Dr. Metrevelić predstavlja: Zagor vs. Universalova čudovišta

Zagorovo Kraljevstvo beskrajan je stripovski univerzum tema i motiva, ograničeno jedino maštom Zagorovih scenarista. Poznavajući ljudsku sklonost i privlačnost svemu onome što je nepoznato, čudovišno i užasno, taj univerzum također je plodno tlo za stvaranje različitih nadnaravnih stvorenja. Nolitta je osim poštovanja prema pustolovini osjećao i veliku ljubav prema različitim fantastičnim likovima koje je gutao u knjigama i stripovima, kao i redovitim posjetima kinu. Kroz Nolittine scenarije, kao i mnogih drugih, u Zagoru su nastajala i gostovala sva moguća čudovište koja su bila glavni "trademark" Universalovog horora. Ta čudovišta poznata su pod nazivom Universalova čudovišta ili Universalov horor – naziv dan seriji posebnih filmova strave i užasa, thrillera i SF filmova koje je izradio Universal Studio od 1923. do 1960. Serijal je 1923. započeo s verzijom "The Hunchback of Notre Dame" i nastavilo se s filmovima poput "The Phantom of the Opera", "Dracula", "Frankenstein", "The Mummy", "The Invisible Man", "Bride of Frankenstein", "Werewolf of London", "Son of Frankenstein", "The Wolf Man", i "Creature from the Black Lagoon". Galerija čudovišta koje je Universal stvorio i dandanas je značajna inspiracija redateljima diljem svijeta. Zaronimo dakle u taj čudesan svijet…

Universalova čudovišta

1. MOLOK

"Molok", (Castelli/Bignotti), 141 stranica, SR 76-77 (ZS 263, SDZEX 22-23, LUKLZ 13)

Molok

Autori: Castelli/Bignotti
Alias: Molok/Čudovište
Vrsta: frankensteinovsko čudovište
Prva pojava: SR 76-77 (ZS 263, SDZEX 22-23, LUKLZ 13)
Sposobnosti:
- besmrtnost,
- nadljudska snaga,
- agresivnost,
Suradnici: grbavac Ivan, prof. Talbot
Neprijatelji: Zagor, Chico
Stanište: Riviere Blanche, Kanada; selo na sjeveru Vermonta; SAD
Status: utopljen u živom pijesku.

Alfredo Castelli je u svojem prvom scenariju za Zagora priču temeljio na legendarnom romanu o zlosretnom Frankensteinovom čudovištu spisateljice Mary Shelley, iz istoimenog romana "Frankenstein, ili, Moderni Prometej" iz 1831. godine. U originalnom scenariju čak su i priča i likovi bili identični, no Sergio je intervenirao, primijenio svoj alkemijski postupak pretvaranja temeljnog motiva u zagorovski materijal i rezultat je sada preda nama. Temelj je također film "Frankenstein" iz 1931. godine u kojem ga je uprizorio poznati glumac čudovišta - Boris Karloff (i u sljedeća 2 nastavka). Inače, svakih par godina snimljen je neki film o njemu, tako da je sad negdje u ponudi tridesetak filmova! Fizički Molok nije sličan nijednom od portretiranih Frankensteina.

Alfredo Castelli je napisao sljedeće u pošti Tutto Zagora jedne epizode: "Osim što sam bio mlad i zgodan, bio sam naivno uvjeren da je pisanje Zagora relativno jednostavan posao. Greška! Zagor je proizvod iskalkulirane alkemijske ravnoteže, u kojem je autor Nolitta/Bonelli uspijevao dozirati mnoštvo stvari (instinktivno ili hladnokrvno): avantura i humor, napetost i akcija, ambijent westerna i fantastike. Zamislite moje iznenađenje i sramotu, kad je moja priča izašla u 1971. Kad sam otkrio da je moja priča bilo stubokom promijenjena. Izvorno, Molok nije bio nitko drugi doli Frankensteinovo čudovište koje je osobno pobjeglo na Sjeverni pol, prema Shelleyinom romanu, sačuvano u bloku leda, i profesor Talbot nije bio nitko drugi nego Victor Frankenstein, ili bilo koji od njegovih najbližih rođaka. No, ovakav način citiranja (posvete, hommagea) nije bila dio Bonellijeve filozofije. Sergio je promijenio već nacrtanu priču, njegovom copy&paste metodom: deseci novih čudovišnih lica zamijenili su onu prethodnog čudovišta Borisa Karloffa, a bio je izrezan i dugi flashback koji je objašnjavao švicarsko-njemačke korijene stvorenja." Također, godinama kasnije Castelli ponovno gradi priču o Frankensteinu u vlastitom serijalu MM u epizodi MM # 49/50 "Zamak užasa".

