Vječni Zagor

Zagor

Bio jednom jedan čovjek koji je kao desetogodišnjak bježao pred pumom. A kao dvadesetogodišnjak pobio tucet puma golim rukama; koji se borio s Titanom i raketama profesora Hellingena; koji je čarobnjaka Kandraxa svinuo pogledom; koji je u sedmoj rundi pobijedio Supermikea; koji je oplovio sjeverna i južna mora; koji je prošao Ameriku uzduž i poprijeko, pješke; koji je u doba kada je pustolovina bila popeti se na Sljeme već prošao cijelim krugom ljudskoga iskustva, a nije postao sit svoje veličine; koji je napokon u kratkim predasima zadovoljno ležao u svojoj kolibi u svojoj šumi i razmišljao. Taj se zastrašujući genij zvao Patrick Wilding. Mi ga zovemo jednostavno – Zagor.

 

 

Zagor klasik, Zagor specijal, Zagor extra, Zagor redovni, maxi Zagor, Zagor almanah, kolekcionarsko izdanje Zagora Ludens, kolekcionarsko izdanje Zagora Veseli četvrtak, Zagor u boji Libellus, Zagor oda-brane priče, američko izdanje Zagora… dosta li je?

Netko bi pomislio da je ovaj poduži niz prevelik i pretjeran, ali najbolje tek slijedi. Zagora u raznim izdanjima ima još, kome nije dosta neka pretražuje bazu stripova.com koliko mu drago. A kada je već na tom najrelevantnijem stripovskom mjestu, lako će primijetiti i drugu znakovitu stvar: o Zagoru se i najviše priča među strip-fanovima. Rasprave o Zagorovim epizodama zauzimaju pola servera; one i traju najduže; također su ostrašćene; također iritantne mnogima; također pedantne, one su čisto fanovske, gikovske, pa i banalne; također i vrlo kvalitetne, najbolje.

Ali o Zagoru se ne raspravlja samo na forumu. O Zagoru se pišu recenzije; prvo mjesto u toj kategoriji. Ovoga trena ima 377 napisanih recenzija (drugi je Dylan Dog sa 250, što je gotovo blasfemija, jer nije ni upola manje). Po broju komentara na recenzije opet prvo mjesto Zagor, po broju čitanja recenzija također. Zapravo, u prvih 20 mjesta uspio se ugurati jedan komentirani DD, dok su po čitanosti čak 5 mjesta od 20 uspjeli uzeti poneki Tex, Dylan i jedna obla Druuna. Eto, ponekad su cice i guzice zanimljivije od Zagora. Makar ne često, kaže statistika recenzija.

Ono o čemu nemamo statistiku, kako Zagor stoji izvan užih stripovskih krugova. Izvan fandoma. Međutim, i tu važi: kad kažem strip, mislim Zagor. Da je Zagor praktički sinonim za strip na ovim prostorima postalo je fraza. «Najveći strip-junak našeg djetinjstva je Zagor» objavljuje Večernji list 19. svibnja 2015. godine. Kada odem na sajam, popričam sa čovjekom koji trži tiskovine, naravno i stripove: narod traži Zagora.

Zagora se čita, Zagor je u sjećanju, o Zagoru se priča, Zagora se voli. Nakon 55 godina, šumski duh iz Darkwooda drži siguran kurs:

U čemu je stvar??!

Da je tome tako kako je rečeno, da se Zagora voli, kažem, to je poznata stvar svima koji se kreću po strip-forumima. To je ono lako u slučaju «Zagor». Uvidljivo je i mi konstatiramo: dovoljno je baciti pogled na otvorene teme, fanovsko pisanje i strip-izdanja i znamo da je Zagor broj jedan. Teško je, međutim, reći – zašto je to tako?!

