Riđobradi

Riđobradi

Informacije o autorima

Tvorac lika

Jean-Michel Charlier

Grafički tvorac lika

Victor Hubinon

Premijera

1959

STRIP

ŽANR Pustolovni

MJESTO RADNJE Karibi, Atlanski, Ocean, Sredozemlje, Pacifik

VRIJEME RADNJE Kraj XVII – početak XVIII stoljeća

LIK

VJERNI PRATITELJ Eric, Baba, Tronogi

NAJVEĆI NEPRIJATELJ Podkralj Kartagene

OMILJENO ORUŽJE kubura, sablja

TIPIČNA UZREČICA N/A

Slika glavnog lika

Riđobradi

Riđobradi NA INTERNETU

Teškom mukom izdržavši nalet tornada, putnici na jednom španjolskom galleonu, među kojima je bio i francuski plemić Henry de Montfort sa suprugom Brigitteom, ponadali su se da je ono najgore već iza njih. No iskusni španjolski kapetan nije dijelio njihov optimizam. Poput svakog iskusnog pomorca iz tog doba, a riječ je o godini 1715., znao je da će im trebati još mnogo sreće da izbjegnu puno veću opasnost, u usporedbi s kojom je tornado izgledao poput sitnice – trebalo je izbjeći pirate jer su se nalazili u srcu njihova carstva - u Karibima. A taj dan sreće im je ponestalo. Uskoro se na obzoru pojavilo jedrilje manjeg ratnog broda, brika, koji je bio znatno brži od teškog galleona, a po pravcu koji je uzeo vidjelo se da mu je cilj približiti se španjolskom brodu, posada kojega je poduzela sve mjere da se pripremi za obranu od napada. A kada se na jarbolu zavijorila crna zastava sa simbolom sokola koji raširenih krila stoji nad mrtvačkom lubanjom, bilo je jasno da sljedi borba na život i smrt: to je bila ratna zastava najpoznatijeg pirata na Karibima, Riđobradog, a brzi brod kojim je upravljao bio je poznat poput njegova kapetana – to je bio čuveni "Crni Soko"!

Brik je vrlo brzo dostigao svoju nesretnu žrtvu i nakon ispaljene topovske salve, pirati su se prebacili na protivnički brod i bitka je završena totalnim krahom španjolaca prema kojima gusari nisu pokazali niti trunke milosti. Za sukobe između pirata i pomorskih sila koje su tada vladale pojedinim dijelovima Kariba karakteristična je bila stara latinska izreka VAE VICTIS – teško pobjeđenome. Nitko se nije imao pravo nadati milosti niti ju je bio spreman udijeliti. Međutim u ovom konkretnom slučaju milost je ipak dana. U jednoj od putničkih kabina zatečen je maloljetni sinčić Henrya i Brigitte – Thierry koji je u ovom trenutku već bio siroče jer su mu roditelji stradali u trenutku kad je topovska salva sa Crnog Sokola pogodila komandni most španskog galleona. Ugledavši pred sobom jednooka čovjeka snažne građe, visokog rasta, bujne riđe kose i brade, mališan se, suprotno svima ostalima koji su i na sam pomen imena Riđobradi umirali od straha, nije preplašio već je sa širokim osmjehom dočekao neznanca. I taj djetinji osmjeh osvojio je i tvrdo srce čovjeka zvanog demon sa Kariba i zadržati će momčića kao svog vlastitog posinka. Prilično neočekivano, Riđobradi će se pokazati kao izuzetan poočim i dječačiću, kasnije mladiću Ericu LeRougeu (jer Thierry De Montfort je prestao postojati još od onog kobnog dana 1715. godine), je nastojao pružiti sve najbolje – posebice se to odnosilo na momkovo osobno obrazovanje. Što se tiče pomorskih vještina tu je uistinu Eric imao najboljeg učitelja u svome poočimu, jer od koga je mogao više naučiti ako ne od čovjeka koji je svoj život posvetio moru, plovidbi, kojemu je njegov jedrenjak bio maltene cijeli njegov svijet i koji je svojim odvažnim podhvatima osim što je izazivao strah i mržnju ipak izazivao i udivljenje i zavist kod svojih protivnika. Osim pomorskih vještina Riđobradi je od Erica učinio i vrsna strijelca i mačevaoca, a dio opće naobrazbe pružio mu je Tronogi – Joseph Valu, čovjek cijenjen više zbog svoje pameti i lukavosti mada ni njegova osobna hrabrost nikad nije bila sporna a koji je sa Riđobradim plovio već više od dvadeset godina prije nego li se Eric pojavio, s time da je prvi njihov susret zbio na Tortugi, čuvenom gusarskom utočištu opisan u epizodi "Zlato San Kristobala".

