Besplatni podvig

Alan Ford

AF SA 67 | 120 str.

Nakon zahtjeva za isplatu plaća i slušanja prvog dijela Odiseje, članovi grupe TNT posjećuju zatvor San Quentin u Kaliforniji ne bi li oslobodili gangstera Velikog Cezara i predložili mu da bude šef nadolazeće podružnice grupe TNT. Tu je još i eks-glumac, sada lopov Micron koji nastoji ukrasti malo državnog novca...

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 94%

Priča 9

Scenarij 9

Crtež 10

Naslovnica 10

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 87%

P*8

S*8

C*9

N*9

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Besplatni podvig
    AF SA 67
  • Besplatni podvig
    (SS 251) AF 62
  • Besplatni pothvat
    AF SS 182

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • QUANDO NECESSITA'IMPONE
    AF SR 67

ZANIMLJIVOSTI

  • Talijanski naslov ove priče, Quando Necessita' Impone, prevodi se kao Kad dužnost to zahtijeva
  • Prva epizoda koju je tuširao Paolo Piffarerio
  • Nakon što je u epizodama San jedne zimske noći (#23) i U potrazi za bombom (#24) ispričao Ilijadu, u ovoj se epizodi, kao i u brojevima 68 i 70, posvećuje Odiseji
  • Imamo retrospekcije na epizode U potrazi za bombom (#24, str. 4 i 27), Sumnjiv posao (#66, str. 13), Udarac s boka (#65, str. 22) i Ljekovita voda (#17, str. 56 i 59)
  • Str. 11, Grunfova majica: Bolje planski uzmak, nego nečasni poraz!
  • Str. 16, Broj Jedan se poziva na ženevsku konvenciju iz 1954., koja dakako ne postoji, ali zato postoji ženevska konferencija iz te godine koja se bavila korejsko-vijetnamskim pitanjem
  • Poznavatelji Odiseje, kao i rimske odnosno grčke mitologije, odmah će uočiti da na 35. stranici Odisej zaziva Minervu, božicu umjetnosti, trgovine i obrane. No, Minerva je bila rimska božica, a kako je Odisej bio Grk, bilo bi logično da štuje njenu grčku inačicu, Atenu! Ovo nije propust SuperStripa, budući da i u talijanskom izdanju Odisej također zaziva Minervu. Ista stvar s Neptunom, koji se ovdje također pojavljuje, a trebao bi biti Posejdon. Jedino Zeus, treći bog, pripada Grcima, no i on je u talijanskom izvorniku oslovljen kao Giove (Jupiter)
  • Str. 60, natpis na ogradi: W Bunker, Magnus (Živio Bunker, Magnus)
  • Str. 66, sir Oliver ovaj put uvaljuje Bingu kamion-cisternu punu benzina, kao i reklamnu odjeću prodavača benzina. Nismo saznali nove zgode Bingova brata
  • Str. 67, članovi grupe voze se po čuvenom mostu Golden Gate u San Franciscu
  • Veliki Cezar nalazi se u državnom zatvoru San Quentin, najpoznatijem i najstarijem kalifornijskom zatvoru
  • Str. 117, geg s "taxsyjem", već iskorišten u epizodi Frit i Frut (#20)

Kad bi vas netko pitao da mu nabrojite najbolje priče iz ove velebne serije, Besplatni podvig vjerojatno ne bi jedan od naslova koji bi vam pao na pamet. Tih zadnjih desetak epizoda koje su Magnus i Bunker zajedno napravili većina ljudi drži kao najslabije među prvih 75, što zbog utišane količine humora i malkice ozbiljnije radnje, što zbog oslabjelog Magnusovog crteža koji je puno manje detaljniji nego u njegovim radovima. No, meni su ti posljednji brojevi zlatne ere upečatljivi iz nekoliko razloga, i nalaze se među najmilijim mi fordovskim pričama. Evo i zašto.