U međuvremenu su i odgovori na to pitanje postali opća mjesta. Ne kažem da je bilo sustavnih bavljenja temom (polako, mijenjat ćemo i to), no, nekih pokušaja je bilo. Zaista, Zagor nije tek omiljeni strip junak; Zagor je istovremeno prvorazredni fenomen naše strip scene. Ma kako se prvaci scene odredili prema Zagoru (a oni su se uglavnom držali na distanci ili davali lakonske odgovore u negativnom kontekstu), tema se sama nametnula. Zagor je samoga sebe lansirao i podigao u rang problema teoretskog promišljanja o strip sceni. Malo-pomalo, tema «fenomena Zagor» jest ili dolazi na dnevni red. Ponavljam, prisiljeni smo to tvrditi iz očitosti. Ako se priča o renesansi stripa u Hrvatskoj, tada je to neodvojivo od renesanse Zagora u Hrvatskoj. Tema je postavljena i čeka svoga Malog_Matu. A kad neće otvoriti pravi Mali_Mate, onda dajem ovaj prilog…

Vratimo se korak unatrag. Kako je sasvim očita Zagorova popularnost, to su, htjeli-ne htjeli, isplivali neki pokušaji odgovora na tu zagonetku. Prvi, već dobro znani argument, kaže kako je Zagor junak našeg djetinjstva i da je stvar u nostalgiji. Variranja na ovu temu ima mnogo, od bezbrižnih đačkih dana do krize srednjih godina. Tko se ne voli sjetiti onog uzbuđenja, kada su Zagorovi prijatelji uhvaćeni u škripac i jedini izlaz je dvoboj našega junaka protiv Kralja Majmuna, velikog, ogromnog, opasnog. I taman što je Kralj Majmuna onim ručerdama ulovio Zagora, došli smo do posljednje stranice stripa. A nastavka nigdje, možda su nekada davno čitali stariji dečki, a oni sad već love cure, ne bave se više majmunima… E, to su bili dani…

Drugi argument ide u tematski sklop prvoga, zapravo, i govori kako je Zagor dobro štivo za opustiti se. Zabaviti se uz pitke priče junaka iz Darkwooda, kada ne gledamo televizijske serije ili ne pijemo pivo. Maštoviti scenariji, ne previše zahtjevni za pratiti (osim kada Boselli previše filozofira, kažu), fino dozirana akcija, bum, tras i Duh Sa Sjekirom je sredio još jednog zlikovca.

Treći argument govori da je Zagor takav strip koji je izvrsno žanrovski postavljen; praktički ima takvu formu da prima svaki sadržaj. Premda je nominalno 'određen' kao vestern, Zagor nikada nije bio klasični kaubojac. Prije svega priče nam nude velike pustolovine, no ujedno ima fantastičnih elemenata, ima gusara, ima horora, ima detekcije, ima «stripa ceste», na kraju krajeva. Zašto ne reći, ima i sportskih priča, nađe se pokoja politička epizoda, čak žanr katastrofe. Nema što nema. Nedavno mi je jedan sociolog (ako se ne varam) tvrdio da je upravo ovaj miks žanrova, provučen kroz pristojne scenarije, glavni razlog začudne Zagorove slave.

Napokon, četvrti argument koji se može čuti kaže da je Zagor strip s izuzetnom moralnom porukom, da je pogodno štivo za mlade te da su neki današnji zreli ljudi usvojili etički kodeks Duha Sa Sjekirom. Čini se kako ni na planu društvene reforme Zagor ne zaostaje, jer do ove put vodi preko moralne reforme, a do ove preko Zagora.

Zagor kao uzor, moralni i svaki drugi, u Donjoj Dubravi

Možda bi se moglo navesti još jedan argument i time bismo pobrojali sve poznate i uobičajene odgovore koji pokušavaju riješiti misterij Zagora. Taj, peti razlog, je bunt. Paradoksalno, jer upravo su naši današnji renomirani strip-autori, programatski nastupili protiv «bonelijane» i sličnih stripova, a tu su pobunu nazvali Novi Kvadrat. I dok se odvijala ta kvadratura kruga, u međuvremenu su stripovi općenito ispali kao vrhunaravna masovna zabava. Čitaju se i dalje, voli se ponešto (recimo, Zagor), no sada su te brojke umanjene za nulu ili dvije. U takvim, promijenjenim okolnostima, dok se sa strip-katedri povremeno deklamiralo protiv, Zagor se pokazao i kao žarišna točka pokreta otpora vrlo zdrave i propulzivne grupacije strip-fanova. Od Poncha do Kinga Warriora, od Solara do Willera, ima tu nešto od buntovnog pečata nasred čela.

