Veliki Blek

Veliki Blek

Informacije o autorima

Tvorac lika

EsseGesse

Grafički tvorac lika

EsseGesse

Premijera

3. oktobar 1954.

STRIP

ŽANR ratni, povijesni, (traperski) western

MJESTO RADNJE sjeveroistok SAD-a

VRIJEME RADNJE Američki rat za neovisnost (1775.-1783.)

LIK

VJERNI PRATITELJ Roddy Lassiter i Profesor Occultis

NAJVEĆI NEPRIJATELJ Šišmiš (i ženski spol)

OMILJENO ORUŽJE gole ruke (!)

TIPIČNA UZREČICA Jelenskih mi rogova!

Slika glavnog lika

Veliki Blek

Veliki Blek NA INTERNETU

Bit ću iskren, barem za početak, ideja da napišemo tekst o (Velikom) Bleku (Steni) bila je više plod dobre zajebancije nego nekakve čitateljske ushićenosti. Iako sam svojevremeno pročitao veliku većinu avantura ovog junaka, ne bih se baš nazvao njegovim obožavateljem, a siguran sam da je situacija slična i sa mojim suradnikom. Prije nego što krenemo u svijet američkih trapera i domoljuba, želio bih sa vama podijeliti jedno svoje skromno opažanje o ovom stripu. Znate što me uvijek fasciniralo kod Bleka? Iako će se gotovo svi oni stripaši koji su ga imali prilike čitati, ukoliko upitani da ukratko opišu svoje iskustvo, gotovo jednoglasno složiti da se radi o... dreku (da oprostite na izrazu), o stripu koji danas nema nikakvu vrijednost, o serijalu koji ukupno gledano ne nudi baš ništa, nitko mu se neće usuditi osporiti, barem na području bivše Jugoslavije, kultni status. Vidite, čitali ga ljudi s užitkom ili ne, njegova slava dobrano prelazi krutu granicu koja inače dijeli običnog čovjeka od stripaša. Ukratko – za Bleka znaju svi, čitali stripove (nekad, danas, ...) ili ne. Blek je neka vrsta POP ikone; blesavi strip za osnovnoškolce pedesetih godina koji je nekim čudnim spletom nikad razjašnjenih okolnosti prešao u legendu, ugnijezdivši se u kolektivnoj svijesti. Nemojte mi reći da nikad niste čuli kako netko, za koga pouzdano znate da nema apsolutno nikakve veze sa stripovima, spominje Bleka? Jeste garant, njegovo ime kad-tad ispliva na površinu. Čime se vraćamo na početnu misao: dok praktički nitko ne voli čitati Blekove avanture, svi vole čuti spomen njegovog imena, što u daljnjem nizanju lančanih kemijskih reakcija u mozgu priziva sretne emocije. "Daaa... Ha, čekaj malo... Blek... Blek Stena, jel' da? To je onaj plavokosi tip sa dabrovom kapom i krznenim prslukom na golim prsima, jel' tako? Kao neki traper, ovo-ono? Ha ha ha! Da, sjećam ga se, koji je to car! Ha ha ha... " Nemojte me pokušavati uvjeriti da vam se ovo nikad nije dogodilo, jednostavno vam ne vjerujem. [Prema našim preciznim terenskim ispitivanjima istu je situaciju proživjelo 83,27 % ispitanika, dok je ostalih šesnaestak posto ispitanika pokazivalo znakove sumnjivog modno-glazbenog senzibiliteta, pa njihovo mišljenje nije uzeto u obzir.]

Do posljednjeg daha...

Do posljednjeg daha...