Njegov je stvoritelj profesor Talbot, znanstvenik koji je cijeli život tražio tajnu života i raznim eksperimentima i seciranjima leševa uspio konačno oživjeti mrtvu tvar. Njegov cilj bio je stvoriti savršenog čovjeka, bića koje se neće bojati ni vremena ni smrti! Skrpio je dijelove leševa i stvorio "čudovište" zvano Molok! Ključna komponenta bila je elektricitet koji je dodatno pojačan munjama. No, Moloku je mozak bio teško oštećen i pokazivao je izrazitu sklonost nasilju. Obuzdavali su ga i držali u ćeliji kad je jednog dana pobjegao i nestao u snježnim planinama. Pronašlo ga je pleme Micmaca u ledenom grobu i obožavalo ga kao božanstvo. Profesor ga je pokupio i poslije kirurškom metodom htio odstraniti iz mozga nagon za ubijanjem. No, kako se pokazalo, takvo nešto nije bilo moguće jer ga nije bilo moguće kontrolirati.

Frankensteinovo čudovište - Molok

Molok je prikazan tamnog lica, prekrivenog gomilom bora, ćelav i bezizražajnog pogleda. Sve u svemu, on je bezumno čudovište koje je teško kontrolirati, a kad se razbjesni, poput životinje ubija sve što mu dođe pod ruku. Molok nije tragičan lik poput Frankensteina, on je samo neživa stvar s primitivnim mozgom s kojom uopće ne treba suosjećati. Castelli mu očito nije htio davati ljudske osobine, te tako nije dobio ni nagovještaje ljudskosti. Njegova sudbina jest tragična, njegov stvoritelj povuče ga u smrt u živo blato!

Oh, what a world…

Vidi recenziju "Molok"!

2. MUMIJE

"Žive mumije/Sjene u noći", (Nolitta/Ferri), 108 stranica, SR 21-22 (LMS 93, SDZEX 58-59, VČKIZ 8)

Mumije

Autori: Nolitta/Ferri
Alias: "mumije"
Vrsta: prerušeni Indijanci ;)
Prva pojava: SR 21-22 (LMS 93, SDZEX 58-59, VČKIZ 8)
Sposobnosti: N/A
Suradnici: Vincent Krebs, prof. Kenneth
Neprijatelji: Zagor, Chico, Bat Batterton, prof. Oldbones
Stanište: Darkwood; SAD
Status: raskrinkane!

Sergio Bonelli: "Kad sam bio dječak, u mraku kinodvorane gledao sam jednu mumiju kako oživljava. Bio je to film "Mumija" Karla Freunda, a glumio je Boris Karloff, s licem koje se činilo starim na tisuće godina onako izbrazdano borama…"

Ovako izgleda Nolittina posveta C/B horror filmu. U spomenutoj se epizodi prave uskrsnule mumije ne nalaze, nikakav davno umrli Imhotep ne želi iz mrtvih dići svoju voljenu Ankh-es-en-amon. U pitanju su Indijanci prerušeni u mumije, čiji zadatak je bio nabaviti egipatske artefakte iz muzeja. Pod okriljem mraka Chico i šeprtljavi detektiv Batterton zamijene ih za prave mumije! Nešto slično su pokušavali drugi autori u Bonellijevim serijalima poput EsseGeeseove "Mark protiv mumije" ili Bosellijevog Texa "Moriscov povratak" (LU 84/86). Nolitta i sam u gornjoj izjavi priznaje da je bio inspiriran filmom "The Mummy" (1932.) Karla Freunda s Borisom Karloffom, no neizostavno je ne spomenuto i remake "The Mummy" Terencea Fishera iz 1959. s Christopherom Leejem. Lee će kasnije uprizoriti grofa Draculu u nizu Hammerovih filmova, još jednom velikom studiju iz druge polovice 20. stoljeća. Prema nekim izvorima spominje se i priča o mumiji iz stripa Mandrake, kao i komedija "Abbot and Castello meet the mummy" iz 1955. godine. Poznato je da je Nolittu u pustolovinama uvijek pratio i vedri duh tih starih crno-bijelih komedija, gdje osim Chaplina, Stanleya i Olivera ili braće Marx, svoj udio imaju i Abbot i Costello (u Italiji poznati i kao Gianni i Pinotto!).

Htio ili ne htio, Nolitta može reći jedno ogromno hvala horror ikonografiji, posebice onoj kinematografskoj, jer su ga one oblikovale kao punokrvnog autora koji se ne stidi izaći iz okvira običnog westerna (kojeg je preferirao stari Gianluigi). Dodavši likovima i notu tragičnosti, približava se antičkim uzorima. Vidi se i utjecaj Sergia pustolova, koji voli povijest, putovanja, avanturu, te tako koristi razne termine i staroegipatske motive. U današnjem kontekstu možda malo previše naivna priča o građenju piramida i obnavljanju egipatske civilizacije u srcu Amerike, no u to vrijeme dovoljno intrigantna da ozari dječačka lica željna priča iz daleke i mistične prošlosti, iz dalekih i fascinantnih zemalja…

Chico, Bat Batterton i… Mumije!