Tu se Tronogi prijavio u službu Riđobradom, koji tada ne samo što je još uvijek bio relativno nepoznat nego nije ni imao svoj vlastiti brod te ga je bio prisiljen unajmiti od lukava španjolca Don Jorgea. Trebalo je ići istražiti sudbinu admiralskog broda španske srebrne flote "San Kristobala" kojega je uragan odijelio od ostatka flote i kojega je vlastiti kapetan potopio nakon što su se mornari pobunili. Lukavi don Jorge će za polovicu plijena (kojeg ionako, kao što će se pokazati, nije imao namjeru djeliti) Riđobradom dati truli jedrenjak imena "Soko" sa pijeskom u buradi umjesto municije i topovskom đuladi većeg promjera nego li su bile topovske cijevi na "Sokolu". No španjolac će saznati da se ipak preračunao i da je krivu osobu pokušao prevariti, a biti će kažnjen vjerojatno najskupljom topovskom kanonadom u povijesti pomorskog ratovanja jer će Riđobradi na prevrtljiva ortaka u nedostatku topovske đuladi ispaliti salvu zlatnika spašenih sa potonula broda. A i truli jedrenjak će biti temeljito renoviran i obnovljen i pod nešto izmjenjenim imenom "Crni soko" sijati će stravu gdje god se bude pojavio.

Inače to neće biti jedini put da Riđobradi ne uspjeva zadržati basnoslovni plijen koji se prevozio u sustavu konvoja zvanom Srebrna flota. U epizodi "Sablasni brod" prije nego li će se uputiti u potragu za basnoslovnim blagom čuvenog gusara Henrya Morgana planira izvesti prepad na luku Vera Kruz na čijem sidrištu su bili privezani brodovi iz Srebrne flote. Sustav flota s blagom razvio se u 16. stoljeću kada je Španjolska počela primjenjivati sustav trgovine sa svojim kolonijama baziran na zakonu koji je donjela Casa De Contraction – tadašnja španjolska gospodarska komora, koji je kolonijama onemogućavao da trguju sa ikim osim sa matičnom zemljom. U određenim intervalima (otprilike 2 puta godišnje) iz Španije bi krenula flotila krcata robom matice zemlje, namjenjenoj trgovini sa kolonijama, a koja se prodavala u zamjenu za silno zlato i srebro prikupljeno u kolonijalnim rudnicima. Flota je bila izuzetno jaka a sastojala se od teško naoružanih galleona za zaštitu, trgovačkih brodova – naoa, malih izviđačkih brodica, i resfuersoza – ili opskrbnih brodova, flotu bi vodili Capitana – admiralski brod, i Almiranta – viceadmiralski brod. Na vrhuncu snage te su flote brojile i do 100 brodova da bi postepeno taj broj padao na 55 pa i na 25 u 1640. god. Velika opasnost bili su iznenadni udari harikena koji ako i ne bi potopili flotu razbili bi konvoj na niz odvojenih grupica – koje su često postajale plijen gusarima, neprijateljskim brodovima i slično. Zadnja takva flota koja je zaplovila je bila ona iz 1778. god.