Grande Blek (također i Blek Macigno) je junak nastao iz pera i kista torinskog trojca Esse G. Esse, kojega su sačinjavali Giovanni Sinchetto (1922.-1991.), Dario Guzzon (1926.-2000.) i Pietro Sartoris (1925.-1989.). Smatra se središnjim od njihova tri najpoznatija junaka (uz Kapetana Mikija te Komandanta Marka), i na ovim je prostorima najpoznatiji pod nadimkom Blek Stena, zbog dugogodišnjeg izlaženja u sklopu Lunov Magnus Strip edicije, na srpskom jeziku, te u manjoj mjeri kao Veliki Blek. Dugokosi plavokosi Blek, glavni junak ovog stripa, posjeduje sve one osobine junaka-bogova iz antičkih mitova: neustrašiv je to i beskrajno hrabar, odan, pošten, agilan, jak i pravedan traper (da ne kažem bog), koji predvodi američke patriote u borbi protiv mrskih britanskih vojnika. Pored ogromnih mišića, ističe se i po simpatičnoj garderobi: krznenoj kapi ala Davy Crockett, krznenom zvončarskom prsluku (kojega bez obzira na to bilo ljeto ili zima nosi na goloj koži), crvenim trapericama, i konačno čizmama od brušene kože (sa neizostavnim traperskim resicama). Blek se protiv neprijatelja najviše voli boriti golim rukama, kako bi mogao nesmetano mlatiti i šamarati te jadne slabašne britanske vojnike, iako se u iznimnim prilikama koristi i traperskom Kentucky puškom. Interesantno je da je talijanski ("rani") Blek pravi šumski čovjek, sa svim dobrim i lošim stranama. Malo je onako, što bi se reklo, priprost. Po tome se dosta razlikuje od svog starijeg 'blizanca' Komandanta Marka, koji je ipak kudikamo uglađeniji i komunikativniji. Kako je gotovo svaka epizoda "standalone", jasno je da nema nikakvog kontinuiteta. Najviše je 'činjenica' o Blekovoj prošlosti otkriveno u epizodi "Blekovo porijeklo" (LMS 358 i 362, odnosno Horus i Porin specijal 1), pa se radi o svojevrsnoj fanovskoj poslastici. Blek je naime Francuz, pravo ime mu je Yannick Leroc, rođen je 27. studenog 1749. godine, i moglo bi se reći da je svoj mladenački život odživio punim plućima (za detalje pogledajte recenziju). Bleka u stopu prate dva hrabra i odlučna, yet smiješna lika: prvi je pjegavi plavokosi maloljetni traper, koji kao i svi dječaci njegovog uzrasta još nije otkrio ljepotu nježnijeg spola - Roddy Lassiter, a koji po pitanju hrabrosti (i nepromišljenosti) često parira samom Bleku, dok je drugi - Profesor Occultis; simpatični trbušasti doktor sveznalica, part-time hipnotičar i općenito govoreći šarlatan, koji svojim paraznanstvenim pristupima i razmišljanjima rijetko biva od prave pomoći, ali zato dodaje na komičnosti 'teških' ratnih situacija.