Sa ovih bismo pet razloga zaokružili sistematiku argumenata Zagorove popularnosti. Nećemo poreći nijedan. Sasvim sigurno neki ljudi čitaju da se zabave, drugi da se vrate u djetinjstvo, netko pak voli balans pustolovina i fantastike, pokoji se kune u Zagorovu pravdu, a onaj buntovni dio prkosi. A zašto ne sve to zajedno u nekoga. Ili svakoga??

Dašta, lijepi su to i jasni razlozi. Pa opet - nisu sve. Fenomen Zagora time nije iscrpljen. Volim se zabaviti, također sjetiti dječačkih dana; volim Zagora u putopisnom izdanju, jednako tako u njegovoj šumi; volim ga protiv Komančera, a volim i protiv Kozaka; volim kada u 50 sivih nijansi preko Zagora dolazi do najjasnije opreke crno i bijelo i ispravnih etičkih odluka koje u tom trenutku izgledaju sasvim jednostavne; a Markos mi je svjedok da se volim i buniti. Sve to volim, ali u Zagoru ima više. Još.

Enciklopedija Zagorijana

Sa Matkom sam u nekoliko navrata razgovarao o temi. Štoviše, sugerirao sam mu, da ne kažem nagovarao, neka se prihvati analize fenomena Zagor. «Da bi zaokružio karijeru strip-kritičara, fali ti još samo Zagor», rekoh mu jednom prilikom. Matko se složio da se tema nametnula, da valja poduzeti redefiniciju, da otpadaju stare fraze, da je na djelu prevrednovanje vrijednosti. Naravno, onaj tko je više 'unutra', ne može ne vidjeti što se događa, ne može ne vidjeti pomicanje težišta, bez obzira što se u međuvremenu dogodila Fibra, što se piše o renesansi. Kvaliteta je, nazovimo tako, određene dinamike - ako sada istupamo manje polemički pa ne kažemo - pretežno – ali svakako i oko Zagora. Poticajne rasprave, sa vrlo fundiranim i ozbiljnim analizama; prilično jaka ekipa na forumu, a sve zajedno posljeduje time da se sada Zagora ne odriču (uvjetno rečeno; možda je bolji izraz da je posljednjih godina došlo do toga da se u Zagoru uživa i veseli na istoj ravni sa Alvarom Mayorom, recimo) ni oni čitatelji koji traže jedan viši estetski užitak: danas Johnny Difool ili Zoroasterixx čitaju našega junaka, štoviše, ugradili su jedan djelić u pridonošenju legendi Duha Sa Sjekirom. Ovoga trena već postoji Enciklopedija Zagorijana, na gotovo 1000 stranica, ogroman, ozbiljan rad povjesničara A. Đukanovića. Podosta je godina poznato da je neki čovjek izradio kanue, Indijance, Zagora, Chica… kako to izgleda, možemo vidjeti na gornjoj slici. A Igorovog «američkog» Zagora prate poveći eseji, u kojima se epizodama prilazi maltene kao da se radi o Dostojevskom. Ukratko, fenomen Zagor pokazuje raspon afirmacija: od najbanalnijih nostalgičnih do praktički književnih ogleda Darka Mrgana.

Naposljetku, i ovaj tekst pokazuje promjenu klime. Par godina prije, Zagor je zaskočio zbunjene pronašavši prikladan izraz za sebe u, koliko začudnoj, toliko kultnoj artikulaciji poznatoj kao Filozofija Sjekire. Oštri beskompromisni istupi, gotovo drski, izgleda da su bili inkarnacija mladoga, nadobudnoga Zagora koji se proglasio sucem i djeliteljem pravde. Ma kako će povijest ocjeniti ovu nesvakidašnju pojavu na strip-sceni, jedan pozitivni moment u pokretanju i preokretanju ostaje. Danas, međutim, nije potrebno ispaljivati arsenale Filozofije Sjekire; dovoljno je pustiti u opticaj ovakav sintetički tekst, koji sa širih stripovskih perspektiva odaje priznanje velikom i najvećem – Zagoru.

