Novinski strip i počeci 9. umjetnosti, 2. dio

Ukoliko ste propustili prvi dio teksta!

S vremenom su se novinski stripovi počeli mijenjati, u skladu sa novim težnjama, te trenutnim zahtjevima tržišta, izdavača i čitatelja. Vizualni element je oslabio, a narativni je ojačao; stilovi crtača postali su realističniji; gegovi i epizode ustupili su mjesto kontinuiranim pustolovinama i sagama. Godine 1929. crtač Hal Foster stvara stripovsku adaptaciju romana Edgara Ricea Burroughsa o junaku Tarzanu. Fosterova anatomija likova, uredna kompozicija, pozornost detaljima i akcijske scene postat će temeljna inspiracija autorima realističnih pustolovnih stripova. Izrazito utjecajan bit će i Fosterov Princ Valiant. U ovom razdoblju razvija se nekoliko novih žanrova. Nastaju prvi znanstvenofantastični stripovi. Iste godine kada je pokrenut Tarzan, Philip Francis Nowlan stvara strip Buck Rogers in the 25th Century A.D., a Alex Raymond stvara Flasha Gordona 1934. godine. Dick Tracy Chestera Goulda označio je početak kriminalističkih stripova.

Dva stripa Leeja Falka sa kostimiranim junacima, The Phantom i Mandrake the Magician, bit će preteča superherojskih stripova. Neke pustolovne stripove krasio je karikaturalan crtež. Tako je Walt Disney distribuirao pustolovni strip Mickey Mouse, autora Floyda Gottfredsona. Disneyjevi filmovi i stripovi izvršit će značajan utjecaj na mladog Osamua Tezuku, koji će postati ključna ličnost japanskog stripa nakon Drugog svjetskog rata. Također, belgijski autor Hergé 1928. godine pokreće pustolovni novinski strip Tintin, koji je bio crtan jednostavnim stilom sa velikim naglaskom na čistoj liniji. Tintin će postati temelj francuskog i belgijskog stripa.

Fosterov Tarzan, temelj realističnih pustolovnih stripova.

Hergéov Tintin, utjecajan pustolovni strip sa karikaturalnim crtežom.

Tijekom 1930-ih godina dolazi do nove etape u razvoju formata. Stripovi su do tada uglavnom vezani za novine i časopise, povremeno se javljajući u samostalnom obliku. U Velikoj Britaniji se već krajem 19. stoljeća javlja nekoliko stripovskih publikacija, kao što su Ally Sloper's Half Holiday, Comic Cuts i Illustrated Chips. Godine 1908. u Italiji počinje izlaziti stripovski časopis Corriere dei Piccoli. A u Kini se u prvim desetljećima 20. stoljeća distribuiraju džepne ilustrirane knjižice, zvane lianhuanhua. Međutim, tijekom 1930-ih godina u SAD-u, Belgiji, Francuskoj i Velikoj Britaniji dolazi do masovne pojave samostalnih stripovskih publikacija, dužine od 8 do 60 i više stranica.

Riječ je o publikacijama kao što su Le Journal de Mickey, Spirou, Famous Funnies, Adventure Comics, More Fun Comics, Action Comics, Detective Comics, The Dandy i The Beano. To se reflektira i u nazivu novog formata. Strip sada postaje “comic book”, tj. komična knjiga, magazin, sveščić. Ovdje je vidljivo kako je novi format preuzeo epitet “komičan” od novinskog stripa, makar to ne odražava u potpunosti teme i žanrove koje pojedini stripovi pokrivaju. Osamostaljenje stripovskih publikacija označilo je početak nove, stripovske industrije, bazirane na sveščićima, časopisima, albumima, novelama. S obzirom da je tržište strip-magazina raslo nevjerojatno brzo, svoj dio kolača željeli su uzeti i novinski izdavači. Autor Will Eisner i izdavač Everett M. “Busy” Arnold, vlasnik kompanije Quality Comics, 1940. godine osmislili su dodatak koji je distribuiran svake nedjelje u novinama diljem SAD-a. U njemu su bila tri stripa koje je u početku crtao sam Eisner – Lady Luck, Mr. Mystic i najznačajniji, The Spirit, koji će zbog Eisnerovog stiliziranog crteža i eksperimenata s formom izvršiti značajan utjecaj u američkom stripu.

 

Pojava samostalnih stripovskih publikacija nije označila kraj novinskih stripova. Štoviše, tijekom i neposredno nakon Drugog svjetskog rata dolazi jedan novi val utjecajnih i popularnih novinskih stripova. Tako se javljaju Rip Kirby Alexa Raymonda, Pogo Walta Kellyja, Steve Canyon Miltona Caniffa, Sazae-san Machiko Hasegawe, Zipi y Zape Joséa Escobara Salientea, Tex Giana Luigija Bonellija i Aurelija Galleppinija, te Garth Stevea Dowlinga. Novinski strip postoji i danas. Doduše, u znatno manjoj mjeri nego prije više od stotinu godina, kada se prvi puta pojavio. Novinski stripovi i dalje postoje usprkos novim stripovskim formatima, poput web stripova i digitalnih stripova. Nije loše za medij kojem već dugo predviđaju smrt, zar ne?

A ako vas zanima kako novinski strip izgleda danas, pročitajte Q STRIP 18. ;)

Vidi prvi dio teksta!