Blek (u klasičnoj akciji protiv crvenih mundira), te Occultis i Roddy

Šalu na stranu, nije mi bila želja da ovaj tekst krene putevima sprdačine, ali teško je objektivno govoriti o stripu koji je nastao prije više od pedeset godina, a bio namijenjen prvenstveno osnovnoškolskoj publici, u vremenima kada su internet i globalni izvori informacija bili čista znanstvena fantastika. Pustolovine plavokosog trapera Bleka jednostavno su i zabavno štivo sa klasičnom podjelom likova na crne i bijele, i čija je osnovna funkcija bila da se mladom čitateljstvu kroz zabavnu mješavinu teksta i slika usade neki osnovni kodeksi časti i morala. Borba protiv ugnjetavača, budi uvijek na strani potlačenoga, budi pravedan, ne napuštaj nikad svoje prijatelje u nevolji, nada umire posljednja, i ostalo u tom stilu. Tok radnje je gotovo uvijek linearan, i funkcionira prema onoj dobro poznatoj formuli koja uključuje sljedeće elemente: - zli Englezi ilitiga "crveni mundiri" (kolonijalni ugnjetavači), - hrabri domoljubi njemačkog, irskog, škotskog i francuskog porijekla (heroji iz naroda), - zarobljavanje i prevara odnosno izdaja (zli momci igraju prljavo), - teška bitka, put ili potraga (naizgled bezizlazna situacija), te konačno – spaktakularna pobjeda američkih patriota (pravda uvijek pobjeđuje). Bez obzira na zajebancije koje često idu na račun starog Bleka, teško je autorima nešto stvarno zamjeriti. Serijal je nepretenciozno zamišljen i proveden u djelo (unatoč nekim kasnijim pokušajima "evolucije" lika), i jasno je da se autorima nikakvi nestvarni "viši ciljevi" nisu motali po glavama. Konačno, koliko god Blek jednostavan, naivan i staromodan strip bio, ne smije se zaboraviti da je upravo on jedan od onih junaka koji su klince u Italiji (i šire) "navukli" na western, koji će kasnije dugi niz godina biti noseći stup talijanske strip scene. Da tih davnih pedesetih godina nakon kataklizme Drugog svjetskog rata nije bilo raznoraznih Blekova koji su probili led i postavili korijene, koji su klince odvukli od tmurne zbilje očaravajući ih otvorenim prostranstvima Divljeg zapada, pričajući im o neustrašivim junacima sa pištoljima za opasačem, koji sami onako romantičarski kroje vlastitu sudbinu, budite sigurni da ne bi bilo ni 'ozbiljni(ji)h' Texova Willera, Kenova Parkera i sličnih.

Traperski teror

Prva epizoda iz pera trojca EsseGesse objavljena je 3. oktobra 1954. godine, i oni rade epizoda Bleka sve do 31. januara 1965. godine. Način objavljivanja stripova tada je bio drugačiji, epizode su objavljivane u kaiševima (tal. striscie) i radnja je morala da bude takva da male Italijane uvijek ostavlja u neizvjesnosti, po ugledu na popularne američke novinske stripove. Poslije odlaska EsseGesse rad na Bleku nastavlja Nicola Del Principe, a scenario za prvu sljedeću epizodu naslova "Missione speciale" (Specijalna misija) napisao je Amilcare Medici. Del Principe nastavlja da crta nove epizode uz scenariste Franca Frescuru i Roberta Renzija. 1959. godine braća Antonio i Vincenzo Chiomenti uradili su epizodu "Mision secrete" (Tajna misija) kojom Éditions Lug započinje objavljivanje Bleka u Francuskoj. Od francuskih autora najpozantiji su Jean-Yves Mitton i André Amouriq. Krajem 1967. nakon završetka italijanske produkcije u kući Dardo, Éditions Lug (iz Lyona), izdavač Bleka u Francuskoj i Belgiji, povjerava italijanskom studiju crtanje novih priča, od kojih je veliki broj nacrtao Carlo Cedroni (najmanje 112), a radilo je još i stotinak raznih autora (neki samo jednu epizodu među kojima su nama najpoznatiji Franco Bignotti i Gallieno Ferri). Od poznatijih junaka na ovim prostorima kad je riječ o italijanskim stripovima Blek je praktično jedini koji je doživio originalne epizode u drugim zemljama, prije svega u Francuskoj a onda i u Jugoslaviji. Za razliku od epizoda trojca EsseGesse (period od LMS 128 do LMS 292) i njihovog crteža, u kasnijim italijanskim i francuskim epizodama crtež je značajno drugačiji: kadrovi su krupniji i često se preko pola strane ističe Blek u nekim nemogućim situacijama, a uvode se i neke novine u scenariju: pojavljuju se ipak donekle drugačije teme (iako bez drastičnih promjena), epizode imaju manji broj stranica, Blek po snijegu ipak nosi neku jaknu i sl. Naravno, kvalitet tih epizoda nije nešto posebno bolji, iako su nastajale u drugom periodu. Blek ostaje plavokosi džin (lijepo bi se uklopila i riječ grmalj) koji ruši sve pred sobom, pomaže slabima u nevolji, ne ostavlja prijatelje na cjedilu, te riješava slične veoma časne i nadasve pogibeljne situacije.