Vjerojatno prva stvar koju moram napomenuti ovdje je scenarij, koji je iz bezbrižnih gegova ranijih epizoda prešao u nešto smislenije radnje s manje slapsticka, ali s više dijaloga i usporenim tijekom radnje. Ranije epizode jedva su imale radnju (npr. Čuvaj se bombe, #21), te je ona koristila jednostavno da poveže sve gegove u nekakvu cjelinu. Tadašnje priče rijetko kad bi se nadovezivale jedna na drugu, a kad je i bilo toga, nije bilo nešto izraženo (osim ako priča nije bila u nastavcima). Poslije broja 50 humoristični momenti se pomalo snižavaju, no unatoč tome svejedno je prisutno satiričko ozračje. Besplatni podvig označava početak razdoblja u kojemu su se autori malo zasitili tradicionalnog pristupa prema epizodama, te su uveli podružnicu grupe TNT, koja se u ovom broju tek suptilno spominje, no koja će kasnije igrati veliku ulogu u serijalu. Podzapleti s osnutkom podružnice bit će prisutni sve od ove priče do broja 77, Podružnica, a služe kao neka nit vodilja/povezulja između radnji. AF se praktički pretvara u mini-sapunicu, sa raznoraznim zapletima što se tiču Velikog Cezara i ekipe u svakoj novoj epizodi. Tajni zadaci i hvatanje neprijatelja više ne igraju veliku ulogu i ponekad se čini kao da su prikrpani priči tek tako da bude nekog negativca. U Besplatnom podvigu, negativac bi trebao biti Micron, stanoviti pljačkaš s glumačkom karijerom, koji je sklon prerušavanju poput Arsena Lupige, no svi događaji koji se njega tiču odigravaju se tek u zadnjih 20-ak stranica. To ne mora nužno biti loše, jer i u starijim epizodama se ponekad činilo kako sami negativci i lov na njih bivaju stavljeni u drugi plan, no tamo je to pak bilo zbog šala i gegova. U Podvigu, nema ni prvog ni drugog plana, već se doima kao tri zasebne mini-epizode; prva gdje Broj Jedan prepričava Odiseju, druga u kojoj se održavaju pregovori s Velikim Cezarom što se podružnice tiče, i treća gdje TNT-ovci love Microna. Sviđa mi se taj stil vođenja radnje i nekako nakon čitanja se čovjek osjeća kao da je dobio 3x više od onog što je očekivao.

Drugo, crtež. Ljudi uglavnom ne vole ovaj kasniji Magnusov crtež (tuš: Piffarerio), ali ja ga obožavam. Na prvi pogled, i nije teško zaključiti zašto nije toliko omiljen. Likovi imaju velike podočnjake i nisu više toliko detaljni, ima više bjeline u pozadinama i više crtica. Ipak ovakva vrsta crteža savršeno pristaje radnji. Nekako se doima ozbiljnije, a i uostalom volim minimalistički stil u Alanu Fordu. Tko ne voli Piffin i Fantijev tuš, imat će u slijedećem broju malo detaljniji Chiarinijev, i ta će se trojica tušera izmjenjivati sve do Magnusovog odlaska.

No, ostavimo sve to na stranu. Vrijeme je da se pozabavimo i najupečatljivijim elementom ove epizode, a to je Odiseja na magnusovsko-bunkerovski način!

1. ODISEJ

Homerova Odiseja: Odisej (po lat. Uliks), lik po kojemu je djelo dobilo ime, heroj je Trojanskog rata i kralj otoka Itake, koji, vraćajući se na taj otok, upada u brojne pustolovine iz kojih se izvlači vlastitom šegavošću i oštroumnošću. Njegova prepredenost došla je do izražaja i u Ilijadi, gdje savjetuje svojim suborcima neka se ušuljaju u Troju (Ilij) tako što će sagraditi ogromnog drvenog konja, kojeg će Trojanci, pretpostavljajući da je riječ o daru, uvesti u grad i time omogućiti Grcima ulazak. U Odiseji također svjedočimo nekim njegovim lukavstvima. Jedna od najpoznatijih zgoda zbila se za vrijeme plovidbe, kad se sa svojom posadom našao usred nastambe Sirena, koje svojim zamamnim zovom privlače mornare, koji se pak pri izlasku iz broda razbiju na stijenama. Odisej se izvukao naredivši posadi neka začepi uši voskom, a njega neka privežu za jarbol, tako da može čuti pjesmu i svejedno ostati na brodu. Ova zgoda, kao i mnoge druge, nažalost nisu stigle biti opisane u Alanu Fordu, zbog nedostatnog broja stranica. U Homerovom epu, Odisej je proživio brojne avanture, kao npr. kad se suočio s šesteroglavom nemani Skilom ili kad je sedam godina proveo na otoku Ogigiji kao ljubavnik nimfe Kalipso.