U svakom slučaju upad Riđobradog u Vera Kruz ima dosta sličnosti sa još čuvenijim prepadom Henrya Morgana na Panamu izvršenog kojih 30 godina ranije – 1670. godine. Napad na Panamu čuveni velšanin izvršio je nakon dugačkog marša skroz đunglu i preko visokih planina – podhvat u kome jedan još čuveniji pomorac kao što je Sir Francis Drake nije uspio - i nakon mnogobrojnih teških bitaka Panama, grad neizmjernog bogatstva i luksuza (sva bogatstva iz rudnika u Peruu dopremala su se u taj grad da bi odatle krenula za matičnu zemlju), će biti osvojena. Grad će nakon bitke biti potpuno razoren i današnji grad istog imena izgrađen je kilometrima dalje od orginalne lokacije. A napadači? Oni su se vratili neizmjerno bogati – u to vrijeme 50 funti je bilo veliko bogatstvo – a samo Henry Morgan je kao svoj dio plijena dobio 4000 zlatnih pezosa (pieces – of – eight) ili oko 1000 funti (uz to oduševljeni engleski monarh učiniti će ga zamjenikom guvernera Jamajke) dok je običan mornar dobio oko 200 funti kao svoj dio. Napad na Vera Cruz je Riđobradi zamislio na isti način – obilaznim putem kroz đunglu i iznenadnim napadom na grad iz zaleđa – sa kopna – a ne sa morske strane svladati iznenađene vojnike gradskog garnizona i prije nego li se iznenađeni španjolci snađu dokopati se plijena i nestati u đungli… Međutim, zahvaljujući izdaji jednog od svojih oficira španjolskog porijekla (normalno do izdaje je došlo ne stoga što je španjolac želio spasiti svoje sunarodnjake u Vera Cruzu, nego se želio riješiti Riđobradog i sam preuzeti potragu za legendarnim Morganovim blagom) pothvat je gotovo potpuno tragično završio. Crni Soko, na kojem je španjolac preuzeo komadu je otplovio a španjolci su nemilosrdno gonili dio posade koji je učestvovao u napadu na Vera Cruz i svi će izginuti osim Riđobradog kome će upomoć priteći Eric i spasiti ga. Neraskidiva veza stvorila se između oca i sina i jedan drugome će, ne razmišljajući o opasnosti redovito priskakati u pomoć kada god se za to ukaže potreba.

Tronogi, od događaja sa "San Kristobalom" vjerni pratilac Riđobradog, pružiti će Ericu sa svoje strane i dio opće naobrazbe iz latinskog i aritmetike, ali bilo je jasno da će mladiću trebati školovanje. I dobiti će najbolje bez obzira na rizik. I to je prvi upad riđobradog u Kartagenu, na obalama današnje Kolumbije – ujedno i sjedištu njegova smrna neprijatelja – španjolskog potkralja. Kartagena je bila pravi biser u imperijalnoj kruni Španjolske. Grad je podignuo 1533. godine španjolski istraživač Pedro de Heredia i uskoro je postao glavna točka na kojoj se skupljalo blago novog svijeta prije nego li će se zaputiti prema matičnoj monarhiji. Kako je grad počeo trpiti učestale prepade pirata (među ostalima samo ga je sir Francis Drake pljačkao tri puta), donesena je odluka da se grad utvrdi. Radovi na utvrđivanju su trajali 200 godina i potrošeno je 245 tona zlata ali su rezultati bili impresivni učinivši od Kartagene jedan od najjačih gradova novog svijeta. Zadnja opsada koju je Kartagena uopće doživjela je bila 1741. godine kada je izdržala opsadu u trajanju tri mjeseca , i protivnik englez Edward Vernon mada je imao 25000 ljudi i 186 brodova nije uspio pokoriti grad. Upravo nam taj podatak o zadnjoj uopće opsadi Kartagene pomaže da točnije odredimo razdoblje djelovanja Riđobradog, smjestivši ga na kraj 17 i početak 18. stoljeća unatoč određenim nedosljednostima u pojedinim avanturama.

Još jedanput pokazavši koliko mu je stalo do posinka Riđobradi neustrašivo upada u Kartagenu i otima profesore matematike, jezika, prirodnih znanosti, stavivši sve na kocku samo da Ericu obezbjedi školovanje kakvo zaslužuje. Među otetima naći će se i sin španskog potkralja Don Enrique, uz njegova oca sigurno najveći neprijatelj Riđobradog s kojim će se susresti još dva puta – u epizodi Španska klopka kada pokušavaju se osvetiti Riđobradom i Ericu za ovaj prvi prepad u Kartagenu, ali i za strahoviti pomor španskih brodova na Karibima za koje je bio odgovoran Riđobradi. Niz spletaka španjolaca dovesti će do uništenja prvog Crnog sokola ali će i luka u Kartageni platiti strahovitu cijenu. Don Enriquea srećemo još jednom kao upravitelja zatvora u Matagordi, Texas, iz kojega Eric oslobađa zarobljene Francuze da bi ih odveo u još opasniju misiju proboj do opkoljenoga Fort-de-Francea, na Martiniqueu, kojeg englezi opsadom žele primorati na predaju.