Trojac fantastični

Trio fantastikus: Pietro Sartoris, Dario Guzzon
i Giovanni Sinchetto

Blek je kod nas izlazio prvo u Lunov Magnus Stripu, pa onda i u Strip Zabavniku. Poslije raspada Jugoslavije u Srbiji su u Razonoda Stripu pa onda i u Horusu izlazili većinom reprinti starih epizoda (uz tek nekoliko novijih), a prije nekoliko dana izašao je još jedan reprint u izdanju novopečenog izdavača Wizard Pressa, u Sloveniji je Bucik dogurao čak do 41. broja (plus jedan specijalac), dok je u Hrvatskoj izašlo nekoliko epizoda u izdanju Porina, a danas je aktuelan Ludens, koji prati italijanske reprinte u izdanju IF Edizioni, i čija se izdanja dosta dobro prodaju (čak se i određeni broj primjeraka objavljuje u skupljoj verziji, sa tvrdim koricama).

Prvi Blek koji se pojavio u bivšoj Jugi (LMS 128)

Iako ne postoje neke zaista dobre epizode Bleka, onih legendarnih koje se pamte za sva vremena bi se našlo nekoliko. Blek je kao strip i na ovim prostorima zaista ostvario svoj cilj, jer je u Jugoslaviji bio veoma popularan među mlađim generacijama. Za razliku od Italije gdje je oduvijek najpopularniji Tex Willer, kod nas je to uvijek bio Zagor, ali valja priznati da mu je Blek u svojim najboljim godinama neugodno puhao za vratom. Stvar je valjda u našem mentalitetu: krzneni prsluci, hipertrofirani bicepsi kao krajnji proizvodi nehumane snage, duga lovačka puška i dabrova kapa (rakunova, sviščeva, whatever), očito su ostavili snažan utisak na žitelje ovih brdovitih prostora. Iako danas (Velikog) Bleka (Stenu) većina ljudi čita iz puke nostalgije, jer ga okorjeli ljubitelji stripa smatraju udarom na inteligenciju, ne smijemo preći preko činjenice da je Blek na jugoslovenskoj strip sceni između ostalog zauzimao značajno mjesto iz tog razloga što su se pored stranih epizoda izdavale i epizode koje su po licenci radili domaći autori. Tim povodom, obavili smo razgovor sa jednim od najpoznatijih crtača iz Srbije - legendarnim scenaristom, crtačem i metalcem Branislavom "Banetom" Kercom!

Bane... Koji sam ja kuler s ovim cviksama i čikom...

Ko je, kada, i kako došao na ideju da se napravi jugoslovenski Blek?

Tradicija licencnih stripova u produkciji jugoslovenskih izdavača je počela mnogo ranije nego što se uobičajeno misli. Uglavnom se svi vezuju za redovno pojavljivanje epizoda Velikog Bleka u Lunovom Magnus Stripu osamdesetih godina prošlog veka. Međutim, ta priča je startovala 1978. godine. Svetozar Obradović je iskoristio pauzu koju je dobio kada sam ja otišao u JNA da se poveže sa crtačem Brankom Plavšićem. Na inicijativu urednika Dnevnikovog izdavačkog odelenja Sretena Draškovića, izabran je Veliki Blek kao eksperiment. Problema za dobijanje licence nije bilo, pošto je ogromna Dnevnikova produkcija gutala sve što se proizvede i već je počela da opterećuje strane partnere. Epizode "Gužva u Bostonu" i "Blago Zelenih Močvara" su premijerno objavljene u Lunovom Magnus Stripu u martu i aprilu 1978. godine. Prvobitna namera je bila da se povremenim objavljivanjem tzv. YU Bleka popune rupe koje bi se eventualno pojavile u produkciji. Ali, odziv publike je prevazišao očekivanja redakcije i uredništvo je, predvođeno Sretenom Draškovićem, preduzelo korake da se domaća produkcija učvrsti i pretvori u redovnu pojavu. Prva stvar koja je urađena je bilo poboljšanje ugovora sa stranim partnerom. Po tom ugovoru se Dnevnikova produkcija tretirala kao ravnopravna produkciji iz Italije i Francuske. Na osnovu toga, Dnevnik je, prvi u tadašnjoj Jugoslaviji, otvorio radno mesto "crtač stripa". Prvi koji je bio primljen u stalni radni odnos je bio Branko Plavšić i tako postao prvi "zvanični" profesionalac.