U Alanu Fordu: Fordovski Odisej posjeduje neke osobine "službenog" Odiseja, kao npr. lukavost, koja najviše dolazi do izražaja u Ilijadi (vidi epizodu U potrazi za bombom) gdje se pravi lud ne bi li izbjegao bitku i spasio kožu, i to njišući se na drvenom konjiću koji je dakako alanfordovska verzija čuvenog Trojanskog konja iz epa. Novinari Broj Jedan i Homer pišu o Odiseju u stalnim hiperbolama, preuveličavajući njegove podvige i usput si svi međusobno podijele zlatnike, time predstavljajući jednu od prvih novinarskih muljaža, odnosno novinarskih patki. Odisejev lik u Alanu Fordu i nije toliko hrabar i požrtvovan koliko je oportunist kojega ne biste baš poželjeli za poslovnog partnera. Unatoč svojim negativnim stranama, na mahove je prikazan kao normalna osoba sa slabostima i vrlinama prosječnog čovjeka.

2. HOMER

Kao pisac Ilijade i Odiseje: Pretpostavlja se da je ovaj legendarni grčki pjesnik živio oko 7. i 8. st. pr. Kr., jer tada su dovršeni njegovi epovi. Ne zna se je li on uopće postojao i već u 2. st. pr. Kr. je postavljena teorija da nije on autor Ilijade (ali zato da je autor Odiseje), a ta se teorija u naredna stoljeća proširila do te mjere da se danas ne zna je li on uopće bio stvarna osoba, tzv. homersko pitanje. Dok unitaristi tvrde da je on postojao i napisao svoje epove, pluralisti smatraju da su njegovi epovi djelo više autora, a neounitaristi smatraju da je samo Ilijada njegova. Homer se tradicionalno zamišlja kao slijepac (grč. ὁ μὴ ὁρῶν, ho mè orōn znači "onaj koji ne vidi") koji je putovao i putem recitirao svoje pjesme. Vrlo je vjerojatno da nije bio slijep, budući da neki njegovi stihovi sadrže zaista šarolike opise. Pripisuju mu se brojni drugi epovi, kao Boj žaba i miševa (parodija Ilijade), Homerske himne (himne grčkim božanstvima) i Margit (komični ep o poluluđaku).

U Alanu Fordu: Homer je ovdje prikazan kao bradati slijepac sa klasičnim crnim naočalama i u razderanoj crnoj togi, te kao svirač lire. U biti se radi o klasičnoj vizualnoj predodžbi Homerova lika. Suradnik je Broja Jedan, te njih dvojica putuju zemljom predstavljajući se kao novinari koji pišu junačke epove o onome koji im bolje plati. Broj Jedan vrlo često iskorištava Homerov hendikep (sljepoću) ne bi li varao pri podjeli dobivenog novca. Homerov karakter je ovisno o situaciji pronicljiv, smeten ili pak potpuno zbunjen.

3. ZEUS

Grčka mitologija/Homerova Odiseja: Zeus (ilitiga rimski Jupiter) vrhovni je starogrčki bog, vladar planine Olimp i bog neba, munja i grmljavine. Njegova je žena Hera ujedno i njegova sestra, a djeca su im Hefest ( bog vatre), Heba (božica mladosti), Ares (bog rata), Ilitija (božica rađanja) i Atena (božica umjetnosti, kulture, obrane i mudrosti). Igra ulogu gromovnika koji gađa neprijatelje munjama, ali i kišonosnog boga koji pomaže pri urodima. Njegova je sveta ptica zlatni orao, a omiljeno stablo hrast. Središte Zeusovog kulta bila je Olimpija, te su u njegovu čast bile priređivane slavne Olimpijske igre. Njegov tamošnji kip od bjelokosti i ebanovine jedan je od sedam svjetskih čuda. Dok u Ilijadi aktivno sudjeluje i upliće se u razvoj Trojanskoga rata, u Odiseji ima tek marginalnu ulogu. Tamo Zeus uništi Zeusov brod munjom i ubije njegovu posadu zato jer su članovi posade pojeli svetu stoku na otoku Trinaciji. U svojoj slijedećoj pojavi, Zeus naređuje nimfi Kalipso da pusti Odiseja sa svog otoka, te naposlijetku nagovara svog brata Posejdona neka slobodno pusti Odiseja kući.