Mummy meets Mummy!

Kratki sadržaj stripa: Mumije dolaze! Zagor, spasivši doktora Olbonesa od zasjede drumskih pljačkaša, postaje sudionik neobičnih napada egipatskih mumija. U želji da sazna što više o nemilom događaju i krađama arheoloških artefakata, uputi se u pustinju u potragu za tajanstvenim "faraonom" koji sebe naziva Novim Akhenatonom!

Vidi i recenziju "Žive mumije"!

"Tajna Sumerana", (Boselli/Cassaro), 282 stranica, SR 469/471 (LU 152/154)

I nakon mnogo godina kasnije, Zagor i dalje nema prave priče o vječnim mumijama. Zamišljena kao početna točka nove Bosellijeve atlantidske sage, zapravo je čak i indirektna posveta prijespomenutoj Nolittinoj epizodi. Sadržaj ukratko… Zagor i Chico na putu prema Darkwoodu susreću engleskog arheologa Dextera Greena i njegovog pomoćnika Yamba koji iz Afrike nose dragocjenu mumiju posljednjeg sumerskog kralja Dumuzija. Osim što Dumuzijeva mumija čini neprocjenjivo blago s arheološkog stajališta, ono što je zapravo neprocjenjivo jest Dumuzijev dijadem odnosno jedan od artefakata koje su potomci Atlantiđana razasuli po svijetu. Ostatak radnja se događa u muzeju u Richmondu kojeg drži stari Zagorov poznanik - profesor Oldbones!

Mumije Namtarovih sljedbenika

Na tragu su im zli sljedbenici Namtara, vjerski fanatici koji žele svoju mumiju i dijadem natrag. Prema legendi im služe stari sumeranski demoni, no zapravo su sljedbenici odlični iluzionisti, poznavatelji izvrsnih trikova obmane. Pod utjecajem nekih halucinogenih isparavanja, našim junacima čini se da su oživjele stoljećima mrtve mumije iz muzeja!

Vidi i recenziju "Tajna Sumerana"

3. VAMPIRI

Barun Bela Rakosi i vampirica Ylenija Varga

ZAGOR PROTIV VAMPIRA
Nolitta/Ferri 219 str. , 1972. objavljen, SR 85-87 (LEX 93-95, VČOPZ 3)

Barun Rakosi

Autori: Nolitta/Ferri
Alias: Bela Rakosi (obiteljsko ime Korasi), Baron Rakon (Dnevnikov prijevod)
Vrsta: vampir
Prva pojava: SR 85-87 (LUZEX 93-95, VČOPZ 3)
Sposobnosti:
- sposobnost transformacije u šišmiša,
- besmrtnost,
- regeneracija,
- nadljudska snaga,
- mentalna manipulacija
Suradnici: sluge Zoltan, Molnar, Bator, Tot
Neprijatelji: Dr. Metrevelić, Ylenia Varga, Zagor, Albert Parkman
Stanište: SAD - Fairmont, Bergville, Blacktown
Status: pretpostavlja se da je mrtav

Za opširniji tekst o dotičnom vampiru pročitajte tekst " Dr. Metrevelić predstavlja: Zagor vs Vampiri". Nolittin "Dracula" sebe naziva barun Bela Rakosi, a ime Bela i varijacija na prezime najvjerojatnije su posveta prvom grofu Draculi na filmskom platnu, američkom glumcu rumunjskog porijekla, Beli Lugosiju. Dnevnikov prijevod očito je bio politički korektan - Baron Rakon - jer na taj način ne implicira istočnoeuropsko porijeklo. Dr. Metrevelić je prema stripu jugoslavenskog porijekla, i najviše bi odgovarao ulozi Van Helsinga, lovca na vampire iz romana Brama Stokera.

"Moja priča o baronu Rakosiju (svi vampiri, kao što sigurno znate, imaju imena rumunjskog ili mađarskog porijekla, odnosno transilvanijskog) bila je prava posveta vampirskoj kinematografiji. Bio sam zaluđen vampirima; sanjao sam ih, volio sam ih i zavidio im; vampiri su besmrtni, fascinantni, elegantni, noćna su stvorenja i mogu letjeti (pretvaraju se u šišmiše, koji su također graciozna stvorenja, no ljudi imaju krivu percepciju o njima). Možda ih, tko zna, ne vole jer se povezuju s vampirima. Moje jedino žaljenje je to, koliko god mi se sviđaju, ne vjerujem u njihovo postojanje. Sve u svemu, kad spavam potpun sam u našoj vikendici na selu, uglavnom kad je pun mjesec na nebu i u daljini se čuje lavež pasa, moja mašta zna na trenutke stvoriti Draculu u crnom ogrtaču u grmlju mog vrta. Na sekundu ću ga vidjeti krajičkom oka… i zbog toga sam sretan! Eto zašto sam dao najbolje od sebe u priču o Rakosiju, stavljajući u priču vampirski kolaž iz knjiga, filmova i stripova koje sam pročitao o tajanstvenim gospodarima noći; češnjak, križevi, rake, drvene kolce… Priča je krenula i na kraju je iznosila oko tristotinjak stranica! Nisam htio da iznosi 500 stranica jer sam htio realizirati i "povratak vampira".