Naslovnice prva dva YU Bleka - LMS #296 "Gužva u Bostonu" (S: Svetozar Obradović, N/C: Branko Plavšić) i LMS #300 "Blago zelenih močvara" (S: Svetozar Obradović, N/C: Branko Plavšić)

Ali kako dvije laste ne čine proljeće, pozvani su još neki ljudi da se priključe projektu, među kojim ste bili i Vi...

Naravno da redakcija nije gajila iluzije da sa jednim crtačem i jednim honorarnim scenaristom može da izdrži tempo od jedne sveske mesečno. Pripreme za formiranje ekipe su počele tako što su obavljeni razgovori sa skoro svim tada relevantnim crtačima razbacanim kod različitih izdavača. Malo po malo, profilisan je mali, ali odabrani tim koji je postao jezgrom produkcije. U januaru 1982. godine počele su da izlaze epizode koje su nastale iz pera Svetozara Obradovića, a na hameru Branka Plavšića i Sibina Slavkovića (potpisanog kao S. Žunjević). Kažemo hameru, jer je po ugledu na Marvel i DC Comics, Dnevnik kupio veliku količinu Schoeller hamera i na njemu bojom koju ne registruje reprokamera odštampao "formular" za crtanje i tako obezbedio da format svih crtača bude uniforman.

Tabla iz LMS #920 "Lov" (S: Predrag Ivanović, N/C: Miodrag Ivanović "Mikica")

Zašto je pored svih Bonelijevih junaka izabran baš Blek?

Zato što je prodaja bila dobra. Pojedini brojevi su imali tiraž od preko 100 000 primeraka.

Da li ste morali da poštujete neka posebna (izvorna) pravila kada se radilo o scenariju i crtežu?

Veliki Blek kojeg sam crtao je priča za sebe. Osnova rada na Bleku je bila sličnost sa italijanskom produkcijom. U to vreme (1981.) neko sa reputacijom autorskog crtača mogao je i da odbije da radi u uskim okvirima zadatog stila. Zato je bilo dogovoreno da se rade "specijalne" epizode, koje čak ni ne bi bile objavljivane u Lunovom magnus stripu, nego bi predstavljale osveženje za magazin "Strip zabavnik". Tako su nastale epizode od po 12 strana koje bi eventualno mogle da se spoje u velike epizode za neki kasniji LMS. Takođe je dogovoreno da, zbog slobodnog tumačenja likova i netipične priče, taj deo produkcije NE bude ponuđen vlasnicima licence. Prvu epizodu "Divlja mačka" je napisao Obradović kao širi sinopsis, a ja sam razrađivao temu i dijaloge u skladu sa svojom mesečnom normom i ritmom izlaženja. Lik Tigrice od Džajpura je Tozin ustupak pošto nisam mogao da zamislim da crtam strip bez atraktivnog ženskog lika. U toj epizodi držao sam se i još nekih nepisanih "pravila" ali su nesporazumi sa lektorima koji nisu dozvoljavali iskakanje iz stereotipa postajali sve češći. Pravo budi rečeno, često sam ih i nepotrebno izazivao prepravljajući ionako idiotske "psovke" (Kape mi dabrove!) u još idiotskije (Kape mi dabrove sa našivenim repom rakuna!) i prekomernom upotrebom uličnog jezika što ih je posebno izluđivalo. Do kraha je došlo kada je reč "krampača" zamenjena sa "muškobanja" i rešio sam da sledeću epizodu uradim samo pod uslovom da imam pravo na superviziju finalnog teksta. Zbog Obradovićeve prezauzetosti, preuzeo sam na sebe kompletan scenario i tako dobio priliku da Blekov lik skroz potčinim sebi. Prvo što sam uradio bilo je to da izbacim Profesora i Rodija iz priče jer sam želeo da strip oslobodim elemenata za dečji uzrast. Kompromisno sam ih ubacio kao pasivne slušaoce priče o prvim danima Blekovog dolaska na američki kontinent i počeo da gradim lik Bleka suprotan od "dozvoljenog". U epizodi "Slomljeno srce" prvi put su se pojavili krv, scene sa otvoreno prikazanim seksom, žestoka kritika kolonijalnog osvajanja i istrebljivanja Indijanaca i vidljivo izbegavanje osnovnih Blekovih tema kao što su patriotizam, kolektivno herojstvo i agresivno moralisanje što je, naravno, zgrozilo konzervativni lektorski tim. Srećom, autoritet iznad njih je bio Drašković koji je imao osećaja za tadašnja savremena kretanja u stripu i koji je tolerisao ove sitne ispade (prekidače za struju na zidovima i ručne časovnike na rukama crvenih mundira). Počevši od Male Šape koja je praktično indijanska verzija Cat Claw, preko indijanskog poglavice obrazovanog na Oksfordu i Otava Tea, koji je omaž romanima Karla Maja do Poručnika Dedheda kojeg se nijedan horor film ne bi postideo, likovi u epizodi su sve samo ne uobičajen dijapazon nužnih prijatelja i predvidljivih negativaca. One manje "važne" uloge dodelio sam svojim prijateljima iz redakcije. Posebno mesto zauzima Branko Plavšić u ulozi trapera Brendija od koga je kasnije nastao Keli Brando. Plavšić je uglavnom i tuširao "svoj" lik, dok je Marinko Lebović bio "zadužen" za crtanje životinja (nastavak tradicije crtanja automobila u Kobri).

