Vam

Godine 1991. u izdanju poznate Izdavačke radne organizacije Mladost iz Zagreba, u okrilju nekad vrlo popularne biblioteke Vjeverica, čiji se brojni naslovi i danas mogu pronaći u antikvarijatima i na buvljacima, objavljen je prijevod klasika Knjiga o džungli Rudyarda Kiplinga. Na prvi pogled, nije se radilo o osobitom književnom događaju, budući da to zasigurno nije bilo prvo hrvatsko izdanje ovog bezvremenog romana za djecu i mladež, a svakako nije bilo niti posljednje. Ipak, izdanje u biblioteci Vjeverici po nečemu se ipak razlikovalo od svih ostalih – ilustrirao ga je Igor Kordej. Čitajući tu knjigu u ranom djetinjstvu nisam uspio odmah uroniti u njen osebujan duh – pitanja morala i časti životinjskih plemena, te Moglijeve podijeljenosti između divljeg života u džungli i njegove potisnute ljudske prirode, problemi britanskog kolonijalizma i osvajanja neistraženih indijskih područja – to su bile teme previše kompleksne za moju nježnu predškolsku dob. Ipak, Kordejeve ilustracije ostavile su snažan i trajan dojam, a pri naknadnom prelistavanju ove požutjele knjige uvijek su se iznova otkrivale u svojoj grafičkoj razrađenosti, kompozicijskoj smjelosti, upečatljivim kontrastima i prepoznatljivoj monumentalnosti izraza. Izvanredan crtač, grafičar, slikar i ilustrator, Kordej se od prvih objavljenih stripova nastalih u okviru djelovanja epohalne strip grupe Novi kvadrat u drugoj polovici sedamdesetih godina (Ilić, Zimonić, Devlić, Kunc, Marušić, Mešić i dr.) usmjerio prema istraživanju oblika, masa te kontrasta svijetla i tame, donekle zanemarujući karakter individualne linije znakovit u stvaralaštvu nekih njegovih onovremenih francusko-belgijskih učitelja – Moebiusa, Druilleta i ostale ekipe iz tzv. Udruženja humanoida (Les Humanoides Associes – izdavačka kuća koja je pokrenula Metal Hurlant). Klasično likovno obrazovanje, ljubav prema renesansnim umjetnicima (posebno sjevernoeuropskim), zanimanje za velike ilustratore i grafičare Novog vijeka od klasicizma i romantizma sve do historicizma 19. stoljeća (Francisco Goya, Gustave Dore…) proširili su krug njegovih utjecaja bitno izvan tadašnjih gibanja u mediju stripa, te je Kordej s vremenom razvio vrlo originalni, razrađeni izraz kojem je prilično teško pronaći srodnike. Može se izdvojiti poljski autor Grzegorz Rosinski, crtač kultnih stripova Thorgal i Velika moć malog Šninkela prema scenarijima Jeana Van Hammea, autor blizak Kordeju ne samo grafičkim senzibilitetom, već i interesom za fantastično, mitsko i bajkovito. Doista, u intervjuima je Kordej često govorio o svom čitalačkom ukusu, te je jasno kako u njegovoj lektiri (između ostalog) dominiraju romani moderne fantastične i znanstveno-fantastične književnosti, autora kao što su J.R.R. Tolkien, George R.R. Martin, C.S. Lewis, G.G. Kay, Roger Zelazny i ostali, što je i potvrdio ilustrirajući naslovnice njihovih knjiga za izdavačku kuću Algoritam. Kordej nije tipičan autor fantastičnih ilustracija – u njegovim radovima ne dominiraju oskudno odjeveni ženski i muški likovi monumentalnih proporcija, niti upada u zamku oblikovanja kiča u kostimografiji likova i scenografiji. No, njegove ilustracije posjeduju sasvim osobnu monumentalnost – fascinantnu čvrstoću i sigurnost kompozicije, epski zamah iskusnog promatrača i filmskog gledatelja, i neponovljiv ugođaj kreiran originalnim izborom boja, ležernim potezom i vrlo čestim korištenjem atmosferske perspektive u širokim planovima. Začeci stila kojeg je Kordej publici predstavio u svojim ilustracijama sežu sve do njegovog najopsežnijeg djela iz osamdesetih godina – stripa Vam crtanog prema knjizi rumunjskog pisca Vladimira Colina.

Vam je prvi put objavljen u crno-bijeloj verziji u novosadskoj Stripoteci 1985. godine, u vrijeme kada su se jugoslavenski strip časopisi, preplavljeni prijevodima stranih stripova, opet počeli sve više otvarati domaćim autorima. Tako je pored Kordejevog Vama u Stripoteci objavljeno i prvih nekoliko epizoda Devlićevog životnog djela – stripa Macchu Picchu, kao i stripovi drugih jugoslavenskih autora. Zašto je odlučio adaptirati postojeći književni predložak i zašto se odlučio baš za omanji fantastični roman u nas slabo poznatog rumunjskog pisca, Kordej uvjerljivo objašnjava u predgovoru novom izdanju Vama u sklopu biblioteke Kolorka izdavačke kuće Fibra iz Zagreba. Novo izdanje Vama ne oslanja se na originalnu crno-bijelu verziju, već na inozemno, francusko izdanje iz druge polovice osamdesetih, objavljeno u boji. Fibrino izdanje može se nazvati Kordejevom definitivnom redakcijom jednog od njegovih najvažnijih stripova – autor je proširio opseg stripa dodajući još nekoliko stranica i niz novih kadrova, s namjerom da olakša protok radnje na mjestima gdje opširnost dijaloga (zbog prilično doslovne adaptacije predloška) donekle opterećuje kompoziciju table.