Tako se filozofiralo Sjekirom

Što hoću reći, jest to da se spoznaja mijenja. Stvari dobivaju drugačije obrise, jer su se promijenile perspektive. Izaći danas sa tekstom u kojemu se pojašnjava kako je Zagor nekome dosadan, jer ne stari i živi sa debelim Meksikancem umjesto da iskoristi apolonsko tijelo sa najpoželjnijim svjetskim ženama, to je pad ispod dosegnute razine. Može biti subjektivni doživljaj, ali kako god okrenemo, Zagor je slične dosjetke i pošalice prešišao odavno. Mislim, pa danas se vode tribine o tome je li Burattini narušio Hellingenovu bit time što je njegovu formaciju do genijalnog zločinca pripisao rasnom momentu ili ipak ima rezona uvoditi doktrinu krvi i tla na bazi pretjerano racionaliziranog intelekta koji čitav svijet vidi isključivo kao materijal znanstveno-tehnološkog pogona. Danas o Zagoru izlaze tekstovi poput Waltz on the Field of Bones. Ljestvica je podignuta – to je činjenica.

I polako postaje najnormalnija stvar.
Pa nastavimo onda o Vječnom Zagoru.

Ako se vratimo argumentima Zagorove popularnosti, moramo priznati da u svakome od njih ima nešto. To smo već ustanovili. No, istovremeno: nostalgija ne objašnjava Zoroasterixxa. Niti Mhejla i njegovo nadahnuto pisanje u tekstu Zagor i poezija Afrike, primjerice. Zabava ne objašnjava predani rad na enciklopediji. Žanrovi ne objašnjavaju dubinska istraživanja Filozofije Sjekire. I tako dalje.

Stoga bih pokušao jedan pristup «misteriju Zagor» koji sam nazvao sintetičkim. Obuhvatiti sve one poznate razloge, također tijek dosadašnjih promišljanja i tako ukazati na stvar koja iznenađuje u svojoj jednostavnosti: Zagor je legendaran zato što se već nalazi u krugu!!!

Teoretski instrumentarij ovakvog shvaćanja moramo zahvaliti Heideggeru i Gadameru. Nije potrebno ulaziti što ova dvojica drže pod terminom «hermeneutički krug», već ćemo pokušati primijeniti stvar na naš problem.

Kaže se «Zagor je religija», kaže se «Još jedno izdanje Zagora», kaže se «Previše tema o Zagoru»… Ako i ne vole Zagora, primorani su dotaći se na ovaj ili onaj način. Novine moraju potvrditi da je najprihvaćeniji junak. Sve ovo pak vodi pitanju, te se oni koji razmišljaju o stripu nađu usred situacije koja traži nekakav odgovor. Čovjek daje odgovore na pitanja koja mu dolaze. Vidjeli smo uobičajene odgovore: nostalgija, zabava… ali dodali da je Zagor probio takve sužene granice i ušao u ono što bismo, najšire, mogli nazvati kulturnim stvaralaštvom: pišu se enciklopedije, ozbiljni tekstovi, dolazi do umjetničkog izraza i sl. Zagor sudjeluje u ophođenju velikog broja aktera i komunikacija koja se tu odvija je intenzivna. Ta je komunikacija ono što bismo mogli označiti zdravim društvenim djelovanjem. Istovremeno, sama ta dinamika postaje važan faktor: legenda se podržava, štoviše, krug se širi. I tako dolazimo u poziciju «unutra», iz koje se onda pitamo: pa čekaj malo, zašto je baš taj Zagor tako popularan?

Još jednom, ukratko.

Zagor je legenda, zato jer već postoji krug. Nije stvar u tome da se sada pitamo, a zašto je to tako, već da shvatimo kako sam taj krug ima pozitivan moment u Zagorovoj legendarnosti. Ako pročitam Astera Blistoka ili Alvara Mayora, o tim stripovima mogu nešto napisati ili probati raspraviti. Ali će komunikacija uglavnom izostati ili biti svedena na minimalnu. Naprotiv, ako pročitam Zagor protiv Supermikea, o tome ću moći komunicirati sa dosta ljudi i to na različite načine, pa i one koji meni najviše odgovaraju (u dubinskim analizama). Dinamika komunikativnih izmjena perpetuira čuvenu Zagorovu legendarnost. A tu dinamiku čini sve ono što smo razmatrali, od nostalgije, zabave do filozofiranja i što da ne, skupljanja brojnih izdanja.

