Žrtva

Julia

BRD BG 2 | 192 str.

Tri godine nakon hrvatske premijere, priča o Trojanskom ratu se nastavlja. Bitke, nesporazumi, sudbine, politika, stari Grci i čvrsta muška ljubav – svi odreda padaju pred sjenom Ifigenijine žrtve. Dobrodošli u nastavak epske sage o epskim vremenima.

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 82%

Priča 9

Scenarij 8

Crtež 8

Naslovnica 7

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 97%

P*10

S*10

C*9

N*8

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Žrtva
    BRD BG 2

ZANIMLJIVOSTI

  • Ovaj svezak sadrži 59 bibliografskih jedinica (strip s bibliografijom zanimljivost je sama po sebi)
  • Svezak okuplja izvorne epizode 10-19
  • Američko izdanje ovoga oblika izašlo je 2004. godine
  • Prijevod je djelo Milene Benini
  • Homerova Ilijada pjeva o desetoj godini Trojanskog rata, a vrhunski hrvatski prepjev iste još uvijek je dostupan na tržištu i poprilično jeftin. (Izdanje NZMH, 2003.)
  • Homerovu Ilijadu obradio je i Luciano Secchi. Svjedok događaja bio je, naravno, Broj jedan, a čitava se priča može naći u Alan Fordovima – San jedne zimske noći i U potrazi za bombom. Po meni ova varijanta uvelike nadmašuje Shanowerovu, al nećemo sad o tome J

Na ovoj stranici nije potrebno opravdavati strip ili objašnjavati kako strip ni po čemu ne zaostaje za ostalim oblicima umjetnosti. Koliko god mi se činilo da bez prestanka pilim po toj priči, idući na živce i sebi i ostalima, uvijek iznova naletim na nekoga kome čitavu stvar treba ispripovijedati ispočetka. Mogao bih sad unedogled raspredati o razlozima takve percepcije stripa, no nekako mi se čini kako bar na ovom mjestu takva pripovijest nije potrebna. Ova je zajednica odavno prigrlila strip kao 'legitiman' oblik umjetnosti i ne čini mi se kako će dodatna porcija Markovih konaka o toj problematici ičemu doprinijeti. Razlog zbog kojega uopće spominjem takvo što leži u onim preostacima nekadašnje građanske, humanističke kulture koja će se nesumnjivo upitati zašto bi itko htio čitati Shanowera umjesto Homera te će zbog samog odabira biti ponukana donositi vrijednosne sudove kako o djelima tako i o njihovoj publici. Prije nekoliko dekada postojao je jednostavan odgovor na pitanje zašto Shanower umjesto Homera, danas pak, „opravdanje“ moramo potražiti na drugi način.

Potrebno je pomiriti se s činjenicom kako već odavno strip nije popularan. Štoviše, jedini način za spas istoga, kad izumre i posljedni pripadnik nostalgične generacije, jest gurnuti ga u elitističku, „snobovsku“, rubriku. Na fakultete, akademije i slične ustanove. Dogodilo se to već s poezijom, čija hermetičnost već odavno doista govori samo nekolicini iniciranih, a dogodit će se, prije ili kasnije (osim možda u zemljama poput Francuske ili Japana) i sa stripom. Izgovor pomoću kojega je pred navalom imaginarnih napadača Shanower mogao obraniti svoj rad – Brončano doba kao populariziranje temeljnog mita Zapadne civilizacije, donošenje Homera onima koji nikad ne bi imali strpljenja niti volje baktati se s daktilskim heksametrima stare grčke poezije – više se ne može primjeniti. Prvenstveno zbog toga što prerada neke priče u mediju stripa više ne znači njenu popularizaciju. Stoga na Brončano doba treba gledati kao na samostalno djelo te se upitati što nam ono, samo po sebi, donosi i je li uopće vrijedno naše pozornosti.

Najvažniji trenutak u povijesti Zapadne civilizacije, bio je Sokratov ustanak protiv Homerovog mita. Najveći pretkršćanski PR-agent – Platon nastavio je borbu protiv okamina tradicije, protjerao pjesnike iz svoje idealne države, sprdao se s kazivačima Homerovih epova i generalno išao na živce svima oko sebe. Nije to bio prvi ustanak racionalizma protiv fundamentalizma, ali je bio svakako jedan od najpoznatijih te je, zahvaljujući Arapima, jedan od najodgovornijih za kulturno naslijeđe Europe pa tako i Zapada. Homer je pjevao propagandne bajke koje nisu mogle u potpunosti opisati svijet kakvog su doživljavali Sokrat i njegovi nasljednici. Da je kojim slučajem epska tradicija stare Helade nalikovala pripovijesti kakvu nam je u ovom stripu ponudio Shanower, razloga za ustanak ne bi ni bilo i čitava povijest Zapadne civilizacije izgledala bi potpuno drugačije.

