Gallieno Ferri dobitnik je mnogobrojnih nagrada kao što su nagrada za najboljeg crtača stripa Ligurije 1984. godine, nagrada “Hugo Pratt” 1995., “Fumo di China” nagrada koju je dobio za životno djelo i “Romics 2009”.

Ferri, često kopiran, zauvijek nedostižan

Ferri je i sa preko osamdeset godina još uvijek aktivan, neumorno je nacrtao skoro sve Zagorove naslovnice i preko stotinu epizoda junaka koji je obilježio njegov život. Na našim prostorima ima status ikone stripa, pa nije ni čudo što je redovni gost na našim strip festivalima. Bez Ferrija Zagor definitivno ne bi bio ono što jeste.

Hvala Ferri što si nam uljepšao djetinjstvo, hvala što vjerujemo da je pravda jedini pravi put u životu i da vjerujemo da će na kraju svih puteva dobro trijumfovati nad zlom. Hvala ti Ferri, hvala ti što postojiš!