Smrt jednog slikara

Conan

DIX AGA 1 | 130 str.

U Madžarskoj se pojavljuje "originalna" slika Vermeerove "Djevojke s bisernom naušnicom", a Jan Dix, stručnjak za umjetnička djela, poslan je radi preispitanja autentičnosti djela. No, pozadina ove priče znatno je kompliciranija, jer nadahnuta djela mladog slikara Kadra Resza savršeni su falsifikati; a to je dakako potencijalni basnoslovni izvor zarade za ljude bez skrupula…

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 61%

Priča 6

Scenarij 5

Crtež 7

Naslovnica 7

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 73%

P*7

S*6

C*7

N*8

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Smrt jednog slikara
    DIX AGA 1

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • Morte di un pittore
    DIX SR 1

ZANIMLJIVOSTI

  • Djevojka s naslovnice kopija je slike "Djevojka s bisernom naušnicom" danskog slikara Johannesa Vermeera. Ta slika toliko je nadahnula autoricu povijesnih romana Tracy Chevalier koja je prema njoj napisala knjigu, po kojoj je opet snimljen 2003. istoimeni film. (Redatelj Peter Webber, glume Scarlett Johansson i Colin Firth.)
  • Serijal Jan Dix je Ambrosini izgurao u 14 brojeva od svibnja 2008. do srpnja 2010. Izlazio je dvomjesečno.
  • Uzori za glavne likove bili su Jeremy Irons i Julia Roberts, a junak se morao inicijalno zvati (i bio je reklamiran pod tim imenom) Jan Pollok. U početku su za Dixa bili razmatrani i Stanley Kubrick i Bill Murray. Jan Dix dobio je ime po američkom ekspresionističkom slikaru Jacksonu Pollocku kojemu je Ambrosini jako divi. Ime također dolazi i od Jana Sixa, našeg suvremenika i najvećeg kolekcionara Rembrandtovih djela.
  • Da ne zaboravimo i još jednog znamenitog lovca na umjetnine – Lovejoya! Od 1986.-1994. emitirala se britanska serija o pustolovina Lovejoya, prodavača umjetnina, simpatičnog lopova. Serijal je baziran na romanima Johna Granta.
  • Agarthi izdanje ima specijalni predgovor Carla Ambrosinija! (kao i inicijalni Bonellijev tekst koji prati svako novo izdanje)
  • Str. 9/10. na zidu Janove kuće vidimo sliku nacrtanu prepoznatljivim stilom Jacksona Pollocka.
  • U promotivnim materijalima za serijal Jan Dix "Edizione If" izdala je album "Making of…"
  • Str. 17., spominje se poznati danski falsifikator Hans van Meegeren koji se sam predao 40-tih godina prošlog stoljeća.
  • Sudac Hilman ima sve fizičke osobine umjetnika Friedricha Dürrenmatta, autora kojeg Ambrosini jako cijeni i čija su ga djela nadahnjivala više puta kod Napoleonea.
  • Mimeza (starogrčki (mīmeisthai) ili "imitirati") je kritički i filozofski termin raznih značenja, a uključuje i imitaciju odnosno oponašanje, reprezentaciju, mimikriju, prijemčivost, nekomparativnu sličnost, način izražavanja i prezentaciju sebe samog. Jedan je od osnovnih pojmova antičke estetike, odnosno teorije umjetnosti po kojem je stvaralačko oponašanje stvarnosti bit umjetničkog stvaranja. Mimetičku ulogu umjetnosti ističu Platon i Aristotel kao i mnogi kasniji teoretičari estetičari.
  • Ambrosinijev autorski strip koji je prethodio Dixu i s kojim dijeli dosta zajedničkog je - Napoleone.

Ljepota umjetnosti, kaos i mimeza; i Jan Dix

S neke četiri godine zakašnjenja bosansko-hercegovački Agarthi počastio nas je ovim mini-serijalom novijeg datuma. Izvrsno! Negdje u glavi, priželjkivao sam odavno da će netko dati novu šansu meni jako zanimljivom autoru. Ambrosinijev prijašnji stripovski projekt Napoleone nije poživio dugo na našim prostorima, odnosno nije poživio dulje od prvog broja. No to su bila druga nestabilna vremena, nespremna na novitete i novije serijale. Ukoliko je kojim pukim slučajem do vas stigao primjerak Maverickovog Napoleona, ili ako Ambrosinija poznajete još iz njegove dylandogovske faze, siguran sam da ćete primijetiti i prepoznati autorov pečat u obliku omiljenih tema i karakteristika likova. Miješa se san i java, realno i avantgardno, lijepo i nakaradno; a glavni lik uvijek je na granici realnog i irealnog. Intimno vezan sa svijetom snova u obliku stalno ponavljajućeg sna u kojem preispituje sebe i traži svoju nestalu djevojku Anniku.

