Watchmen #2 Ovaj grad me se boji. Vidio sam njegovo pravo lice.

Filthy Rich

Nakupljena gnusoba sve te spolnosti i umorstava pjenit će im se oko pojasa i sve će kurve i političari uzdići pogled i zavapiti ˝spasi nas˝... A ja ću pogledati naniže i šapnuti ˝neću˝.

Riječi iz uvoda su također najcitiranije riječi najpoznatijeg i među publikom najomiljenijeg Čuvara, a ispisane su već na prvoj stranici stripa kada se upoznajemo s Rorschachom i njegovim dnevnikom.

Krajnje kompleksan lik. Tmuran. Pesimist. Paranoik. Homofob. Mizoginist. Mizantrop. Moralni apsolutist. Ubojica. Ali, i kao takav, Rorschach je prema mnogim stripofilima zajedno uz Marva (Sin City) i V-a (V kao Vendetta) najbolje koncipirani antiheroj stripovskog svijeta. On nema nikakve nadljudske moći ili sposobnosti, ali je u izuzetnoj fizičkoj kondiciji i vješt je gimnastičar, te vrlo snalažljiv, pragmatičan i efikasan ulični borac s amaterskim iskustvom u boksu. Navečer se vucara po gradu u kišnom ogrtaču i fedorom na glavi. Sklon je detektivskom istraživanju u kojem se oslanja ponajviše na intuiciju, dok informacije o počiniteljima prikuplja ispitivanjem klijentele lokalnih noćnih barova, pri čemu se ne ustručava koristiti i najbrutalnije metode. S time na umu, grad ga se u jednu ruku zaista boji.

Istražujući ubojstvo stanovitog Edwarda Blakea, on dolazi do spoznaje da je dotični bio nitko drugi nego njegov kolega Komedijaš. Preplavljen dozom paranoje, Rorschach odluči na eventualnu opasnost upozoriti ostale ˝maske˝, od kojih ga naravno, nitko ne shvaća ozbiljno.

Zanimljivo je peto po redu poglavlje naslova ˝Strašni sklad˝ (Fearful Symmetry). U gluho doba noći, bivši kriminalac i nekadašnji Komedijašev arhineprijatelj Moloch, sada poznat samo kao bolesni starac Edgar William Jacobi saznaje kako mu je u kuću upao Rorschach pod sumnjom da Edgar ima nekakve veze s Komedijaševom smrću i nestankom Dr. Manhattana. Istovremeno, Laurie nakon nestanka njenog dragog doktora biva izbačena iz vojne baze, pa dogovara susret i večeru s Danielom (Noćna Ptica 2). Na drugom kraju grada,  Adrian Veidt, bivši maskirani heroj Ozymandias, uspijeva preživjeti atentat iz neposredne blizine.

Ovo poglavlje je najpoznatije po revolucionarnoj izvedbi. Naime, cijelo poglavlje je u potpunosti zrcalno koncipirano. To je izvedeno tako da se prva stranica reflektira sa zadnjom, druga s predzadnjom itd, kako s brojem tako i razmještajem vinjeta. Tako npr. dok na str. 6 Rorschach izlazi iz Jacobijevog stana, na str. 28 ulazi u njegov stan. Zrcalno se podudaraju i stranice u kojoj se priča o piratima. Zatim, u središnjoj vinjeti na str. 10 je Dan Dreiberg, a na str. 19. Laurie, i dok Rorschach svoju masku drži u rukama na str. 11 u gornjoj desnoj vinjeti, isto to radi na str. 18 u donjoj lijevoj vinjeti, te na obje navedene strane on vodi svoj dnevnik. Svaka je stranica tog poglavlja zrcalni/simetrični odraz ne samo izgledom već i sadržajem, tako da su sve tri priče na taj način usklađene. Čak i prva vinjeta poglavlja prikazuje zrcalni odraz neonskog znaka u lokvi vode. Poglavlje završava hapšenjem Rorschacha koji vrišti da mu vrate lice (masku) dok predstavnici zakona pričaju o karmi i kozmičkoj ravnoteži što ponovno upućuje na simetriju. Naravno kao šećer na kraju, dolaze stihovi pjesme ˝Tigar˝ od Williama Blakea.