Povratak je ostao samo na početku entuzijazmu nižepotpisanog, no na kraju je priču realizirao Alfredo Castelli uz pomoć fuzije humora i napetosti, alkemije koja je konstanta u sagi o Zagoru. Istovremeno, htio sam napraviti posvetu mojim najdražim filmskim vampirima, a koji sigurno nisu veliki kao Nosferatu i Drakula, i od kojih drhtite, ali se istovremeno i smijete: Abbott i Costello meets the Frankenstein (tal. Gianni i Pinotto, a u filmu sreću tri slavna filmska čudovišta, Bela Lugosi kao Dracula, Glenn Strange kao Frankenstein i Lon Chaney Jr. kao Vukodlak) koji su osim Drakule sreli i ostala čudovišta, zatim "Bal vampira" (Fearless Vampire Killers iz 1967. gdje Polanski glumi ostarjelog Abronsiusa, lovca na vampire, a Dracula se naziva Count von Krolock) redatelja Romana Polanskog, Stan Dragoty i njegov "Ljubav na prvi ugriz" ("Love at first bite" iz 1979., drugi redatelj s vampirskim imenom, a lik Dracule zove se Count Vladimir Dracula) u kojem se Drakula, aristokratski demode, zaljubi u mladi fotomodel. Kako kažu u Italiji "Il riso fa buon sangue" (eto, u talijanskom krv je dobra stvar!), odnosno "smijeh je najbolji lijek". Istina. Tih stvari se vampiri drže… ";) (Tutto Zagor #87, by Sergio Bonelli)

Zagor se sukobio s dva "arhivampira", s barunom Belom Rakosijem i groficom Ylenijom Vargom, i oboje su mu zadali mnogo glavobolje tijekom njegove 50-godišnje vladavine Darkwoodom.

Za opširniji tekst o dotičnoj vampirici pročitajte tekst " Dr. Metrevelić predstavlja: Zagor i vampirova nevjesta!".Nakon 17 godina dolazi nam novi, treći, nastavak u vampirovoj sagi. Nova pokretačka snaga tog Zagorovog doba, treći koji se usudio sukobiti Zagora s možda najopasnijim neprijateljem nakon Hellingena i Kandraxa – Mauro Boselli! Iako se barun Rakosi pojavljuje kao glavni negativac, Mauro prebacuje težište radnje s ovog starog poznanika na sasvim novog vampira u sagi o Zagoru - groficu Yleniju Vargu! Odlično je potkovan u pitanjima horror šunda u filmovima i književnosti, mitologije i legendi, ali i ljubavnim romanima (da, Boselli je u jednom dijelu svoje karijere pisao ljubiće). Upravo i iz potonjeg razloga Boselli jednostavno obožava u radnju ubaciti i jake ženske likove dostojne karizme pravih muških likova koje smo sretali tijekom Nolittine karijere (kao i ostalih scenarista).

Ona je madžarska grofica, nježna, ali i okrutna vampirica u potrazi za ljubavlju, i odlučna sprovesti osvetu nad svojim stvoriteljem – Ylenia Varga. Zajedno sa svojim odanim saveznicima, gorostasnim ljudskim pratiteljem Borisom, krvoločnim neumrlim vukovima farkaskoldoima i austrijskim časnikom Manfredom Moorom, Ylenija stiže u Ameriku na brodu "Lady Godiva". Njezin zadatak je regrutirati što više saveznika, pronaći svog starog gospodara Rakosija, i na prijevaru ga oslabiti i ubiti! No, arhivampira ne može se ubiti samo tako… Ylaniju je Rakosi pretvorio u vampira pred nekih 200 godina. Njezina ljudska dob tada je bila 20 godina i namjeravala se udati za svog zaručnika slikara Alexandra. Koji ju je pokušao i spasiti, ali ga je Rakosi ubio! Zagor se s njom susreće još dva puta!