Otok Martinique

Za naše junake Martinique će se pokazati sudbinski važan jer će probojem opsade Fort–de-Francea i uništenjem britanskog linijskog bojnog broda «Achilles» (Kobac u tajnoj misiji) te potpunom obustavom opsade zbog neometanog haranja gusarske flote po engleskim kolonijalnim posjedima (Pritječe u pomoć), Eric, ali i Riđobradi zaslužiti kraljev oprost s time da će Eric postati i službeno francuski kapetan a Riđobradi će dobiti Letter of Marque (Kraljevsko pismo) kojim se u slučaju rata Francuke sa nekom od kolonijalnih sila s posjedima u Karibima, bivši pirat ovlaščuje da vrši prepade i napade na posjede te sile. Kako je Riđobradom njegova riječ i jedina svetinja on će je do kraja i ispoštivati i od običnog pirata postati kraljevski gusar sa već spomenutim ovlaštenjem. No što se tiče pomoći u kronološkom određivanju djelovanja Riđobradog opsada Fort – de – Francea nam gotovo i ne pomaže jer su se od 1635. kada su francuski kolonisti prispjeli na otok pa do 1763. kada je definitivno proglašen francuskim, između Engleza i Francuza neprekidno odvijali sukobi zbog prevlasti nad tim otokom i jedno desetak puta je prelazio iz ruke u ruku. Epizoda "Slijepi putnik" je jedna od dve epizode koja unosi najviše nedoumica u kronologiju djelovanja Riđobradog; naime Eric se tada nalazi u Londonu gdje je pohađao Kraljevsku pomorsku akademiju pod imenom Joao de Sao Martin, uz savršeno krivotvorene dokumente za koje se pobrinuo stari lisac Tronogi, a kao pratnja mu je povjeren đinovski crnac imenom Baba, čovjek koji će ga od tada vjerno pratiti u svim avanturama. Kao godina Ericova boravka u Londonu navedena je 1773. Ako bi tu godinu uzeli kao točnu nijedna druga godina navedena u ranijim epizodama ne bi bila moguća, primjerice ako je Riđobradi Erica usvojio 1715. nemoguće je da je na studijama u Londonu u 1770-ima, jer bi onda imao već 60 –ak godina. Drugi problem na koji nailazimo je vrsta pištolja koji koriste naši junaci u stripu. Riječ je o modelu iz 1740. godine a kako je Riđobradi isti model koristio već 50-ak godina ranije to je isto malo problematično, ali se može pripisati greški autora.

Pištolj, model 1740. flintlock pištolj (kubura)-izrađen Hawkins iz Londona

Treći i definitivno najzagonetniji problem je pojava kapetana Morgana u epizodi «Ostrvo izgubljenih brodova». Taj Morgan ne može biti čuveni Henry Morgan između ostalog i stoga što je on umro 25. kolovoza 1688., što bi činilo da se eventualno Riđobradi u počecima svoje karijere i mogao sresti sa njime, ali nikako Eric. A upravo Eric zatiče kapetana Morgana na posjedu svog oca na Tortugi. Još iz epizoda «Sablasni Brod», «Potraga za Blagom» i «Blago Crvenobradog» saznajemo da je Riđobradi došao u posjed basnoslovnog Morganova blaga, što je još jedan dokaz ili da je Morgan u «Ostrvu izgubljenih brodova» imenjak čuvena gusara ili je riječ o grešci autora pri čemu sam skloniji prvoj varijanti. Na kraju spomenute epizode «Slijepi putnik» Eric doznaje po prvi put da mu Riđobradi nije pravi otac, i dobiva papire kojima može dokazati svoje plemičko podrijetlo i preuzeti imanje de Montfortovih u Francuskoj. Međutim zavjera njegovog podla rođaka grofa D'Argua – lišava Erica dokumenata, samim time i pravog obiteljskog imena, koje nikad više neće moći dokazati, a i sam je Eric u smrtnoj opasnosti i da ga njegov poočim odvažnim upadom u zloglasnu tamnicu Bastilleu nije izvukao. To bi bio kraj avantura za tog mladića – no kao što mu je poočim rekao iako je izgubio obiteljsko ime, bio je dovoljno mlad, sposoban i pametan da si sam stvori drugo – i uistinu kapetan Eric LeRouge će postati i poznato i prizanto ime diljem Francuske.