Ako Kordej nije tipičan ilustrator fantastičnih književnih predložaka, tada ni Vam nije tipična fantastična literatura. Premda poznavanje literarnog izvora nije nužno za razumijevanje Kordejeve adaptacije, zbog postupka doslovnog prenošenja sadržaja slikom i riječju na stranice stripa nije naodmet reći par riječi i o Colinovom izvornom djelu. Prije svega, danas bi Vama, zbog skromnog opsega i nevelikog broja likova bilo uputnije smjestiti u žanr umjetničke bajke nego opširnih, sveobuhvatnih romanesknih struktura karakterističnih za poslijeratnu fantastičnu književnost. Vam je zbirka kraćih priča, gotovo mitova djelomično izgrađenih na motivima rumunjskih narodnih bajki, no s visokom dozom originalnog autorskog doprinosa, gdje odnosi nadnaravnih, božanskih lica i kompleksnih ljudskih likova nose nešto od dramatike i izvornosti ranih grčkih mitova. S druge strane, ogoljenost književnog izraza, jednostavnost osnovne fabule, arhetipske značajke većine lica i autorska interpretacija rumunjske tradicije podsjećaju i na književni postupak jednog Slavena u poigravanju s mitologijom pacifičkih naroda – Jože Horvata u romanu Waitapu. Drugim riječima, sadržaj i poruke Vama su univerzalni i dotiču sjećanja mnogih naroda, a mitologija gotovo svakog naroda ima poneku paralelu s pričom o sukobu odvažnog, slobodoumnog čovjeka s dekadentnim, razvratnim bogovima. Motiv emancipacije pojedinca od prirodnih sila, zlosretne sudbine, ali i okoštale, zastarjele zajednice obrađen je vrlo suvremeno, te unatoč bajkovitom duhu Vam uopće ne djeluje anakrono – zahvaljujući posve neobičnoj autorovoj poetičnosti i maštovitosti, te uvjerljivosti u prikazu emocija i odnosa, knjiga svakako može zainteresirati i današnjeg čitatelja.

Kordej je Vamu pristupio s velikom pažnjom i ljubavlju, minuciozno gradeći svoje veliko djelo likovnim postupkom neobičnim za strip – stvarao je stranicu po stranicu grebanjem skalpelom ili žiletom po podlozi papira kunsdrucka koji je prethodno premazan slojem crnog tuša. Konačni efekt podsjeća na grafičke tehnike poput bakropisa ili drvoreza, s tim da su konture likova manje oštre, a linija se gubi u poznatim Kordejevim rasterima, zatamnjenjima, kontrastima i ostalim igrama svjetla i sjene karakterističnima za ovog umjetnika. Fizionomija likova je reducirana, ogoljena, kostimografija krajnje minimalistička i funkcionalna, a scenografija je svedena na masivne megalitske građevine i hramove drevnog izgleda, bez suvišnih ukrasa i pretjerivanja. Svakom tablom dominiraju figure i u cijelom je Vamu zapravo vrlo malo totala i širokih planova, a prevladavaju krupni i srednji planovi što se izmjenjuju u brzom slijedu, tvoreći tako narativno tkivo stripa i osnovu dramske napetosti između likova, na čemu počiva i snaga literarnog predloška. Tu se pojavljuju i neki problemi doslovne adaptacije – sadržajna zasićenost mnogih prizora i prevelik broj kadrova na pojedinim stranicama, kao i prenošenje preopširnih blokova originalnog književnog teksta u nekim dijalozima i rijetkim opisima 'sveznajućeg' pripovjedača iz trećeg lica. Tu Vam poprima pomalo anakroni karakter lošijih adaptacija gdje kadar stripa postaje ilustracija, a ne logični element u kompoziciji table i narativnom toku djela. To se posebno odnosi na kadrove koje je Kordej naknadno dodao, i čija je glavna svrha rasterećivanje tabli i naglašavanje emocija, okruženja i atmosfere. Ipak, uza svu svoju ljepotu neki takvi kadrovi uzrokuju blagi diskontinuitet u čitanju, a vidljiva razlika u načinu bojenja novih i starih kadrova povećava ovaj negativan efekt. No, takva su mjesta u stripu relativno rijetka. U najvećoj mjeri Vam potvrđuje Kordejevo likovno majstorstvo i svjedoči o razvoju jednog od najvećih hrvatskih autora stripa koji se po prvi put u karijeri uhvatio ukoštac s doista opširnom i zahtjevnom narativnom strukturom, uz veliku ambiciju odavanja počasti svome omiljenom piscu. Može se reći kako je Kordej svoje ambicije radom na Vamu uglavnom ispunio i zacrtao pravac svoga daljnjeg razvoja, evolucije sasvim osobnog vizualnog svijeta; gdje njegov briljantan crtež u novije vrijeme često podiže kvalitetu i nekim sasvim prosječnim scenarijima. Premda su neki noviji Kordejevi stripovi rađeni za europske izdavače zanimljivi isključivo zbog majstorovog crteža, njegov je svijet i dalje dovoljno privlačan da zagolica pažnju čitatelja. A zrelost i nepobitnu čvrstoću počeo je dostizati upravo u Vamu, stripu čija se važnost za Kordejevu karijeru, ali i za hrvatski strip osamdesetih godina ne može precijeniti.