U Alanu Fordu: Magnusovsko-bunkerovski Zeus nacrtan je kao klasični gromovnik koji koristi svoje munje kao oružje, a prebiva u oblacima. Budući da je stroga autoritativna figura, ima prgav karakter i svojom naprasitom ćudi sudi ljudima u prijeporu. Pojavljuje se nakon invokacije (koja može biti jednostavno spominjanje njegova imena), no ne pokazuje neku radost dok se pojavljuje pred ljudima jer je lijenčina koji samo želi drijemati, te doživljava invokacije kao gnjavažu. Zeus spašava Homera i Broja Jedan od morskih pasa te lišava Odiseja ukradenog novca. U orig. talijanskom izdanju ne zove se Zeus nego Giove (Jupiter), što je rimska verzija tog boga. U Hrvatskoj je to bilo ispravljeno u Zeus, ali zato je u narednoj epizodi (Sportska afera) ime ostalo Jupiter.

4. Posejdon

Grčka mitologija/Homerova Odiseja: Posejdon (ilitiga rimski Neptun) grčki je bog mora i potresa. Zeusov je brat i najčešće je prikazan kao bradati starac s trozubom i ribljim repom. Veoma je bio štovan u mikenskoj kulturi, tamo je valjda bio i najštovaniji bog. Pomorci su mu se molili za sigurna putovanja, katkad utapavši konje kao žrtvu. Kao i Zeus, ima svijetlu i tamnu stranu. Mada najčešće utišava more za pomorce i stvara nove otoke, ponekad se naroguši te trozubom uzrokuje potrese i nevere. U Odiseji ima samo jednu važnu pojavu; kad zbog nesporazuma potopi Odisejev brod nakon što se ovaj vraćao s otoka Ogigije.

U Alanu Fordu: Fordovski Posejdon je ljuskavi bradonja s trorogom kljunom i trozubom na kojemu je nabodena gorostasna ribetina, a u bradi su mu upletene zvjezdače. Odaziva se na spomen svog imena i ne voli da ga prizivaju bez nekog naročitog razloga. Ovdje su Magnus i Bunker počinili grešku (koja u hrvatskim izdanjima nije ispravljena), a to je da se Posejdon u ovoj epizodi ustvari zove Neptun, a Neptun je njegov rimski pandan. Baš i nema nekog smisla da Grci zazivaju rimske bogove, zar ne?

5. Atena

Grčka mitologija/Homerova Odiseja: Atena (ilitiga rimska Minerva) božica je civilizacije, mudrosti, snage, pravednog rata, tkanja, metalurgije i obrta. Žene je naučila presti i tkati, a muškarce lončarstvu te izgradnji brodova i bojnih kola. Mit o njenom rođenju je pomalo neobičan. Nakon što je Zeus spavao s Metidom (božicom mudrosti i obrta), pretvorio ju je u muhu i progutao ne bi li Hera saznala. Metida je u već bila zanijela dijete, pa mu je u utrobi počela kovati kacigu i tkati odjeću za svoje dijete, pri čemu je stvarala Zeusu bol. On je naredio Hermesu neka mu rasiječe glavu i iz nje je iskočila Atena u punoj bojnoj opremi, s ratničkim krikom. Njezin simbol je sova. U Odiseji ima nekoliko pojavljivanja. U prvom pojavljivanju ona u obličju Mentora posjećuje Odisejeva sina Telemaha na Itaci kojom su zavladali prosci i tješi ga. Kasnije se Atena pretvara u djevojčicu i vodi Odiseja do krfskih dvora. Njezina uloga u epu je pozitivna, budući da je zadivljena Odisejevom lukavošću te mu zato pomaže vratiti se na Itaku neprepoznat. Na koncu pomiruje Odiseja i njegove suotočane koji se žele boriti s njim jer je pobio prosce.

U Alanu Fordu: Atena se pojavljuje samo jednom i to samo na jednoj stranici. Zaziva ju Odisej ne bi li mu pomogla suočiti se s Kiklopima, no ona mu na to odgovara neka se sam snađe. Isto kao i s Neptunom/Posejdonom, i ovdje je počinjena greška, jer i u izvornom i u domaćem izdanju piše Minerva umjesto Atene, a Minerva je dakako njena rimska inačica.