Još jedan vjerni i poznati učesnik u avanturama je i sam brod – Crni soko. U stvari tri se broda kriju pod istim imenom – prvi i drugi "Crni soko" bili su brzi jedrenjaci tipa brik. To su bili jedrenjaci srednje veličine sa dva jarbola s križnim jedrima i jednim sošnim jedrom na krmenom jarbolu, a osobito su ih koristili pirati radi njihove brzine. Crni soko I stradao je u epizodi “Zamka za Riđobradog” kada je eksplodirao usred Kartagene razorivši čitavu luku. Crni Soko II pao je u ruke piratu Alvarezu u epizodi “Gusar bez lica” ali ga je Eric sa svojim Kobcem pronašao i uništio spasivši i svog poočima iz zarobljeništva. No Crni Soko III koga prvi put susrećemo u epizodi “Zarobljenica Maura” je priča za sebe. To je fenomenalan ratni stroj nikada do tada viđen na morima i koji je od nekoliko različitih klasa brodova u sebi iskombinirao najbolje karakteristike, nešto slično vidjeti će se tek 2 stoljeća kasnije kada će se pojaviti klasa Panzerschiff (Džepni bojni brod) koji će isto biti hibrid najboljih osobina dotadašnjih klasa brodova i isto namjenjen gusarenju.

Svoju će snagu Crni Soko III (građen prema posebnim nacrtima dva stara iskusnika, Riđobradog i Tronogog u Amsterdamu) iskazati u epizodi «Pakleni brod» kada uništavaju Alžir, gnijezdo maurskih pirata i vlastitim snagama probija se na otvoreno more. Poseban dojam ostaviti će njegova dva ogromna topa prikladno nazvana Gog i Magog. Postoje različite legende o tome ko su bili Gog i Magog. U krščanstvu su Gogom i Magogom nazivali sve narode drugih religija kada bi zaprijetili provalom u krščanske zemlje bilo da su to bili avari, mongoli,huni, turci, ali mi se nekako čini logičnim da je to preuzeto iz Kurana gdje se spominju dva čudovišta koja razaraju zemlju i tek ih je Dhu'l-Qarnayn zauistavio blokiravši ih ogromnim zidom podignuvši ga između dviju planina a napravivši ga taljenjem ogromnih komada željeza i kombinirajući ga sa mjedi koji je bio takav da ga čudovišta nisu mogla ni potkopati ni uspeti se preko njega. To je vjerojatno sasvim prikladno ime za dva ogromna topa u utrobi Crnog sokola, topova koji su se mogli okretati za 180° oko svoje osi. Osim topova posebno iznenađenje su bile "đavolje orgulje", 25 musketa koje su bile zajedno povezane i smještene kod koša u snasti čineći tako preteču mitraljezu Gatling.

Prva epizoda ovog popularnog stripa pojavila se u magazinu "Pilote" 1959. gdje su oba autora (Hubinon i Charlier) bili i jedni od osnivača i pokretača tog magazina (Charlier će biti i urednik redakcije uz još jednog čuvenog scenarista Rene Goscinnya), a rad na Riđobradom gusaru im je i prva zajednička suradnja u tom časopisu, a već su prije surađivali u magazinu "Spirou" na stripu "Buck Danny", ž kao i na početku karijere u kratkom stripu "L' Agonie du Bismarck" ("Agonija Bismarcka" – o potapanju njemačkog bojnog broda) gdje je zanimljivo da je čuveni scenarista Charlier ne samo pisao scenarij već je crtao i brodove i avione.

Victor Hubinon & Jean-Michel Charlier

Do 1969. godine Hubinon je izradio osamnaest epizoda Riđobradog ( nezavršivši epizodu "Gusar bez lica"), gdje će ga zamijeniti prvo Jije, a zatim Gaty i Patrice Pelleren. Charlier će i sa novim crtačima surađivati na Riđobradom sve do 25 epizode LES REVOLTES DE LA JAMAIQUE – a nakon nje i on se povlači iz tog stripa. Dvije godine kasnije ('89) umire i Charlier i svjet stripa time gubi jednog velikog scenarista i izvrsna pripovjedača.

Khair–ed–Din – da li i Riđobradi Gusar?

Nakon opsežnog istraživanja u pokušaju da slavnom liku iz stripa Victora Hubinona i Jean Michel Charliera pridodam stvarnu povjesnu ličnost po kojoj je mogao biti kreiran (uzevši u obzir da je Hubinon - crtač koji je nevjerojatno pazio na detalje, koji je volio povjest i koji je opsežno istražio period u koji je smjestio svog junaka)-jedini lik koji najvećim dijelom odgovara junaku iz stripa, iako ne po svemu jeste Hizir Barbarossa (1465-1546) slavni turski pomorac, admiral, vojskovođa i iznad svega gusar. Hizir ce zahvaljujući nizu uspješnih pothvata uglavnom protiv Španjolaca koje je strahovito mrzio (prva sličnost sa Ridjobradim kome su također Španjolci bili smrtni neprijatelji) biti prozvan Khair-ed-din (Hajredin) ili Božji dar. Kao i junaku iz stripa i njegov sin biti će uspješan pomorac i gusar, a nakon što mu brat (isto čuveni gusar) pogiba u pokušaju otimanja Alžira od Španaca - Hajredin se obraća turskom sultanu Selimu koji mu pruža podršku i Hajredin uspijeva preoteti Alžir 1529. iz ruku Španjolaca i do 1830. kada je osvojen od strane Francuza biti će prijestolnica piratima. Hajredin će u nizu uspješnih bitaka zauzeti i Tunis, koji će ipak biti izgubljen kada ga španski kralj Karlo V ponovno osvoji, ali će zato zauzeti Mallorcu i Nicu. Poput junaka iz stripa i on će od gusara postati onaj koji se bori za svog kralja (u ovom slučaju sultana).