Shanower je odlučio ispripovijedati priču o Troji bez uplitanja mitološke pozadine. Priča je to koju pogoni iskustvo političkih sustava dvadesetog stoljeća kao i hermeneutičko razumijevanje povijesti koje je od svojih početaka razumijevalo povijest kao skup sumnjivih informacija iz kojih tek treba iskonstruirati priču. Tako je i Shanower, iz povijesnog mita, iskonstruirao događanja koja više nalikuju današnjim političkim previranjima nego mitološkoj paradigmi na koju smo navikli. Uz romansijerska odstupanja koja moramo dopustiti svakom umjetničkom proizvodu, Brončano doba sadrži odgovor na pitanje kako je to doista izgledalo. Oni koji su čitali prvi dio serijala (Tisuću brodova – objavljen kod Bookglobea prije par godina) već su upoznati s tom vizurom. Sama Žrtva ne donosi ništa novog na pripovjednom planu već samo nastavlja i produbljuje priču započetu prvim sveskom. Veza Patrokla i Ahileja se produbljuje (na metaforičkoj i na konkretnoj razini), zbog odgode pohoda na Troju u ahejskim se redovima rađa nemir kojega Shanower maestralno koristi da prikaže sukob između realpolitičke (pragmatičke) i mitološke paradigme. Shanower iz svoje pripovijesti nije u potpunosti izbacio grčke bogove (koji su, ako se sjećate, sami zakuhali svar) već im je dodijelio ulogu ponešto drugačiju od one koju su imali u mitovima. Dok su se u grčkim mitovima bogovi bez pardona spuštali među smrtnike u obliku zlatne kiše i među naivnim djevama radili kaos direktno odgovoran za zamršenost hereditarnih linija stare Helade, kod Shanowera ti isti bogovi imaju nešto pritajeniju, perfidniju ulogu. Odustali su od materijaliziranja među smrtnicima i sad progovaraju kroz usta promućurnih svećenika, poluludih proročica i kojekakvih oportunista koji su se odlučili okoristiti još uvijek jakim utjecajem tradicije i mita unutar grčkog naroda. Premda s pravom možemo sumnjati u božansku narav ovih poruka i ukazanja, sva događanja u Žrtvi direktna su posljedica takvih upliva. Shanower je uspio izgraditi priču o Troji naglašavajući ovaj sukob (pri čemu se na političkoj strani ističe lik Odiseja koji je u Žrtvi prikazan kao vješt retor, manipulator i (ne)svjesni propagator makijavelističkih ideja) te je na taj način uzdigao svoj strip iznad jednostavne žanrovske paradigme povijesnog 'romana'. Žrtva se čita kao relativno jednostavna alegorija suvremene politike dok u isto vrijeme zadržava sve odlike žanrovske pripovijesti.

Usporedivši je s prvim tomom serijala Brončano doba, Žrtva nije niti napredovala niti nazadovala. Riječ je o istoj vrsti klasičnog pripovijedanja, istom crtežu (koji je, doduše, u Žrtvi nešto detaljniji i stiliziraniji) i istom zamahu koji vam se ili već svidio ili nije.

Žrtva je ambiciozan strip kojega nije pojela vlastita ambicioznost, strip koji je još uvijek čitljiv te strip koji pozornom čitatelju može ukazati na srž nerazriješenog sukoba unutar Zapadne civilizacije. U nekom drugom svijetu, našao bi se u kurikulumu srednjih škola kao kontrapunkt klasičnoj književnosti. Kao didaktičko sredstvo kojim se vježba sposobnost čitanja i razumijevanja povijesti.

 

Naprijed

N/A

N/A

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • El Morisco

    Ukupna ocjena 94%

    10, 10, 9, 7

    Kada se profesor povijesti u najboljim godinama oduševi ovakvim djelcem znajte kako se isplati pročitati. Naravno, ova tema jest moja struka, ali za razliku od svima napornog epa Ilijade kojeg smo čitali za lektiru, ovo je ipak strip i to kakav! Napomena: film Troja ima vjerojatno samo ime zajedničko s ovim izdanjem. Problem je što ćemo se načekati za kompletiranje svih 7 knjiga, ali kada se jednog dana i to ostvari - bit će jaaako dobro!

    09.11.2010
    14:11:00 sati
    El Morisco
    uredi
  • Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Sjajan strip. Ovde se ne završava bitka kod Troje za par dana kao što bi mogli suditi po filmu sa Brad Pittom. Ovo je cijela rekonstrukcija bitke, s početkom, razlogom, pripremom i odvijanjem rata. Ovaj drugi tom je tek jedan djelič događanja. Kao i kod recimo Game of thrones i ovde imamo puno zakulisnih političkih igara, puno večih i manjih igrača koji igraju svoju igru za svoje ciljeve. Svakako preporuka, ne samo za ovaj dio več za cijeli komplet. Nadam se, da če Bookglobe izdati još što od ovoga ( i Usagija).

    17.05.2014
    22:55:00 sati
    tekumze
    uredi

Anketa

Što vam je najinteresantnije na stripovi.com?

Rezultati

Arhiva

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Karson nema sreće
    Kod: TX ZS 458
    Ocjena: 66%
    Vrijeme: 21.11.2014. 11:13:00
    Autor: bjelolasica
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 386
  • Kameni tigar
    Kod: TX ZS 334
    Ocjena: 34%
    Vrijeme: 10.11.2014. 20:20:00
    Autor: bjelolasica
    Broj komentara: 6
    Broj pogleda: 803
  • Urlak
    Kod: VCN 2x2 3
    Ocjena: 76%
    Vrijeme: 3.11.2014. 23:23:00
    Autor: Boston Jack
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 470
  • Zvijezda
    Kod: NN LIB 37c
    Ocjena: 52%
    Vrijeme: 31.10.2014. 18:58:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 1129
  • Chico vojnik
    Kod: ZG LUCI 17
    Ocjena: 79%
    Vrijeme: 30.10.2014. 22:43:00
    Autor: bjelolasica
    Broj komentara: 9
    Broj pogleda: 560

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

Aukcije

Forum