6. Kiklopi

Homera Odiseja: Kiklopi su čudovišna bića koji na svome otoku imaju plemensku zajednicu. Prikazani su kao jednooki divovi koji jedu ljude. U grčkoj mitologiji spominju se tri Kiklopa, sinovi Urana i Geje, koji su iskovali božansko oružje (Posejdonov trozub, Artemidine strijele...). U Homerovim stihovima čitamo da su se Odisej i njegova posada našli na kiklopskom teritoriju, gdje su se sklonili u jednoj pećini i tamo priredili gozbu. No, pećina je bila dom Polifema (inače Posejdonova sina), Kiklopa koji ih je velikom grotom zarobio u pećini i svakoga dana pojeo par Odisejevih ljudi. Odisej mu je zato dao piti nerazrijeđena vina, te ga je Polifem pohvalio na gesti i rekao da će njega posljednjeg pojesti. Kad ga je pitao za ime, Odisej mu je odgovorio da se zove Nitko. Polifema je svladalo vino i dok je on spavao, naši junaci su od bora napravili koplje kojim su mu probili oko i tako ga oslijepili. Polifem je stao vikati i zapomagati, na što su ga ostali Kiklopi pitali tko ga je oslijepio, te im je ovaj odgovorio - Nitko. Ostali Kiklopi su otišli, misleći da je Polifem poludio, no on je tražio Odiseja i njegove ljude posvuda po otoku. Kad je došlo vrijeme za ispašu stoke, prepipavao je ovčja leđa da provjeri ne jašu li možda njegovi oslijepljivači na njima, no oni su to predvidjeli pa su se privezali ispod ovaca, te najzad zbrisali s otoka.

U Alanu Fordu: Kiklopi u AF-u nisu ogromni ljudožderski divovi, već sitni plahi patuljci, ali zato poznaju moć lažnog oglašavanja i stvaraju famu oko njihovog otoka, šireći priče ljudima neka se klone odatle, no pravi razlog zašto ne žele posjetitelje jest zato jer se plaše da bi im se ovi rugali. Na obali se nalazi ogroman natpis - OTOK STRAŠNIH KIKLOPA - Ne prilazite ili ćemo vas sahraniti u našim želucima! Jasno, Odisej ne propušta priliku izmamiti od njih zlatnike, a Broju Jedan sine ideja pisati o Kiklopima kao nekim divovima, od kojih je jednog Odisej oslijepio. Odisej pljune u oko jednom Kiklopu (str. 41), što je naravno aluzija na to kako je u Homerovom epu oslijepio Polifema.

Fotogalerija

Herojski ulazak u podzemne dvore

Zahtjev za plaću (možete pretpostaviti kako je završio)

Božanska intervencija

Kratki prizor iz uredskog života

Veselo putovanje do San Quentina

Naprijed

AF SA 65 Udarac s boka

AF SA 68 Sportska afera

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • Zagor-te-nay

    Ukupna ocjena 85%

    8, 8, 9, 10

    Dobra pustolovina. Volim priče kad se maknu svi iz New Yorka ...uvik bude zanimljivo.

    16.10.2013
    00:37:00 sati
    Zagor-te-nay
    uredi
  • Jasko

    Ukupna ocjena 83%

    9, 8, 8, 8

    Veoma i izrazito poučna recenzija.

    Pritom i teška, te dodatni plus za napor :)

    Nastavak ove Odiseje ćemo videti u "Sportskoj aferi", šeset osam. Priča je prepoznatljiva, osim po Homerovoj "Odiseji", po ponovnom dolasku Velikog cezara (vidi: Ljekovita voda). A ceo serijal, inače, po tim stalnim, beskonačnim, besomučnim povracima ovog broja dva grupe. Fala bogu, pa ta beskonačnost nije i bukvalno trajala. 

    Iako je ta podružnica u prvi Pifinim brojevima imala smisla (te se i dosta anagažovala), vrlo brzo je Bunker odustao od njihovog uplitanja. Uostalom, to se može videti u ovim novijim klasicima gde, maltene, podružnica i ne postoji. Nekako, sada gledajući, potpuno mi je smisleno i logično zašto se saga o smrti Broja Jedan završila kako se završila.