No, tko je zapravo Jan Dix? Kritičar i umjetnički konzultant, star četrdeset godina, živi u nestalnoj vezi s Annikom Hermans, direktoricom galerije (32 godine) jedne sekcije Rijksmuseuma u Amsterdamu. Profesionalan i stručan na svom polju djelatnosti, spreman na nekonvencionalne metode u njihovu obavljanju. S druge strane, njegov unutrašnji svijet također je bogat i kako mi se čini sve više ostavlja traga na njegovom stvarnom životu. Po mom dosadašnjem viđenju autodestruktivna je osoba, u potrazi za vlastitim identitetom, opterećen nestabilnom vezom sa svojom djevojkom Annikom. Njegov je asistent i potrčko mladoliki Gherrit, a dobri prijatelj i savjetnik sudac Hillman, čovjek velikog iskustva i mudrosti.

Ekipa Jana Dixa

Smrt jednog slikara

Ambrosini nas u radnju uvodi C/B splash kadrom koji neodoljivo priziva atmosferu Hitchcockovih horor-napetica Ptica i Psiha, a našeg junaka zatičemo u sumanutoj potrazi za nestalom Annikom. Tko je Annika? Trenutak kasnije zavirujemo u kolibu na osami nastanjenu neprijateljski nastrojenim divom. Prisustvujemo zagonetnom razgovoru naslovnog lika i nepoznatog skrivenog glasa. Tema je umjetnost. Snolika reprezentacija sna potvrđuje se scenom buđenja iz sna glavnog lika koju stranicu kasnije. Reprezentativan san; pun paranoje, naizgled nesuvislih pitanja - „Tko si ti? “ - zatim, potraga za svojim identitetom i za izgubljenom (otetom?) djevojkom Annikom. Dixov san koji zorno prikazuje stanje njegovog unutrašnjeg duha navodi nas na dubokoumniji svijet koji Ambrosini želi prikazati. U prologu sam autor direktno kroz Dixov lik progovara o preispitivanju temeljnih postavki života, tko smo mi, što je umjetnost, što je ljepota? I istodobno kroz rebus Pollockove slike prikazuje od koga (i za što) je zapravo Jan Dix stvoren… Trebamo li shvatiti ta pitanja kao temeljnu problematiku serijala?

Glas: „Mogu li znati što vidiš u šaranju tog slikara? Što nalaziš u tom formalnom kaosu?
Dix: „Svi smo u tom kaosu. On je znao iz njega izvući ljepotu.
Glas: „Ljepota je odličan argument. Pričajmo o ljepoti. Postoji li ljepota?

Trenutak kasnije radnja nastavlja u istraživačkom/detektivskom stilu, svijetu trgovine umjetninama i potrage za Vermeerovom slikom „Djevojka s bisernom naušnicom“, slikovito prozvanom „danskom Mona Lisom“. "Lovejoy"? Počinju se redati ubojstva, podmetanja i više-manje šaroliki likovi. Hladni i beskrupulozni odvjetnik Ughnij, prodavač slika Demetrio Soyolos i njegova mrzovoljna žena, patuljasti barun Stemaria i njegov divovski šofer, te genijalni falsifikator i Vermeerova "reinkarnacija" Rezso Kadar. Dosad nam je možda bilo jasno kakav je ovo tip stripa, rekli bismo ukratko krimić s dodirom eksploatacije umjetnina i ludila koje stvara pohlepa. No, sam vrhunac radnje prekinut je irealnom i oniričkom scenom, dijalogom na razini detektiv Jan Dix i (umrli slikar) Johanness Vermeer?! Rasplet i epilog bave se prirodom umjetnosti i smislom imitacije/falsificiranja ili jedinstvenošću genija. Dakle, jesmo li uistinu shvatili kakav je ovo tip stripa? ;)