Kako smo došli «unutra», kako je krug nastao, to je pitanje vrlo teško odgovoriti, upravo zato što smo već uhvaćeni u njemu. Mi dolazimo «post festum» te smo prisiljeni tvrditi njegovu faktičnost, a genezu je praktički nemoguće jednoznačno odrediti. Geneza je razbacana u fragmentima ovoga teksta, a njenom rješenju se tek približavamo sintezom tih fragmenata. Zagor je postao legenda zbog svega ovoga čega se dotičemo, a ostaje legenda zato što sve to zaista (po)stoji. Jednom kada osvijestimo poziciju u kojoj se nalazimo, odjednom shvaćamo da ova povratno djeluje: što više prodiremo u krug, to smo bliži odgovoru na fenomen - Zagor.

I zato.
Što je meni Zagor?

Zagor je pronalaženje pravih prijatelja u krugu života, recimo Bimba Sullivana i Igora; Zagor je sjećanje na veliko plavo nebo i jedan potok; Zagor je filozofiranje sjekirom; Zagor je pozitiva raspravljanja jednoga Tellera; Zagor je Pravda i Svjetionik u poplavi ništavnih sadržaja; Zagor je pretrčao Supermikea, jer je miljenik Bogova koji su ga pomazili, pa se njegov protivnik popiknuo; Zagor je kada trčim u šumi; Zagor je pobuna protiv mimikrije ljudske ispraznosti u preseravanju stripovskom lektirom; Zagor je putovanje po Zagorju oko Lobora Zagor je sasvim pristojan strip koji mogu uvijek čitati i veseliti se raspravi sa prijateljima na forumu. Zagor je vječan.

Bio jednom jedan čovjek koji je kao 35-godišnjak u kratkim predasima od zlih genija, čarobnjaka, zvijeri i trgovaca viskijem, za razbibrigu riješio problem hrvatske strip-scene i nastavio izlaziti nesmiljeno, dok su forume zatrpavale teme, među kojima je jedna probila milijun čitanja i tako postala prva kojoj je to uspjelo. Taj se zastrašujući genij zove…

Zastrašujući genij Kralj Zagor by Senokute

Anketa

Što vam je najinteresantnije na stripovi.com?

Rezultati

Arhiva

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Putevima zapada
    Kod: TX MX 12
    Ocjena: 72%
    Vrijeme: 18.10.2017. 22:28:00
    Autor: WOLF-HUNTER
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 460
  • Izgubljeni svijet
    Kod: TX ZS 586/587
    Ocjena: 63%
    Vrijeme: 13.10.2017. 22:03:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 878
  • Mračna sonata
    Kod: DD LEX 115
    Ocjena: 57%
    Vrijeme: 6.10.2017. 0:34:00
    Autor: Sarghan
    Broj komentara: 5
    Broj pogleda: 719
  • The master race
    Kod: BT BDK3 1-9
    Ocjena: 76%
    Vrijeme: 3.10.2017. 22:52:00
    Autor: Paka01
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 619
  • Alamo
    Kod: PSDZ LU 3a
    Ocjena: 84%
    Vrijeme: 30.9.2017. 23:01:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 12
    Broj pogleda: 852

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Džungle Marsa
    Kod: NN LIB 56
    Ocjena: 88%
    Vrijeme: 26.7.2017. 1:05:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 2111
  • Zenit 666
    Kod: ZG LUSP 36
    Ocjena: 75%
    Vrijeme: 20.9.2017. 23:55:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 31
    Broj pogleda: 2111
  • Mau-Mau
    Kod: MN LIB 80
    Ocjena: 93%
    Vrijeme: 15.8.2017. 1:15:00
    Autor: DeeCay
    Broj komentara: 10
    Broj pogleda: 1488
  • Predivno stvorenje
    Kod: DD LU 157
    Ocjena: 47%
    Vrijeme: 3.8.2017. 1:47:00
    Autor: DeeCay
    Broj komentara: 8
    Broj pogleda: 1429
  • Munch
    Kod: UN AL 1
    Ocjena: 87%
    Vrijeme: 13.9.2017. 0:33:00
    Autor: bonjovi4ever
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 1294

Aukcije

Forum