The Book of George

Ponekad se u neprekidnoj potrazi za novim stripovima može naići na nešto što se nije tražilo ili se nije očekivalo pronaći, a možda i na strip za koji se uopće nije znalo da postoji. Međunarodnim tržištem stripa tradicionalno dominiraju tri velika tržišta – američko, francusko-belgijsko i japansko, uz brojna druga manja tržišta i scene koje, čini se, doživljavaju naizmjenična razdoblja uspona i pada svakih desetak godina. Na primjer, bivša je Jugoslavija na prijelazu sa 50-ih na 60-e, te kasnih 70-ih i tokom 80-ih imala doista jaku i razvijenu strip scenu, pa i tržište, prepuno snažnih, međunarodno relevantnih autorskih osobnosti. Potvrđuje to činjenica kako je, uslijed krize strip izdavaštva u ratnom i poratnom razdoblju (sve do početka nultih godina), dobar dio tih talentiranih autora otišao trbuhom za kruhom prema spomenutim, velikim američkim i francusko-belgijskim tržištima stripa. To nije rijedak slučaj ni u drugim zemljama razvijene strip kulture, primjerice u Argentini, gdje su se domaći autori u jednom razdoblju također okrenuli radu za strana tržišta, uslijed krize izdavaštva i nepovoljnih političko-ekonomskih okolnosti u vlastitoj zemlji. Pa ipak, nezaustavljivim razvojem interneta i alternativne, elektroničke distribucije stripova, te uspostavom razgranate međunarodne mreže nezavisnih udruga autora stripa i srodnih im umjetnika (Komikaze su autentični domaći primjer ove kulture), u svijest šire javnosti na engleskom i romanskom govornom području počele su ulaziti neke do tada nepoznate, posve egzotične kulture stripa, poput iranske iz koje potječe Marjane Satrapi, proslavljena autorica Persepolisa. Ako pak ponovno promotrimo našu regiju i usmjerimo pogled nešto istočnije, s iznenađenjem ćemo uvidjeti kako se pored već međunarodno afirmirane srpske scene alternativnog stripa razvija i buja zapadno-europskoj publici posve nov fenomen: rumunjski strip.

Rumunjski je film, svakako, po mnogočemu obilježio proteklo desetljeće, a sličnosti u estetici i sadržajnim preokupacijama njegovih vodećih redatelja naveli su međunarodnu publiku i kritiku da počne govoriti o nečemu dovoljno homogenom kao što je 'novi rumunjski film', 'nova rumunjska škola' i slično. Ako, međutim, posegnemo za reprezentativnom antologijom novog rumunjskog stripa, nazvanom The Book of George – Compendium of Romanian Comic Art, vidjet ćemo kako je taj fenomen mnogo više heterogena pojava, pravi kaos različitih stilova i autorskih pristupa, od kojih neki prizivaju zapadne uzore i zrače zanatskom potkovanošću, a drugi se pak ističu svježinom i originalnošću. Ipak, ono što pri uzimanju knjige u ruke prvenstveno fascinira je visoka kvaliteta opreme i dizajna samog izdanja, posve na razini onoga što nude financijski potkovaniji strani izdavači. Nije naodmet napomenuti kako je knjigu omogućio, sponzorirao, a naposljetku i objavio Rumunjski kulturni institut (Institutul Cultural Roman), pobrinuvši se da se ova antologija, kao ključni prikaz aktualnog trenutka u rumunjskom stripu, namijenjena njegovoj međunarodnoj afirmaciji, dijeli posve besplatno, u duhu istinski progresivne kulturne politike. Za sadržaj i oblikovanje dizajna zaslužna je udruga Hardcomics! (www.hardcomics.ro), svojevrsni rumunjski pandan našim Komikazama, koja, čini se, već godinama djeluje na promicanju i razvijanju autentičnog rumunjskog stripa, povezanog s međunarodnom kulturom alternativnog stripa, redovno objavljuje opsežne Hardcomics! grafičke novele (zbirke kraćih stripova), te radi i na organiziranju izložbi, festivala, radionica i svega ostaloga što čini jednu živahnu i aktivnu strip scenu. Njihovim je zalaganjem knjiga The Book of George u cjelini dostupna i na internetu (www.thebookofgeorge.com), što još jednom potvrđuje aktivističku prirodu cijelog projekta. Naravno, kako je projekt očito planiran na duže staze, udruga Hardcomics! je ovu knjigu i svoja ostala izdanja predstavila na posljednjem festivalu u Angoulemeu, najvećoj europskoj strip manifestaciji.

