Snoopy

Slika glavnog lika

Snoopy

Snoopy NA INTERNETU

• Official Peanuts page

Malo mjesto St.Paul u Minnesoti nije moglo zamisliti kakvu osobu će dobiti 22.11.1922. godine. Tog dana je rođen Charles Schulz, jedan od najpoznatijih svjetskih strip crtača, koji već dva dana poslije rođenja dobiva nadimak Sparky – prema tadašnjem popularnom strip junaku iz dnevnih novina. Većinu svog života je proveo u malom mjestu Santa Rosa u sjevernoj Californiji. Zanimljivo je to da je njegova adresa bila «državna» tajna, te da je nitko osim uže rodbine i suradnika nije znao, a njegovi obožavatelji, na čija je pisma on uvijek odgovarao, su mu slali pisma na adresu: Charles Schulz, Number One Snoopy Place, Santa Rosa, California 95403, USA. 22.6.1947. godine u mjesnom listu St. Paul Pioneer Press, u dijelu novina posvećenom ženama, izlazi njegov prvi rad Li'l folks – priča o troje djece: djevojčici Patty, dječaku Charliu Brownu, dječaku koji je obožavao Beethovena, te o psu koji je sličio na Snoopyja. Krajem 1949, Schultz traži od izdavača da dobije dnevnu rubriku, te povišicu, što izdavač odbije, a Schultz je prisiljen dati ostavku. Njegov zadnji rad u tom listu je objavljen 22.01.1950. godine. Osim u St. Paul Pioneer Press-u autor je anonimno objavio 17 tabla stripa u Saturday Evening Post-u.

Peanutsi su se prvi put pojavili 2.10.1950. u sedam novina: The Washington Post, The Chicago Tribune, The Minneapolis Star/Tribune, The Allentown Call-Chronicle, The Bethlehem Globe-Times, The Denver Post, te u Seattle Times-u. Do siječnja 1952 godine izlazio je radnim danom (od ponedjeljka do subote), a tada je dobio i nedjeljnu rubriku. U to vrijeme većina izdavača se odnosila «okrutno» prema stripu: objavljivali su strip table vertikalno, te su ih sužavali radi prostora. Autor je rekao da je u tome stripu isprva želio ujediniti dječji i teen humor, ali se zatim odlučio samo za dječji humor. Kada je strip trebao početi izlaziti kontinuirano postavilo se pitanje naslova. Schultz je želio zadržati naziv Li'l Folks, ali je to bilo presličino naslovu stripa Little Folks koji je tada izlazio u drugim novinama. Dobio je od izdavača deset naziva koja su bila u konkurenciji i on je izabrao ovaj.

"It was the worst title ever thought up for a comic strip"

U početku je dobivao zbunjujuća pisma u vezi naziva stripa, ali je sva zbunjenost uskoro nestala. U prvom izdanju stripa su se pojavila tri lika – Charlie Brown, Patty i Shermy. Snoopy se pojavio dva dana kasnije 4.10.1950., a otada je gotovo nemoguće odrediti točan datum pojavljivanja pojedinih likova. Tako se pretpostavlja da je prvi datum pojavljivanja Lucy 3.3.1952. Nabrojati ćemo samo neke od ostalih likova koji su se pojavljivali u Peanutsima, skupa sa datumima prvog objvljivanja: Schroeder (30.5.1951.), Linus 19.9.1952 (imenovan tek 22.9.1952.), Pig-Pen (13.7.1954.), Charlotte Braun (30.11.1954.), Peppermint Patty (20.3.1967.), Woodstock 4.4.1967. (imenovana 22.6.1970.)
Likova naravno ima još puno, puno više. Neki od ovih likova se iz raznoraznih razloga više ne pojavljuju ili se tek povremeno pojavljuju, a neki su se pojavili tek jednom ili dva-tri puta. Najvažniji likovi naravno zaslužuju da se o njima kaže i nešto više:

CHARLIE BROWN – vječni gubitnik. Ili ne – oni samo misle da je gubitnik. Dječak na čijoj proslavi uvijek kiši, dječak koji nikada nije pobijedio u baseball utakmici i dječak koji nikad neće osvojiti srce male crvenokose djevojčice. Mnogi obožavatelji Peanutsa su se pitali je li Charlie Brown ćelav. U jednom pismu autor je napisao: "I don't think of it as not having hair. I think of it asbeing hair that is so blond that...it's not seen very clearly, that's all." Pognute glave, sa rukama u džepovima u pratnji Snoopyja, vječno zamišljen. Takav Charlie Brown nas već godinama očarava. Baš takav – pobjednik Charlie Brown.

SNOOPY – inteligentni pas, vjerojatno najpametniji lik serijala o Peanutsima koji nikada nije progovorio nijednu riječ (zato jer je to ljudska mana). U mnogim razmišljanjima (naravno, u oblačićima ), dok sjedi na krovu svoje kućice ovaj pas bilježi mnoge eseje i razmišljanja koja samo njemu mogu pasti na pamet. Snoopyjeva najveća želja je, naravno, pobijediti svoga zamišljenoga Crvenog Baruna. «Uhvatit ću te jednog dana, Crveni Barune» - čuje se sa krova njegove kućice u četiri sata ujutro dok mu se Barun smije gledajući ga s neba, a Charlie Brown se diže i u pidžami ga pita: «Kako ćemo ovo objasniti susjedima.» Naravno, Snoopy ima svog vjernog pratioca - Woodstocka, a i vođa je skauta Woodstockove družine.