4. VUKODLACI

1. ČOVJEK VUK

(Nolitta/Donatelli) 162 str., 1969. godine, SR 48-49 (LUZEX 86-87) "Zvijeri", "Vukodlak"

Za opširniji tekst o svim spomenutim vukodlacima pročitajte tekst " Dr. Metrevelić predstavlja: Zagor vs. Vukodlak". Tijekom trajanja serijala čitatelji su mogli sresti razna stvorenja koja se mogu kategorizirati kao vukodlaci, odnosno ljudi koji se pretvaraju u nešto nalik vuku ili vukodlaku pod utjecajem neke elementa, bio to ugriz životinje, mjesečeve mijene, rijetke trave ili genetske predispozicije za likantropiju. Prvi vukodlak u serijalu bio je dr. Donald Stubb, liječnik porijeklom iz Charlestona. Doselio se u manji planinski gradić Stormy Pass i počeo živjeti u staroj kući ponad sela. Počeo je skupljati informacije o vukodlaku, tražiti i istraživati ljekovite trave. Također proučava likantropiju, odnosno preobrazbu čovjeka u vuka i obratno. Doktor je tijekom svog istraživanja naletio na pravi slučaj pretvaranja čovjeka u vukodlaka, te je počeo raditi eksperimente s njim i proučavati njegov slučaj likantropije. Čovjek je rekao da je prvi put primijetio promjene nakon što ga je ugrizao vuk. No, budući da se čovjek pretvaranjem u vukodlaka pretvarao u bezumnu zvijer, nije ga se moglo kontrolirati, te ga je takoreći morao ubio pokušavajući ga spasiti. Na nesreću prije nego ga ubije, doktor biva ugrizen i nije trebalo dugo vremena da i on oboli od tzv. "likantropije".

Zaključak je taj da je dr. Stubb obolio od likantropije koja je očito bila prenesena na njega s prve žrtve zaražene likantropijom, a tu prvu žrtvu ugrizao je vuk. Uzrok nije nadnaravan. Nolitta je jednostavno prenio priču o vukodlaku Lona Chaneya Jr. s filmskog platna na strip i uobličio je i obogatio na svoj karakterističan način.

2. TAJNA FRIDE LANG
(Boselli/Della Monica) 282 str., 1998. objavljen, SR 397-399 (ZG SD 61-63)

3. PUNI MJESEC

(Moreno Burattini/Joevito Nuccio), neobjavljen kod nas!, SR ZG 534/536 (585-587), 288 stranica, 2010.

Treći vukodlaci su vukodlaci prof. Terencea Clemensa koji je provodio eksperimente s izazivanjem likantropije pod hipnozom u brdskom gradiću Asher Mill. Oni nisu nadnaravna stvorenja poput farkaskoldoija, već je njihovo stanje likantropije izazvano drevnim čarobnim napicima. Karakteristike tih vukodlaka su brzo zarastanje rana, nadljudska snaga i agresivnost. Srebro ga navodno može ubiti ako prodre dovoljno duboko, no zapravo je samo jako izdržljiv zbog brze spontane regeneracije.

Kako su zapravo nastali vukodlaci? Clemons je hipnozom utjecao na transformacije svojih pokusnih kunića. Godinama je provodio eksperimente i napokon uspio stvoriti serum koji u čovjeku budi njegovu životinjsku narav, koja ustvari i jeste njegova prava izvorna suština. Izrađen je serum na bazi krvi i ekstrakata žlijezda, biljnim esencijama i sastojcima koje je pronašao u zaboravljenim tekstovima o čarobnim napicima. Jednom ubrizgan u tijelo serum ostaje neaktivan, sve do punog mjeseca kad se aktivira, ali ne prije nego se aktivira određeni element koji je pripremljen u obliku pilule. Tko god da je prije transformacije, vukodlak izgubi svaku razboritost i postane životinja opijena vlastitom animalnošću i iskonskim kontaktom s prirodom. Miris žrtve može osjetiti s milju udaljenosti. No, kad je osoba hipnotizirana prije uzimanja seruma, kao što je to u Clemensovom slučaju, oni ostaju podložni volji hipnotizera i kad su vukodlaci.

Vidi i recenziju "Puni Mjesec"!

5. NEVIDLJIVI ČOVJEK

"Nevidljivi čovjek", (Canzio/Segna), 220 stranica, SR 165-167 (ZS 514-516, LUZEX 172-174)

Nevidljivi čovjek

Autori: Canzio/Segna
Alias: Nevidljivi čovjek, Jim Kelly, bojnik Oliver Parker
Vrsta: Čovjek
Prva pojava: SR 165-167 (ZS 514-516, LUZEX 172-174)
Sposobnosti:
nevidljivost,
Suradnici: pukovnik Richard Hudson
Neprijatelji: : Zagor, Chico, Adolfo Verybad
Stanište: utvrda Jericho
Status: nakon što je izgubio serum nevidljivosti, zatvoren u zatvor.