No, što se točno krije između korica ovog izdanja? Jednostavno rečeno – tone mašte, hektolitri emocija, velika doza vještine, začinjeni minimalnim udjelom autorskog kompromisa. Osnovna postavka antologije nije odviše originalna. Voditelji projekta zamislili su priču o životu anonimne, nepoznate osobe – Georgea – kao idealnu metaforu za donedavnu neprisutnost rumunjskog stripa u europskom kulturom prostoru, i platformu u kojoj se niz vodećih rumunjskih autora može slobodno izraziti, osmislivši i nacrtavši svoj prilog Georgeovoj biografiji. Autori i stripovi uključeni u antologiju su slijedeći – Ileana Surducan: George's Childhood, Alex Tamba: George's Granny, Aitch & Saddo: George Gets Lost, Alexandra Gavrila: George in the Gallery, Dan-Raul Pintea: George Gets Hurt, Neuro: George's Bad News, Sorina Vazelina: George Loses Something, Toma: George Falls in Love, Alexandru Ciubotariu: George's Wedding, Veronica Solomon: George's Superpowers, Cristian Prandea: George's Addiction, Mircea Pop: George Forgets, Xenia Pamfil: George & the Oracle Adventure, Mihai Ionut Grajdeanu: George in Big Trouble, Mitos Micleusanu: George & His Pet, Maria Guta: George's Day Out, Matei Branea: George's Accident, Ada Musat: George's Secret i Maria Surducan: The Death of George.

Neke su priče dirljive, neke duhovite, neke zajedljive, neke sjetne, neke satirične, ali je gotovo svaka šarmantna i upečatljiva, na ovaj ili onaj način. Prva priča Ileane Surducan raskošno je crtana i dojmljivo obojana anegdota iz djetinjstva, gdje čitatelj dobiva uvid u dječji svijet glavnog lika, njegova maštanja, igre i pustolovine. Georgeov odnos s najboljim prijateljem – crnim mačkom, majkom, prodavačicom i cijelim okruženjem, odnosno svijetom oko njega kojeg interpretira vlastitim, originalnim dječjim pogledom neizbježno podsjeća na Wattersonovu viziju pri kreiranju ranih izdanja Calvina & Hobbesa, a i grafički stil donekle je sličan, pogotovo kad je riječ o boji. U tom smislu je strip Surducanove jedan od onih u knjizi koji je bliži relativno prepoznatljivim zapadnim uzorima, što ipak ne umanjuje njegovu ljepotu i snagu. Sličan trag slijedi i iduća priča, Tambova George's Granny, gdje je sudjelovanje Georgeove bake u francuskom pokretu otpora prikazano poput niskobudžetnog horrora s zombijima, krvlju i iznutricama, premda i ovaj strip predstavlja duhovitu parodiju potrošenih žanrovskih klišeja. Međutim, slijedeći strip – prekrasno crtana priča Aitchova priča George Gets Lost – donosi nam izrazito originalan autorski pristup neusporediv s bilo čime u američkom ili francuskom stripu srednje struje. Pripovjedna struktura napušta klasičnu rešetku table stripa, te svaku stranicu doista ispunjava jedan kadar – jedan prizor, u prekrasno snenoj i apsurdno duhovitoj priči o Georgeu koji kupuje jagode za svoju djevojku, a pri tom u glomaznom trbuhu gojazne prodavačice pronalazi tužnoga kita s začepljenom rupom za vodu. Zvuči li vam ovo posve pomaknuto? Pričekajte, to je tek početak. George in the Gallery Alexandra Gavrile za razliku od Aitchovog uratka nudi sjetnu, melankoličnu priču barem djelomično ukorijenjenu u prostorno-vremenskoj realnosti, uz poštivanje pregledne, klasične naracije, ali oblikovanu grafičkim stilom sve prije nego klasičnim – impresivnim spojem obrađenih fotografije, nadahnutih skica, upečatljivih kontrasta i tjeskobne atmosfere, čija se pripovjedna nit u jednom trenutku raspada, nakon čega slijedi niz stranica nekontrolirane, potpuno osebujne avangarde. Među slijedećim stripovima, George Loses Something prepoznatljiv je po neobično zgusnutoj, teško prohodnoj naraciji, dok George's Bad News zadivljuje neprobojnom strukturom i grafičkom zrelošću. George Falls in Love i George's Superpowers zabavne su parodije motiva standardnih humorističnih serija, a George's Wedding dirljiva je minijatura suzdržanog izraza gdje je autor s minimalno sredstava izrazio cijeli niz emocija. Neki stripovi, poput George's Addiction ili George Forgets plijene pažnju prvenstveno nesvakidašnjom vizualnom izražajnošću; a od stripova pri kraju knjige izdvojio bih još i George's Accident, koji sadržajem pomalo podsjeća na Sekretarice, jedan stari strip Dunje Janković o životu poslije smrti. Posljednja priča, The Death of George, melankoličan je i grafički impresivan epilog bogatog života glavnog junaka ove antologije, koji ima lica onoliko koliko rumunjski strip ima ovdje zastupljenih autora. Ovo zabavno, razigrano i razdragano društvo svakako je dovoljan razlog da posjetite službenu web stranicu antologije i pročitate je u cijelosti.