Strip Zabavnik #64 "Divlja Mačka" (1/5, S: Svetozar Obradović, N/C: Branislav Kerac) i Strip Zabavnik #78 "Slomljeno srce" (1/5, S: Branislav Kerac, N/C: Branislav Kerac)

Kako biste vi generalno ocijenili YU Bleku? Jeste li lično zadovoljni ukupnim kvalitetom tih objavljenih epizoda?

U toku produkcije, kroz tim YU Bleka su prošli mnogi crtači i scenaristi. Neki sa više, neki sa manje uspeha kod čitalaca, ali to nije uticalo na tempo koji je bio prilično ustaljen. Broj scenarista je bio u velikoj disproporciji sa brojem crtača. Pored Obradovića, scenarija za YU Bleka su pisali Petar Aladžić, i Ivan Ilić. Kao crtači, na Bleku su se izređali mnogi crtači, čak i neki koji ni po kakvim kriterijumima ne bi trebali da budu tu, ali pravila produkcije su bila neumoljiva. S druge strane, neki kvalitetniji crtači su prešli na druge projekte i redakcija Dnevnika je imala problema da crtački tim osveži kvalitetnim kadrom. Od onih koji su održavali kvalitet treba istaći Pavela Kozu, Marinka Lebovića, Slavka Pejaka, Miodraga Ivanovića, Ahmeta Muminovića, Ljubomira Filipovskog... I ostali su imali svoje svetle trenutke, ali im je crtež varirao u zavisnosti od "dedlajna" koji su dobili, i često se dešavalo da im epizode imaju samo prihvatljiv nivo.

Tabla iz LMS #617 "Pakleno ostrvo" (S: Petar Aladžić, N/C: Slavko Pejak)

A da li su se, po vašem mišljenju, te epizode svidjele publici?

Koliko ja znam, čitalačka publika nije pravila razliku između "naših" i "njihovih" epizoda. Tiraž nije varirao.

Kakva je bila atmosfera dok ste radili?

Sjajna. Baš smo se lepo zabavljali.

Jeste li bili u dobrim odnosima sa svim tim ljudima sa kojima ste radili na projektu, i da li ste i dan-danas u kontaktu sa njima?

Naravno. Uglavnom smo se razleteli na sve strane. Povremeno se čujemo i vidimo.