Za sve one isključive filmofile spomenimo da je prvo ipak nastala pismena verzija priče, roman "The Invisible man" odnosno "Nevidljivi čovjek" slavnog fantastičnog pisca i vizionara H.G. Wellsa iz 1897. godine. Naslovni lik romana je znanstvenik Jack Griffin koji postaje nevidljiv zahvaljujući uporabi kemikalija koje onemogućuju da njegovo tijelo upija svjetlo. To je bila tajna njegove nevidljivosti. Sljedeće inkarnacija priče desila se 1933. godine kad je snimljen C/B Universalov film "The invisible man" redatelja Jamesa Whalea. Noviji remake više je komedija "Memoirs of an Invisible man" s Chevyjem Chaseom u glavnoj ulozi iz 1992. Postoji i noviji thriller s Nevidljivim čovjekom u režiji Paula Verhoevena, pa čak i kratkoživuća serija. Toliko o drugim medijima. Strip, odnosno ova epizoda kojom se bavimo je nastala u vrijeme kad je Nolitta zbog svojih mnogobrojnih obveza morao prepustiti pisanje scenarija i drugim autorima, tako da je njegov dobri kolega Dezio Canzio napisao jednu pravu holivudsku priču o Nevidljivom čovjeku i skinuo kamen Nolitti sa srca. Nešto slično je napravio i Castelli svojim holivudskim stripizacijama.

Canzio se vraća starom Zagorovom poznaniku profesoru Verybadu. Naime, ovaj put je rastreseni genijalac izumio (čistim slučajem) serum nevidljivosti koji je opet spletom nesretnih okolnosti odmah završio u rukama zločinca Jima Kellyja. Zagor pomaže vojsci da uhvati Kellyja, no vrlo brzo otkriva kako neki visoki časnici, poput pukovnika Hudsona i bojnika Parkera, serum žele iskoristiti u ratne svrhe. To otkriće nagna ga na krađu formula i uništenje Verybadova laboratorija… Nakon čega se dao u bijeg s Chicom da bi razotkrio kradljivca zadnjih doza seruma.

Jack Griffin aka The invisible man vs Chico - nevidljivi Salama man!

Profesor Verybad opisuje kako je došao do tajnog sastojka seruma za nevidljivost. "Tijekom eksperimenata stabilizacije nitroglicerina pripremio sam neke kiseline. Među tim kiselinama jedna je posebno obećavala… Metil etil nitril 2 alfa gama sodio fospoosibenzoik. Sjećam se da sam ulio dobru količinu i odložio je u posudu koju sam poslije, nezgodno, zaboravio. Mačka je slučajno izlila kiselina po sebi i jednostavno nestala pred mojim očima. Odmah mi je bilo jasno da sam na pragu senzacionalnog otkrića. Od tog dana bacio sam se na niz pokusa kako bi usavršio djelovanje kiseline. Tek prije 48 postigao sam željeni učinak. Gospodo, ja, Adolf Verybad, stvorio sam serum nevidljivosti!"

Izvanredno otkriće velike moći postaje prevelik zalogaj za vojsku i vojnike. Očarani mogućim primjenama seruma, vojnicima se počinju javljati svakojake ideje, od novih tehnika ratovanja do osvajanja Amerike! Pukovnik Richard Hudson: "Uz formulu nevidljivosti moći ćemo stvoriti cijele pukove nevidljivih. Neprijatelj ih neće moći vidjeti, oni će navaliti na njega i uništiti ga. Dobit ćemo nepobjedivu vojsku gospodo! Napokon ćemo proširiti i osvojiti nove teritorije na sjeveru i jugu! Možda se ostvari san mnogih Amerikanaca. Od našeg kontinenta stvorit ćemo jednu veliku naciju."
Bojnik Oliver Parker: "Što bih s formulama nego prodao ih najboljem ponuđaču? U Europi postoje vlade koje bi dale nacionalno bogatstvo za te formule. Pomisli samo bi mogla učiniti nevidljiva vojska. Mogla bi prijeći granicu a da se ne zna. Verybadovo otkriće može unijeti revoluciju u umjetnost ratovanja."

Nevidljivi čovjek

Nevidljivi protiv nevidljivog!

Zagor: "Želite znači iskoristiti izum za osvajanje drugih zemalja. Profesorov izum vam je udario u glavu. Formula nevidljivosti može svakoga trena postati velika opasnost za cijelo čovječanstvo." Zagor se odlučuje na akciju: "Možda riječi nisu dovoljne. Možda valja primijeniti nešto jače da bi se zaustavili ti ljudi!" Odluka je pala. Ovaj izum ne smije pasti u ruke neodgovorne vojske željne rata i dominacije. Laboratorij i formula moraju biti uništene!