Blake (1757.- 1827.) je bio engleski književnik, slikar i grafičar, a Moore ga osim kroz Čuvare provlači kroz nekoliko svojih djela (Pakao, V kao Vendetta etc.). ˝Tigar˝ je inače jedna od najpoznatijih i najanaliziranijih Blakeovih pjesama. U zbirci eseja The Cambridge Companion to William Blake iz 2003. nazvana je "najantologiziranijom pjesmom na engleskom jeziku", a veći dio pjesme slijedi metriku njenog prvog stiha. "Tigar" je sestrinska pjesma pjesme "Janje˝, koja je refleksija sličnih ideja, ali iz drugačije perspektive (Blakeov koncept "suprotnosti"), budući da se fokusira više na dobrotu. "Tigar" predstavlja dualizam između estetske ljepote i iskonske divljine. Pjesnik se pita da li je ruka koja je stvorila "Janje" također stvorila i "Tigra". U ovom slučaju, tigar je očito Rorschach. Je li slučajnost da se jedan od Čuvara preziva Blake? A kad već pričamo o simetriji, sigurno nije slučajnost da se i table za roršahov test temelje na simetričnom uzorku (slika dolje).

Tko god da se bori s čudovištem mora paziti na to da tijekom borbe i sam ne postane čudovištem. A kada dugo gledaš u bezdan, i bezdan gleda u tebe.

Friedrich Nietzsche, ˝S onu stranu dobra i zla˝ (1886.)

Na ovom se citatu bazira 6. poglavlje koje je u cijelosti posvećeno Rorschachu. Otkrilo se da se iza maske skriva Walter Kovacs koji je priveden, zatvoren u njujorški zatvor Sing Sing i poslan na psihijatrijsko promatranje kod doktora Malcolma Longa koji ga podvrgava roršahovom testu. Roršahov test je nastao kada je švicarski psihijatar i psihoanalitičar Hermann Rorschach (1884.-1922.) pitajući se zašto različiti ljudi često vide potpuno različite stvari u istim oblicima, kapnuo tintu na papir, presložio ga i time dobio mrlje simetričnih, ali nedefiniranih oblika. Isto to je u stripu napravio i naš Rorschach (V, 11).

Kako je već rečeno, saznajemo kako se iza maske skriva Walter Joseph Kovacs. Walter je život proveo u siromaštvu. Njegova majka Sally bila je prostitutka, a o ocu nije znao ništa osim da se zvao Charlie i obožavao predsjednika Reagana (što je zasigurno utjecalo na Walterov politički pravac). Fizički i emocionalno zlostavljan od strane majke, a ponekad i njezinih mušterija, nakon jednog incidenta u kojem je nekom momku koji ga je maltretirao na ulici odlučio ugasiti čik na oku, tada 11-ogodišnji Walter oduzet je majci i prebačen u dom za problematičnu djecu u New Jerseyu. Tamo se pokazao kao inteligentno, ali ozbiljno i povučeno dijete. Majku više nikad nije vidio, niti je pokazao trunku emocija saznavši za njenu nasilnu smrt. U domu ostaje do 16. godine kada se zapošljava u ˝industriji odjeće˝. Posao je opisao kao podnošljiv, ali neugodan, ponajviše zato jer je morao rukovati ženskim haljinama i donjim rubljem. Tako je jedan dan naletio na odbačenu crno-bijelu haljinu napravljenu od viskozne tekućine između dva sloja lateksa, osjetljive na pritisak i toplinu. Odlučio je zadržati haljinu jer mu se svidio ˝materijal koji je konstantno mjenjao crne i bijele oblike, nikada se međusobno ne mješajući˝. Dvije godine kasnije u novinama je pročitao o ubojstvu nesuđene vlasnice haljine, Kitty Genovese.