A ljepota umjetnosti? Pitanje koje je Ambrosini postavio na samom početku? Dosad je umjetnički genij i umjetničko djelo donijelo samo propast i negativne posljedice svim uključenima u aferu. Genij donosi ludilo i opsjednutost, komercijalni element umjetnine donosi pohlepu, pa i ubojstvo. Iako je on nasilno ubačen na samom vrhuncu, sviđao mi se kontemplativni element dijaloga o imitaciji. Vermeer se obraća Dixu i razlaže imitaciju iliti mimezu. „Mimeza“, kaže Vermeer, "za filozofa znači biti „kao“ priroda i zato sposoban za kreaciju. Svaki umjetnik je u osnovi imitator. Neki umjetnici imitiraju gledajući prirodu, neki gledajući umjetnost…"

Barun Stemaria, ekscentrični kolekcionar umjetnina jedan je od onih koji se brinu o redu i ravnoteži, i interveniraju u slučaju pojave kaosa. Isto tako, otvoreno je protiv tog imitatorskog pojma (kopiranja umjetnika) mimeze - "Reszo je bio uzurpator, agent kaosa. Vermeer nije mogao postojati dva puta. " S tim se dakako slaže i u svom inicijalnom otvaranju prema Dixu - "Vjerujem u ideja da je svaki pojedinac jedinstven, da je svaki umjetnik vlasnik svoga genija. "

Tko je u pravu? Vermeer ili barun Stemaria? Može li čovjek uopće pojmiti ultimativnu istinu o nečemu toliko apstraktnom i diskutabilnom? Može samo teoretizirati, analizirati, proučavati kako se sustav ponaša, no nikad ne može, a možda niti ne bi smio dokučiti ono ultimativno. Jer ipak na kraju, čovjek usprkos svom geniju, ipak je ograničeno biće, na pola puta do božanstva, na pola puta do prosječnosti. Niz motiva koji su spomenuti iznad, Ambrosinijevi su lajtmotivi - svijet snova, nakaradni likovi, introspekcija, kaos, balans, dualnost…

Dojmovi o vizualnom i narativnom

Prva i zadnja epizoda nacrtana je od Ambrosinijeve ruke, dok su ostale radili crtači koji su surađivali s njim na prijašnjem serijalu. Ima distinktivan crtež i nije ga teško prepoznati. Kadrovi kojima se Ambrosini koristi više-manje su klasična rešetka, no česta je uporaba kraćih i dužih kadrova. Iako je napomenuto prema kojim filmskim glumcima (Jeremy Irons i Julia Roberts) su temeljeni glavni likovi, izgled lica im je dostatno primijenjen te tako zajedničke crte možemo prepoznati tek u nekim pozama, ali i u figuri. Ambrosini je meni uvijek bio interesantniji sa scenarističke strane…Tehnički je Agarthijevo izdanje izvedeno savršeno, od papira, prijevoda i tiska, i samo tako naprijed. Nedostajalo je stripova kod ovih susjeda.

Što se tiče ukupnog dojma za ovu prvu, takoreći pilot epizodu u kojoj upoznajemo likove, atmosferu i tematiku serijala; ostavlja me pomalo – indiferentnim? Ljutim? Zbunjenim? Punim pitanja? Teško je reći na temelju ove epizode s obzirom na stalnu promjenu poimanja situacije i težišta motiva kojim će se smjerom kretati daljnja radnja. Hoće li težište biti na istraživačko-kriminalističkom dijelu ili će se preispitivati temeljni umjetnički termini, sprega umjetničkog djela sa stvarnošću, proučavanje ljepote i kaosa. Ili će pak serijal biti Dixova potraga za samim sobom, njegov psihički uspon ili pad?! Gledajući relativno-visoke ocjene talijanskih kolega za epizode koje slijede, ovaj serijal kako odmiče očito postaje sve bolji. Zasigurno nastavljam sa serijalom, tako da ćemo vidjeti! S obzirom da je smisao Dixova borba protiv kaosa, za ovu epizodu mogli bismo reći da je u većem dijelu podlegla kaosu. Scenariju fali malo balansa i koherentnosti, a Ambrosiniju definitivno nedostaje humora; tmurna i depresivna atmosfera istječe iz svakog aspekta priče. Čak niti detektivski dio priče nije nešto zanimljiv. S druge strane, opet, strip je nekonvencionalan i mislim da je priča (kao i serijal) ipak puna potencijala i da bi iz nje nešto za sebe mogli izvući i oni zahtjevniji čitatelji…

Naprijed

N/A

N/A

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • Deers

    Ukupna ocjena 75%

    7, 6, 9, 9

    Odlična recenzija! Strip koji ostavlja čitatelja s upitnikom. Što zbog priče i pitanja postavljenih u njemu što o samoj prirodi stripa. Teško je definirat i ukaluplit Dixa u određeni žanr budući da skokovito prelazi iz jednog u drugi. Za nekog tko ima za sobom serijal od 50+ epizoda očekivao se nešto manje konfuznosti u pripovjedanju. Da li je to slučajno ili namjerno vrijeme će pokazati. 