U epizodi postoje dva lika koje možemo nazvati "Nevidljivim čovjekom", i oba su negativci. Prvi Nevidljivi čovjek je Jim Kelly, bjegunac iz zatvora koji se dokopao seruma. Ubojica je i pljačkaš, koji skonča u neuspjeloj pljački karavane. Drugi Nevidljivi čovjek je bojnik Oliver Parker, jedan od beskrupuloznih vojnika koji se htio okoristiti serumom tako da bi ga prodao europskim vladama za velike novce. Nakon opasnog dvoboja na groblju, u kojem i Zagor postane nevidljiv, Parker je pobijeđen i zarobljen. Budući da je uništena sva dokumentacija o serumu, kao i laboratorija, eksperiment propada. Posljednju ampulu seruma iskoristi Chico da bi vratio milo za drago dosadnom poštaru Drunkyju Ducku! ;)

Zanimljive primjene nevidljivosti

Vidi i recenziju "Nevidljivi čovjek

6. ČUDOVIŠTE IZ CRNE MOČVARE

"Tajanstvene vode", (Nolitta/Donatelli), 229. stranica, SR 110-112 (ZS 330-331, LUZEX 117-119)

Čudovište iz Crne močvare

Autori: Nolitta/Donatelli
Alias: prof. Weiser, Čudovište iz lagune, čovjek-riba
Vrsta: amfibija/metamorf
Prva pojava: SR 110-112 (ZS 330-331, LUZEX 117-119)
Sposobnosti:
- sposobnost disanja pod vodom,
- nadljudska snaga,
- neprobojne krljušti,
Suradnici: N/A
Neprijatelji: Zagor, Chico, prof. Kruger i Mayer
Stanište: Crna močvara; SAD
Status: mrtav.

Prof. Kruger: "Je li vam je jasno da smo se našli pred najneobičnijim bićem koje živi na Zemlji? Uspravno držanje kao čovjek, koža prekrivena ljuskama kao kod vodozemaca, dišni organi savršene amfibije i izvjesne mnoge druge pojedinosti mogle bi pružiti materijal za proučavanje naučnicima!"

Znanstvenici prof. Kruger i njegov pomoćnik Mayer pojavljuju se ovdje po drugi put u Zagorovom serijalu. Prvi put se sreću sa Zagorom u ZG EXT 46/47 "Sveti jelen". Naime, tamo Kruger s kolegom ide u lov na legendarnu darkvudsku amfibiju za koju se ispostavlja da je zapravo Zagor, čovjek od krvi i mesa! Ovo je svojevrsni sequel te epizode…

Ova fantastična priča slobodna je Nolittina interpretacija filmskog horror klasika "Čudovište iz Crne lagune" odnosno "Creature from the Black Lagoon" iz 1954., redatelja Jacka Arnolda. Originalni film polučio je još nekoliko nastavaka, a Čudovište iz Crne lagune postalo je još jedno od klasičnih monstera Universalovih studija. Iako se Nolittina (bonellijanska) prva posveta Čudovištu odigrala u ovoj epizodi, spomenimo ovom prilikom i druge srodne stripizacije "Čudovišta iz Crne lagune"! Nolittina rana epizoda Mr. Noa "Operacija Posejdon", ili kasnije epizode #378 "Black lagoon" ili Toninellijeva "Ljudi žabe" u Zagoru.

Gill-man vs Čudovište iz močvare

Priča teče ovako… Nakon raznih peripetija koje su pratile otežanu i tragičnu ekspediciju koja ima za cilj pronaći tajanstveno čudovište iz močvare; i nakon sukoba s nekolicinom ribolikih čudovišta, ekipa dolazi do male kolibe usred močvare. Na tom mjestu pronalaze rješenje tajne čovjeka-ribe. Naime, sve je počelo kad je stanovnik kolibe na osami, profesor Weiser, naišao u Crnoj močvari na leš čovjeka koji je prije bio čudovišno stvorenje, čovjek-riba. Povlači se u osamu u kolibu na tom teritoriju i proučava transformaciju. Prema izvatku iz njegovog dnevnika: "Jedne noći zahvatila me je strašna groznica. Čitavo tijelo bilo je zahvaćeno neizdržljivim bolovima. Počeo sam se tresti u groznici! Ne znam koliko je vremena prošlo u tom strašnom stanju… Izgubio sam svijest. Ali, kad sam se ponovno osvijestio, osjetio sam kako mi se ledi krv u žilama! Ruke, moja koža, pretvara se u riblje ljuske. Ne, ne, to ne može biti! Postajem svjestan da podliježem naglom procesu mijenjanja, istom onom čija je žrtva postao čovjek u močvari. Ali zašto? Što me je dovelo u tu dramatičnu, nemoguću situaciju? Dok naprežem mozak, tražeći odgovor moje ruke, sada strašne šape s kandžama, jedva držim pero kojim pišem, ali munjevita ideja prošla je kroz moj mozak: voda! Voda iz bunara kraj kolibe ima moć mijenjanja ljudskog organizma u čudovište zato što sadrži…" I tu se dnevnik prekida.

Profesori dolaze do zaključka: "Bez sumnje, vode se filtrira kroz slojeve raznih minerala koji sadrže još nepoznate sastojke… I upravo oni izazivaju čudesne promjene."