Catherine Susan "KittyGenovese je zaista postojala. Prema njoj je ime dobio jedan sociološki fenomen nazvan efekt promatrača (apatija promatrača) koji se prvobitno zvao Genovese efekt, zbog događaja koji se odvio 1964. u New Yorku kada je Kitty Genovese silovana i ubijena bez da joj je itko od promatrača pomogao ili zvao policiju. Taj slučaj je postao izvor za kasnija psihološka istraživanja koja su došla do zaključka da pojedinci kada se nalaze u skupini uvijek očekuju ili žele da netko drugi pomogne, a ne oni sami.

Walteru je zasmetala ta društvena apatija sugrađana i u Kittynoj sudbini i svojevrsnom mučeništvu on pronalazi motivaciju da od njene haljine napravi lice koje je ˝mogao podnijeti gledati u zrcalu˝ i kao Rorschach krene u lov na kriminalce. Ali, kako i sam objašnjava doktoru, u to vrijeme još nije bio Rorschach, nego samo Kovacs koji se pretvarao da je Rorschach. Zločince je ostavljao zavezane, na životu, a pokraj njih bi ostavio roršahovu tablu, svoju posjetnicu. Bio je još mlad, neiskusan, mekan. Isto kao i ostatak njegovih kostimiranih prijatelja. Svi su oni bili mekušci. Osim Komedijaša. Njemu se čak i divio zbog njegove beskompromisnosti. Jedino je Komedijaš imao hrabrosti pričati naglas o stvarima o kojima ostali nisu htjeli, bilo zbog straha ili iz pristojnosti (VI, 15). Za razliku od Ozymandiasa, Komedijaš nikada nije prodao svoju reputaciju, nikada se nije prokurvao (I, 23). Dapače, što je najsmješnije, Rorschach smatra kako su svi njegovi kostimirani prijatelji poremećeni, dok je on jedini normalan (I, 19).

I tako je Walter maskiran u Rorschacha po gradu lovio kriminalce, neko vrijeme i prilično uspješno u duetu s Noćnom Pticom 2, sve do do jedne sudbonosne noći 1975. Tada, istražujući otmicu šestogodišnje Blaire Roche, Walter saznaje adresu stanovitog Geralda Gricea u Brooklynu. Tražeći po njegovoj kući bilo kakve tragove, Walter dolazi do stravične spoznaje kako je djevojčica ubijena, a njezino tijelo raskomadano i bačeno psima.

Užasnut, u napadu bijesa, on pobije pse i njihovog vlasnika živog zapali zajedno s kućom. Na ulici je gledao kako kuća gori do temelja. Kroz sudbinu ubijene djevojčice Walter proživljava traumu koja je zacementirala njegovu psihičku nestabilnost i nakon tog događaja osoba koja je Walter nekad bio, prestaje postojati. Kod podvojene ličnosti naposljetku prevlada Rorschach, a Walter Kovacs sada postaje njegov alter ego. Čak mu se i glas promijenio. Počeo je pričati u kratkim nepravilnim rečenicama.

Od slučaja Roche, Rorschach je postao moralni aposlutist koji svijet gleda kroz svoju crno – bijelu masku. Nema sivila. Ili Crno ili bijelo.

Uskoro će izbiti rat. Milijuni će izgorjeti. Milijune će poharati bolesti i bijeda. Što znači jedna smrt naspram tolikih? Zato što postoji dobro i postoji zlo, a zlo mora biti kažnjeno. Čak ni licem u lice s armagedonom za mene tu nema kompromisa (I, 24)

Fiat iustitia et pereat mundus (Nek se vrši pravda, pa makar propao svijet)

Citat je koji bi možda najbolje opisao njegov svjetonazor.