WOODSTOCK – tako velika uloga za tako malu pticu. Veliki Snoopyjev pratilac, te njegov vjerni i povjerljivi prijatelj. Pošto je malen, a i ptica, on je šetajuća bomba koja se sprema eksplodirati (naravno u prenesenom značenju). Postaje, pošto je ptica, uznemiren za Dan Zahvalnosti. On je i jedan od slavnih Snoopyjevih skauta.

LINUS – punim imenom Linus van Pelt – intelektualac skupine. Očaran je vlastitom sigurnosnom dekicom i nikada se ne odvaja od nje. Cucajući svoj palac, on često izgovara prave filozofske misli, te lagano nalazi rješenja za najzamršenije probleme. «Uznemiravan» od svoje sestre Lucy on paradoksalno, unatoč godinama, gleda na svijet svojim očima. Shvaćajući bit Božića, on ne vjeruje u djeda Božićnjaka, ali zato dječačkom maštom vjeruje u Veliku Tikvu koja za Noć vještica djeci donosi darove. U jednoj već legendarnoj epizodi on i Charlie Brown se svađaju oko Božića i Noći vještica. Iznerviran uvjerljivošću Linusa, Charlie Brown mu odgovara da neće ulaziti u teološke rasprave.

MARCIE I PEPPERMINT PATTY - ova dva lika idu ili skupa ili nikako. Otkada su se upoznale u ljetnom kampu nerazdvojne su prijateljice. Usprkos tome što su sušta suprotnost ne bi mogle jedna bez druge (jedna je tipična štreberica, a druga baseball igračica koja zanemaruje školu). U ovom slučaju Schultz upotrebljava klišeiziranu ideju prijateljstva u suprotnosti koju je u obliku ova dva lika usavršio bolje nego ijedan drugi strip majstor kroz mnoštvo malih epizoda u kojoj ove dvije junakinje upotpunjuju jedna drugu. Marcie zove Patty «Sir» čime ismijava njezine mane. Usprkos tome uvijek je spremna, kao i svaka prava prijateljica, pomoći Patty u školi ili u domaćoj zadaći. U sljedeća dva kratka stripa možemo saznati svu filozofiju prijateljstva Marcie i Patty.

LUCY - ovaj se lik u Peanutsima može opisati na samo jedan način – nevjerojatno gunđalo. Lucy je prikazana kao totalna suprotnost njezina brata Linusa. Iako nije tako pametna kakvom se nastoji prikazati, stalno dijeli savjete ostalim likovima. Jedina slaba točka joj je Schroeder, dječak koji obožava Beethovena.

Također je zanimljivo kako se u Peanutsima svakoga 5.8 pojavljivao lik Schultzove kćerke Amy ("...Well, maybe not EVERY August 5...but quite a few!..." – rekao bi Schultz). Pozdrav se nije pojavio u stripu 1999., 1998, 1997, 1996, 1995, 1991, 1986, 1984, 1979, 1973, 1968, 1965, te 1958. godine. Postoje mnoge priče o ovim datumima, te su se na mnoge načine tumačili naslovi epizoda ovih godina, ali nikada nećemo znati što je autor imao na pameti.

Charles Schultz je nacrtao apsolutno sve epizode i table Peanutsa i oporučno je odlučio da nakon njegove smrti nitko ne može nastaviti crtati Peanutse, te je tako sam sebe poslao u besmrtnu strip-povijest, te gotovo u strip svijetu divinizirao Snoopyja i ostale junake. Objavio je ukupno svijetu ostavio 17, 897 stripova, od toga 15, 391 dnevnih strip-kaiševa, te 2, 506 nedjeljnih stripova. Osim stripa njegovi će junaci ostati zapamćeni po velikom broju knjiga, albuma, te svih ostalih medija koji se zauvijek sjećaju Snoopyja i ekipe. Sjećam se da sam kao dječak gledao na televiziji crtani film o Charlie Brownu, te sam se odmah zaljubio u Snoopyja, Linusa i njegovu dekicu, Lucy, Sally i ostale likove te sam ih dugo imao u sjećanju. Zato mi je bilo posebno drago kada sam na kiosku ugledao Snoopy magazin kojega izdaje zagrebački Strip-Agent, koji će ga nadam se još dugo i uspješno izdavati. Nažalost, to se nije obistinilo, ali zato nam uvijek ostaje prekrasno američko Fantagraphics izdanje koje donosi kronološki objavljene sve epizode Peanutsa!

12.2.1999 Santa Rosa i svijet izgubili su velikog strip-majstora te velikog čovjeka koji je svijetu dao Peanutse. Toga dana većina strip crtača, ali i poklonika stripa je odalo počast velikom majstoru. Schultzovo besmrtno djelo, koje je ostavilo dubok trag u povijesti stripa i dječje umjetnosti i dalje osvaja stare i mlade čitatelje diljem svijeta nikad nećemo i ne smijemo zaboraviti.

In Memoriam: C.Schultz (1922.-1999.)