Također je kao i junak iz stripa imao osobinu rijetku među gusarima – lojalnost! Nakon napuštanja aktivnog pomorskog života odlazi u Konstantinopol gdje ima visoki položaj koji drži do smrti, a čak postoje teorije da je zapravo bio Francuz, pa će povjesničar Pierre Bourdeille De Brantome zapisati:

"Ako je točno da je bio Francuz, onda je svojoj zemlji učinio veliku čast, a ako nije točno, onda je vrijedan hvale bez obzira na porijeklo jer je zapanjivao krsćane, arape i maure i ratujući s njima na moru i kopnu sve ih sebi potčinio".

I na kraju o popularnosti stripa dovoljno je spomenuti hommage koji su mu druga dva velikana stripa Albert Uderzo i Rene Goscinny učinili u svome još i popularnijem stripu Asterixu – od Asterix i Gladijator pa u skoro svima osim 9 epizoda pojavljuju se simpatični gusari koji s galima baš i nemaju previše sreće (osim, možda, u epizodi "Bakreno kazanče").

Anketa

Što vam je najinteresantnije na stripovi.com?

Rezultati

Arhiva

Najnovije

Vijesti

    Magazin

    Recenzije

    • Priča o Dylanu Dogu
      Kod: DD SD 22
      Ocjena: 91%
      Vrijeme: 19.8.2018. 15:29:00
      Autor: Gil-galad
      Broj komentara: 0
      Broj pogleda: 0
    • Mater Morbi
      Kod: DD VEC 71
      Ocjena: 88%
      Vrijeme: 19.8.2018. 10:48:00
      Autor: Sarghan
      Broj komentara: 8
      Broj pogleda: 189
    • Yanoame
      Kod: MN LIB 31
      Ocjena: 95%
      Vrijeme: 16.8.2018. 19:28:00
      Autor: igor 12
      Broj komentara: 7
      Broj pogleda: 562
    • Spiderman - Blue
      Kod: SP TPB 6
      Ocjena: 81%
      Vrijeme: 10.8.2018. 2:31:00
      Autor: Paka01
      Broj komentara: 1
      Broj pogleda: 1324
    • Etrurski demon
      Kod: MN LIB 62
      Ocjena: 89%
      Vrijeme: 7.8.2018. 21:50:00
      Autor: igor 12
      Broj komentara: 10
      Broj pogleda: 1301

    Aukcije

    Forum

    Najčitanije

    Vijesti

      Magazin

      Recenzije

      • Smrtonosni teret B-24
        Kod: MN LIB 25
        Ocjena: 86%
        Vrijeme: 2.6.2018. 23:22:00
        Autor: igor 12
        Broj komentara: 11
        Broj pogleda: 2914
      • Mumija s Anda
        Kod: ZG LU 243-246
        Ocjena: 78%
        Vrijeme: 30.6.2018. 14:12:00
        Autor: PijaniPatak
        Broj komentara: 16
        Broj pogleda: 2810
      • Zbogom Afriko
        Kod: MN LIB 84
        Ocjena: 88%
        Vrijeme: 22.6.2018. 1:54:00
        Autor: igor 12
        Broj komentara: 5
        Broj pogleda: 2710
      • Sablast u tami
        Kod: DD LEX 68
        Ocjena: 52%
        Vrijeme: 16.6.2018. 1:52:00
        Autor: Sarghan
        Broj komentara: 12
        Broj pogleda: 2684
      • Blek u Londonu
        Kod: VB LMS 340
        Ocjena: 56%
        Vrijeme: 29.6.2018. 0:42:00
        Autor: WOLF-HUNTER
        Broj komentara: 6
        Broj pogleda: 2466

      Aukcije

      Forum