Kako je doktor Long zapisao u svojim bilješkama, Walter Kovacs je fascinantno ružna osoba, a sudeći po reakcijama svojih sugovornika, higijena mu nije na prvom mjestu. I tako se Rorschach skrivao iza lika skitnice koji je po ulicama nosio tablu s natpisom ˝Kraj je blizu˝ (nagovještajući apokalipsu). Ta krinka mu je dopuštala da neometano prikuplja informacije, bilo da je to prisluškujući policajce koji raspravljaju o Blakeovom ubojstvu (I, 4) ili stojeći ispred groblja i promatrajući tko se sve pojavio na Blakeovom sprovodu (II, 1, 2, 19).

Doktor Long uskoro postaje opsjednut slučajem Waltera Kovacsa zbog čega mu najviše pate brak i ljubavni život. Na kraju krajeva i njega, iskusnog psihoanalitičara, kojeg je supruga smatrala najpozitivnijom osobom (VI, 8) obuzimaju tama i ništavilo. Toliko da je nedugo poslije toga podnio ostavku (VIII, 7). Čini se kako je nakon nekoliko seansi s Rorschachom doktor ipak malo predugo gledao u bezdan.

Tako da nije nimalo čudno što je šesto poglavlje obilježeno citatom brkatog nihilista čeličnog pogleda, koji bi se čini se, u mnogočemu složio s Rorschachom. Poput Rorschacha i Friedrich je napadao moralne norme, a za sam moral je govorio da je on nagon stada u pojedincu.

Kroz peto i šesto poglavlje, ali i ostatak stripa, provlače se tzv. Ljubavnici Hirošime, grafit koji prikazuje siluetu muškarca i žene u zagrljaju. Grafit simbolizira nadolazeći nuklearni rat, točnije, zagrljaj simbolizira posljednji čin ljubavnika prije nego što ih doslovce izbriše nuklearna eksplozija. Siluete se ne pojavljuju samo kao grafit na zidu nego i kao sjene na zidu ili figure u različitim poglavljima (npr. kada mali Walter ugleda majku u zagrljaju s mušterijom (VI, 3), zagrljaj doktora Longa i njegove supruge (VI, 8) ili Daniela i Laurie (VI, 16-17, 27; XII, 22)). A sada svi strip u ruke i u potragu za sjenama J.

Ali opet, unatoč zastrašujućoj ozbiljnosti i strogoći, Rorschach pokazuje zavidnu dozu humora i sarkazma.

Dr. Long: Hello Rorschach. How are you today?
Rorschach: In prison. Yourself ?

Taj dio njegove osobnosti se najviše ističe u 8. poglavlju u kojem boraveći u Sing Singu dolazi u kontakt i upušta se u razgovor s kriminalcima koje je strpao iza rešetaka prije 20 godina.

Za razliku od većine, Rorschach maskom ne skriva svoj identitet, nego je Moore izričito odlučio da maska predstavlja njegovu osobnost. Rorschach je identitet koji je prevladao i koji se skriva predstavljajući se kao Walter Kovacs i to nam daje do znanja za vrijeme razgovora s doktorom Longom. On je biće koje razumije užas koji postoji na ovom svijetu, užas koji Kovacs nije mogao ni razumijeti, ni prihvatiti. Kovacs je zatvorio oči. Rorschach ih je otvorio (VI, 21). U trenutku kad je Rorschach otvorio oči, Kovacs prestaje postojati. Ono što nam Moore time implicira je, da kad je riječ o identitetu osobe, TKO si, nije toliko važno koliko ŠTO si.

Ako se Rorschacha pita, on ima pesimističan pogled na sadašnjost i budućnost, te žali za boljim, prošlim vremenima. On je radikalni desničar koji žali za vremenima Harrya Trumana, a za trenutno stanje u društvu i svijetu krivi liberale i intelektualce. On možda razumije svijet, ali ne razumije da je i on dio tog svijeta, i da se ne nalazi kako sam kaže - izvan njega. Rorschach je proizvod vlastitog svijeta - pesimističnog, egocentričnog i paranoičnog. On se ne odupire tami, ponajprije zato jer se njome hrani. Rorschach je odavno napustio svaku nadu.