Zagor: "Priroda često reagira vrlo svirepo prema onima koji se usuđuju sudariti s njenim zakonima, i zaviruju u njene tajne."

One down, more to go!

Transformacija Čudovišta iz močvare

Prema objašnjenjima dvojice spomenutih znanstvenika, ključni faktor transformacije bila je voda koja se nalazi na tom močvarnom području. I dok znanstvenici pokušavaju dokučiti razumno rješenje, Zagor poput pravog Indijanca i poštivatelja prirode opominje da se nije pametno previše pačati u skrivene tajne Majke prirode. Neke tajne bolje je da ostanu nepoznate ljudima.

Vidi i recenziju "Tajanstvene vode

7. Akkronci/Akronjani/Akronijanci

"Užas sa šestoga planeta", (Nolitta/Ferri-Bignotti), 420. stranica, SR 178-182 (ZS 583-584/586-588, LEX 186/189)

Izvanzemaljci s Akkrona

Autori: Nolitta/Ferri-Bignotti
Alias: Akkronci, izvanzemaljci
Vrsta: izvanzemaljci
Prva pojava: SR 178-182 (583-584/586-588)
Sposobnosti:
- otporni na metke,
- tehnološko nadmoćni,
Suradnici: vođa izvanzemaljaca Daimon, Hellingen
Neprijatelji: Zagor, Chico, Akot
Stanište: brdo Nataani; SAD
Status: protjerani u svemir.

Vjerojatno jedno od najpoznatijih i najfascinantnijih posveta Universalovim filmovima (nakon vampira) su Akronijanci/Akkronci/Akronjani, svemirska braća sa šeste planete koji planiraju izvršiti invaziju na Zemlju. Vođeni vođom Daimonom i genijalnim znanstvenikom Hellingenom (njegov četvrti susret sa Zagorom!) planiraju pokoriti Zemljane i koristiti ih za tko zna kakve pokuse. Radilo li se o masovnoj histeriji izvanzemaljaca iz pedesetih ili ne, Akkronjani su zapravo posveta izvanzemaljcima s planeta Metalune iz filma "This Island Earth" (1955.) Josepha M. Newmana. Možete pogledati i cijeli filma na stranici.

O Akkronu i Akkroncima… "Akkron je šesti planet goleme zvijezde Betelgeuse koja se nalazi u konstelaciji Oriona, 50000 milijuna milja od Zemlje. Na Akkronu postoji civilizacija vrhunske tehnologije, mnogo naprednija nego na Zemlji. Već milenijumima Akkronci istražuju svemir i šalju svemirske brodove u udaljene krajeve. Ni puške ni pištolji ne mogu im ništa. Njihov je organizam drukčiji. Nemaju srca ni jetre, nikakva organa koje bi mogao oštetiti metak. Oni su poput biljaka. Bi li mogao ubiti kaktus mecima?"

Akkronci uz pomoć Hellingena planiraju oteti Indijance i odvesti ih sa sobom u znanstvene laboratorije na Akkronu. Tamo će ih pomno uzgajati kako bi se iz njihova tijela moga uzimati krv za transfuziju u kriptovegenitalne stanice Akkronaca. Prije 100 godina došli su njihovi prvi istraživači na Zemlju, smjestili se na brdu Naatani i proučavali život na njoj sve dok ih nije zaustavio moćni indijanski junak. Na sjevernoj strani tog brda i dandanas još stoje crteži koji su ostaci zabilježaka te prve ekipe znanstvenika s Akkrona. Plan Akkronaca je osvojiti Zemlju i iskoristiti Zemljane kao stoku, a Hellingen bi zauzvrat postao vladar svijeta – uloga koju priželjkuje od svog prvog sukoba sa Zagorom. No, nakon što shvate da Zemljani posjeduju moćno oružje koje ih može ubijati bez problema, u strahu bježe natrag na svoj planet. Ostavljajući Hellingena Zagoru i ekipi. Pojavljivat će se još barem dvaput kao pravi protagonisti. U Sclavijevoj priči ZG 941/946 "Divovi dobra i zla" i Chicovom specijalu "Fanta Chico".

Metalunjanin vs Akkronac

Izvanzemaljci nad Darkwoodom

Kad Akkronci napadaju…

Vidi recenziju "Svemirska braća"!

Naravno, postoji još niz čudovišta ili likova, kao i stripizacija Poevih priča (Bosellijev "Hellingenov povratak"), koji bi bez brige potpali pod stare klasike Universalovih filmova, no nećemo ih ovdje spomenuti - ovo je ipak posveta najvećima! Neke je Nolitta kasnije obradio također i u svom drugom serijalu Mr. No. Tako srećemo i Fantoma iz opere, ljude-amfibije, radioaktivna čudovišta, kao i druge ljude-životinje koje ćemo pobliže obraditi već u sljedećem tekstu.

Slijedi: Ljudi, ili životinje?