.jpg)
Kada sam prvi put pročitao ovaj strip, znao sam da mi se sviđa. Ali tek nakon drugoga čitanja sam uhvatio cijeli njegov potencijal i ideju koji se očituje kroz mnoštvo pažljivo ubačenih detalja iz povijesti superherojskog stripa, pogotovo iz dana kada je taj žanr još bio jako mlad. Ideja, izvedba, atmosfera, ugođaj… Jednostavno ostavlja dojam da je sve točno onako kako treba biti da bi dobili odličan strip.
The Golden Age prati živote raznih superjunaka iz tzv. Zlatnog Doba američkog stripa za koje se okvirno uzima da je trajalo od kraja '30ih pa negdje do polovice '50ih godina dvadesetog stoljeća. U ovoj priči se upoznajemo sa situacijom u Americi po završetku Drugog svjetskog rata. Nakon pobjede nad nacistima u Europi, kući se osim vojnika vraća i veliki heroj Tex Thompson kojega Amerika dočekuje sa svim počastima. Rijetki se pak sjećaju da je prije rata Thompson bio maskirani superjunak Mr. America. U isto vrijeme, pratimo još jednog bivšeg superjunaka, Johnnyja Chambersa, nekada poznatog pod imenom Johnny Quick koji je ujedno i narator cijele priče. Nakon prestanka bavljenja superherojskim aktivnostima, Chambers se zaposlio u filmografiji i sada se bavi snimanjem dokumentarnog filma o sudbinama drugih „zaboravljenih“ superheroja, svojih bivših kolega. Pri tom saznajemo zanimljive životne priče raznih junaka koje čini se nitko više ne pamti.
Justice Society of America
Kako radnja odmiče, shvaćamo da Thompsonova operacija u Njemačkoj za vrijeme rata i nije prošla onako kako je planirana. Thompson biva uvučen u veliku zavjeru iz koje se nažalost ne može izvući, a jedini svjedok svega toga je Paul Kirk, nekadašnji Texov prijatelj koji je također svojevremeno bio maskirani junak pod imenom Manhunter. Sada u životnoj opasnosti, po povratku u Ameriku pokušava okupiti staro društvo i spasiti Ameriku od nove opasnosti koja se nadvija.
Zadnji okršaj ponovno okupljenih superjunaka i nove prijetnje SAD-u (ali i cijelom svijetu) nam donosi neočekivane smrti nekih likova, te na kraju neizbježnu pobjedu pozitivaca. Ono što je zanimljivo u svemu tome i što je takoreći glavni simbol i motiv cijelog stripa je prvo pojavljivanje mladog Adama Blakea koji će kasnije uzeti identitet Captain Comet i (kako Chambers kaže) postati predvodnik nove generacije kostimiranih superjunaka, početka takozvanog Srebrnog doba.
Kako sam već rekao, kroz priču saznajemo što se sve dogodilo sa raznim članovima superherojske zajednice nakon rata u Europi. Pa, evo kratki presjek:
Jay Garrick a.k.a. The Flash je bio prvi od stare garde koji je odlučio poći u mirovinu. Više se nikada nije vratio svojim superherojskim aktivnostima.
Alan Scott a.k.a. Green Lantern je šef radiopostaje, ima problema sa vladom koja ga optužuje za širenje komunističkih ideja. Iako ima gotovo neograničenu moć, napušta identitet Green Lanterna.
Ted Knight a.k.a. The Starman provodi vrijeme u mentalnoj instituciji, obuzet grižnjom savjesti koja je uzrokovana njegovim indirektnim doprinosom u projektiranju atomske bombe.
Carter Hall a.k.a. Hawkman je vlasnik muzeja opsjednut svojim prošlim životima.
Rick Tyler a.k.a. Hourman je postao ovisnik o Miraclo piluli, drogi koja mu daje nadljudske sposobnosti na sat vremena.
Al Pratt a.k.a. The Atom je pokusni kunić u eksperimentima Texa Thompsona
Terry Sloane a.k.a. Mr. Terrific je vlasnik avio kompanije.
Libby Lawrence a.k.a. Liberty Belle se razvela od Johnnyja Chambersa i sada je oženjena za
Johna Lawa (prije znanog kao The Tarantula), i mnogi drugi…
Povratak Green Lanterna
James Robinson nam je u ovoj priči predstavio ogromnu količinu detalja i povijesnih činjenica iz američkog stripa četrdesetih godina. Upravo njegovo poznavanje dotične teme i ljubav prema istoj je u budućnosti bila uzrok pokretanja dva iznimno uspješna serijala, Starman i JSA. Dok scenarij Starmana u cijelosti on potpisuje, na JSA je radio sa poznatim piscima Davidom Goyerom, Geoffom Johnsom i još nekima. Poslije Starmana, The Golden Age mu je vjerojatno najpoznatiji rad, a ja bi se čak usudio reći i najbolji. Crtež Paula Smitha je stvarno dobar i vrlo vjerno dočarava sumornu poslijeratnu atmosferu. Izrazi lica i prikaz društva, gradova i naselja iz kraja 40ih mu u potpunosti leže, pogotovo u kombinaciji s odličnim kolorom. Apsolutno nikakve zamjerke nemam.
Pročitajte ovaj strip. Možda vam ne legne iz prve, možda nećete lako pohvatati tko je tko, ali vjerujte, isplati se provesti malo vremena na internetu i informirati se. Drugo čitanje će zbog toga biti puno puno zanimljivije.