Imate li kakvu anegdotu u vezi sa YU Blekom?

Pa baš i nemam. Osim ako se zgranute face urednice i lektorskog tima računaju kao anegdote.

Kažu da pare pokreću svijet... Kakva je bila finansijska strana čitavog tog projekta? Na koji se način plaćao rad, i što je najvažnije – koliko? :)

Radili smo za mesečnu platu, a plata je bila debela (oko 1000 ondašnjih nemačkih maraka). Parametra radi, stanovi su se izdavali za 200-300 maraka. Honorarci su isto tako bili dobro plaćeni. U današnjim novcima, izmedju 50 i 100 evra za tablu, zavisno od kvaliteta. Svaki crtač je imao priliku da se više potrudi i da za to bude više plaćen. Istini za volju oni koji su ocenjivali kvalitet baš i nisu bili stručni i češće su se oslanjali na "imena". Ne treba zaboraviti da se Blek radio na "malom formatu", dakle, bio je i više nego dobro plaćen.

Bez riječi (možda tek jedna suza)

Da li biste ga ponovo radili?

Kao Divlju Mačku i Slomljeno srce - da. Kao deo uobičajene produkcije - nema teorije.

Ovim se putem zahvaljujemo legendarnom Banetu Kercu, koji je odvojio toliko vremena da nama dvojici laika-mangupa odgovori na ta pomalo nezgrapno sastavljena (ali vjerujemo ipak većini posjetitelja stripovi.com interesantna) pitanja. This is just a wild guess, ali mislimo da bi mu se i Blek zahvalio od srca da može. ;) Hvala puno!

Anketa

Što vam je najinteresantnije na stripovi.com?

Rezultati

Arhiva

Najnovije

Vijesti

  • Tjedne crtice 313
    Vrijeme: 28.06.2017 00:59:00
    Prodavač: supermark
    Broj pogleda: 704

Magazin

Recenzije

  • Mau-Mau
    Kod: MN LIB 80
    Ocjena: 93%
    Vrijeme: 15.8.2017. 1:15:00
    Autor: DeeCay
    Broj komentara: 6
    Broj pogleda: 489
  • Green Arrow - Year One
    Kod: GRAW DC 1
    Ocjena: 67%
    Vrijeme: 13.8.2017. 20:56:00
    Autor: Paka01
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 262
  • Demon Frejzer
    Kod: TX LMS 14
    Ocjena: 97%
    Vrijeme: 13.8.2017. 20:24:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 6
    Broj pogleda: 368
  • Umorstvo u vlaku TB 961
    Kod: NN MX 2b
    Ocjena: 61%
    Vrijeme: 13.8.2017. 15:12:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 534
  • Na tragu vuka
    Kod: DK LU 1
    Ocjena: 49%
    Vrijeme: 10.8.2017. 0:58:00
    Autor: doom
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 449

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

  • Tjedne crtice 313
    Vrijeme: 28.06.2017 00:59:00
    Prodavač: supermark
    Broj pogleda: 704

Magazin

Recenzije

  • Vampiri
    Kod: ZG SR 616-618
    Ocjena: 85%
    Vrijeme: 19.7.2017. 22:28:00
    Autor: King Warrior
    Broj komentara: 4
    Broj pogleda: 1759
  • Agentica Alfe Nicole Bayeux
    Kod: NN LIB 59b
    Ocjena: 80%
    Vrijeme: 31.5.2017. 2:48:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 1675
  • Džungle Marsa
    Kod: NN LIB 56
    Ocjena: 88%
    Vrijeme: 26.7.2017. 1:05:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 1655
  • Teleskopulos
    Kod: KT LMS 503-505
    Ocjena: 82%
    Vrijeme: 11.6.2017. 12:16:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 7
    Broj pogleda: 1430
  • Povratak nemogućem
    Kod: MM LIBKB 1a
    Ocjena: 61%
    Vrijeme: 25.5.2017. 1:28:00
    Autor: thekide
    Broj komentara: 10
    Broj pogleda: 1391

Aukcije

Forum