Lik Rorschacha se razvio iz likova imena Question i Mr. A koje stvorio Steve Ditko. Moore je na Rorschacha gledao kao na logični razvoj dva prethodna lika. Kada su jednom prilikom pitali Ditka da li je pročitao Watchmen, ovaj je rekao kako je Rorschach vrlo sličan Mister A, s izuzetkom da je Rorschach potpuno poremećen.

Moore je izjavio kako mu se ideja o Rorschachu javila dok je pokušavao odgovoriti na pitanje kako bi neki betmenovski lik funkcionirao u stvarnom svijetu. Zaključio je je kako je odgovor na to pitanje - bio bi potpuni luđak.

Unatoč svim njegovim manama i  koliko god poremećen bio, Rorschach se do samog kraja čvrsto držao svojih principa i svog mota- za mene nema kompromisa. On jedini od kostimiranih junaka nije mogao preći preko ubojstva milijuna ljudi i nastaviti živjeti u laži. To nam daje do znanja kada na kraju suočen sa smrću skida masku i otkriva svoju čovječnost uplakanim licem Waltera Kovacsa. Možda je Rorschach upravo zato, zbog te zadnje table na kojoj se pojavljuje i gotovo naređuje Dr. Manhattanu da ga ubije, unatoč svemu, bio jedini pravi Čuvar. I upravo zato ga je Moore morao ubiti.

Strip počinje i završava Rorschachovim dnevnikom, jer na kraju krajeva, možda Rorschach nije uspio preživjeti ovu cijelu Watchmen avanturu, ali se barem pobrinuo da njegova priča preživi.

Kako bi rekao Dr. Manhattan - Nothing ends Adrian. Nothing ever ends.

Sve što je duboko voli maske
- Friedrich Nietzche

Anketa

Što vam je najinteresantnije na stripovi.com?

Rezultati

Arhiva

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Supermanova smrt
    Kod: SU TPB 3
    Ocjena: 56%
    Vrijeme: 20.5.2017. 21:13:00
    Autor: Paka01
    Broj komentara: 5
    Broj pogleda: 581
  • Plameni brod
    Kod: KM LUSP 6c
    Ocjena: 63%
    Vrijeme: 20.5.2017. 19:46:00
    Autor: doom
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 250
  • Bitka na mostu
    Kod: TX MX 20
    Ocjena: 68%
    Vrijeme: 19.5.2017. 1:28:00
    Autor: doom
    Broj komentara: 6
    Broj pogleda: 538
  • Nightmare tour
    Kod: DD LEX 111
    Ocjena: 37%
    Vrijeme: 16.5.2017. 0:45:00
    Autor: Sarghan
    Broj komentara: 6
    Broj pogleda: 508
  • Izum stoljeća
    Kod: MM LIB 74
    Ocjena: 28%
    Vrijeme: 10.5.2017. 0:19:00
    Autor: bjelolasica
    Broj komentara: 5
    Broj pogleda: 469

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Pleme drvenih lica
    Kod: ZG ZS 981/982
    Ocjena: 81%
    Vrijeme: 4.3.2017. 1:13:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 14
    Broj pogleda: 1840
  • U ime pravde
    Kod: NN LIB 59c
    Ocjena: 86%
    Vrijeme: 11.3.2017. 0:21:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 1560
  • Konačna pobjeda
    Kod: KM ZS 1079
    Ocjena: 74%
    Vrijeme: 23.3.2017. 0:59:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 7
    Broj pogleda: 1353
  • Nepobjedivi ratnik
    Kod: AA LIB 12a
    Ocjena: 58%
    Vrijeme: 7.4.2017. 1:01:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 1115
  • Drvo za vješanje
    Kod: MV LIB 32c
    Ocjena: 72%
    Vrijeme: 9.4.2017. 0:22:00
    Autor: thekide
    Broj komentara: 5
    Broj pogleda: 1093

Aukcije

Forum