    Doduše, nejasno mi je zašto se Bunker predosmilio u vezi VC-a posle 200, no koliko su užasne te epizode, pretpostavljam da mu ništa drugo nije ni ostalo (za malo maštovitiji scenario, trebalo bi i malo više truda uložiti).

    16.10.2013
    15:01:00 sati
    Jasko
    uredi
  • ike666

    Ukupna ocjena 99%

    10, 10, 10, 9

    Što reći? Koju posluku porati? Magnus i Bunker su još jednom maestralno demistificirali ljudski rod... Naslon do poda za dva najveća umjetnika 20.stoljeća!

    16.10.2013
    22:25:00 sati
    ike666
    uredi
  • hrvoje23

    Ukupna ocjena 75%

    7, 7, 8, 9

    Nisam ostao previše oduševljen ovom epizodom, osim činjenicom da je Broj Jedan nastavio svoju priču. Ima puno puno boljih epizoda.

    25.10.2013
    19:46:00 sati
    hrvoje23
    uredi
  • Ukupna ocjena 84%

    8, 8, 9, 9

    28.02.2014
    19:32:00 sati
    Onedin
    uredi
  • Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Također jedna od klasika, dobra recenzija.

    26.05.2014
    00:15:00 sati
    Patrix
    uredi
  • Stripmen

    Ukupna ocjena 85%

    8, 8, 9, 10

    Odlična priča sa jako finom radnjom.

    27.09.2014
    16:45:00 sati
    Stripmen
    uredi
  • mpavin

    Ukupna ocjena 91%

    8, 9, 10, 10

    Početak odličan, Odiseja skoro pa još bolja, a kraj u kojem zatvorenik zapovijeda direktoru zatvora savršeno opisuje kako svijet funkcionira. Loš tuš je malo pokvario crtež ali kako to nije Magnusova krivica neću mu smanjivati ocjenu.

    25.05.2015
    21:09:00 sati
    mpavin
    uredi
  • igor 12

    Ukupna ocjena 94%

    9, 9, 10, 10

    odoh si sfrkat sengulu ko iz stripa

    22.03.2016
    18:18:00 sati
    igor 12
    uredi
  • Koresh

    Ukupna ocjena 80%

    8, 8, 8, 8

    12.06.2017
    10:27:00 sati
    Koresh
    uredi

Anketa

Što vam je najinteresantnije na stripovi.com?

Rezultati

Arhiva

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Zenit 666
    Kod: ZG LUSP 36
    Ocjena: 75%
    Vrijeme: 20.9.2017. 23:55:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 21
    Broj pogleda: 825
  • Znak Trnovca
    Kod: LIL DRKW 1
    Ocjena: 77%
    Vrijeme: 20.9.2017. 20:55:00
    Autor: acestroke
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 214
  • Privatni istražitelj
    Kod: NR ALM 1a
    Ocjena: 50%
    Vrijeme: 19.9.2017. 1:42:00
    Autor: doom
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 294
  • Među mrtvima
    Kod: MKSP BG 1
    Ocjena: 84%
    Vrijeme: 16.9.2017. 0:57:00
    Autor: doom
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 307
  • Legenda o Generalu
    Kod: KP LIB 32
    Ocjena: 85%
    Vrijeme: 15.9.2017. 23:54:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 6
    Broj pogleda: 485

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Vampiri
    Kod: ZG SR 616-618
    Ocjena: 85%
    Vrijeme: 19.7.2017. 22:28:00
    Autor: King Warrior
    Broj komentara: 4
    Broj pogleda: 2017
  • Džungle Marsa
    Kod: NN LIB 56
    Ocjena: 88%
    Vrijeme: 26.7.2017. 1:05:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 1937
  • Sudnji dan
    Kod: ZG LU 258-261
    Ocjena: 85%
    Vrijeme: 19.7.2017. 1:20:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 13
    Broj pogleda: 1473
  • Mau-Mau
    Kod: MN LIB 80
    Ocjena: 93%
    Vrijeme: 15.8.2017. 1:15:00
    Autor: DeeCay
    Broj komentara: 10
    Broj pogleda: 1337
  • Predivno stvorenje
    Kod: DD LU 157
    Ocjena: 47%
    Vrijeme: 3.8.2017. 1:47:00
    Autor: DeeCay
    Broj komentara: 7
    Broj pogleda: 1239

Aukcije

Forum