    11.08.2012
    14:58:00 sati
    Deers
    uredi
  • MisterYES

    Ukupna ocjena 81%

    8, 7, 9, 9

    Strip mi je skroz OK.

    Crtež mi se mnogo više sviđa nego njegov u DD. Čak je i jako dobar generalno. Paše za ovaj tip stripa.

    Priča i scenario jesu malo neobični za Bonelli, ali nisu ni toliko drugačiji, nekako su me na momente podsjetili na Dan Browna, ne znam ni zašto, uglavnom prvi dojam je dobar, priča me je držala do kraja (za razliku od prvog broja Skrivenog Lica recimo koji sam jedva iscitao do kraja, a tek kasnije mi se svidio serijal u brojevima 3&4) tako da ovdje možda opet naredni brojevi ne budu na nivou prvog, ko zna...za sada definitivno vrijedi davanja šanse.

     

     

    11.08.2012
    15:07:00 sati
    MisterYES
    uredi
  • SarajevoFORD

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    11.08.2012
    15:25:00 sati
    SarajevoFORD
    uredi
  • bjelolasica

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Priča i scenario jesu pomalo neobični, ali mi se sviđaju. 

    11.08.2012
    17:46:00 sati
    bjelolasica
    uredi
  • drogsy

    Ukupna ocjena 93%

    9, 10, 9, 9

    Scenarij i prica su pomalo neobicni? Preciznije, scenarij i prica su unatoc pomaloj neoriginalnosti u pocetnoj ideji toliko dobro izvedeni da je Smrt jednog slikara gotovo zasjenio prvi broj Skrivenog Lica, a ukazuje na to da bi mogao zasjeniti i cijeli spomenuti serijal. Sto se crteza tice, nadam se da ce i drugi radovi biti ovako lijepi poput Ambrosinijevog. Jan Dix itekako odskace od bonellija, i to na odlican nacin.
    11.08.2012
    20:22:00 sati
    drogsy
    uredi
  • Oki

    Ukupna ocjena 60%

    6, 6, 6, 6

    Hitchcockovski početak Jan Dix sage...ali se nažalost odmah ispostavilo da se radi o snu. Za moj ukus,glavni junak previše sanja(bar u ovoj prvoj epizodi) i samim time ga doživljavam ko' "mekušca",a ti njegovi snovi su u isto vrijeme i najgori i najbolji dio ove prve epizode. Inače sama forma serijala mi podosta vuče na MM-a,samo bez fantastike,što bi značilo žanr krimi-triler(sf možda u snovima). Nadam se da će u ovih 14 epizoda biti više kadrova Amsterdama. Ako su Ambrosiniju uzori za Jana i Anniku bili Jeremy Irons i Julia Roberts moram reći da ih i nije baš najbolje nacrtao jer mu glavni likovi baš i nemaju neku osobnost t.j. na mene nisu ostavili neki dojam kod prvog pojavljivanja.
    11.08.2012
    21:17:00 sati
    Oki
    uredi
  • Ajkula

    Ukupna ocjena 94%

    10, 9, 9, 10

    Odlična recenzija Dee, za svaku pohvalu. Meni je strip sasvim u redu, i kao što sam negdse napisao, drago mi je što je strip donekle krimi-triler, jel ne volim umetnost kao takvu (sem sedme i, naravno, devete). Nastavljamo da kupujemo Dixa, nadajući se sve boljim epizodama, shodno kritikama u Italiji!

    11.08.2012
    23:55:00 sati
    Ajkula
    uredi
  • karven

    Ukupna ocjena 50%

    5, 4, 6, 5

    Osrednji početak, moglo je i bolje. BTW Tracy Chevalier (pisac romana "Devojka sa bisernom minđušom") iz zanimljivosti je zapravo žensko

    12.08.2012
    00:46:00 sati
    karven
    uredi
  • krem

    Ukupna ocjena 87%

    9, 7, 10, 9

    12.08.2012
    01:01:00 sati
    krem
    uredi
  • Ukupna ocjena 38%

    7, 2, 1, 8

    15.08.2012
    22:40:00 sati
    Imrahil
    uredi
  • mpavin

    Ukupna ocjena 68%

    7, 6, 7, 8

    Ambrosinija nikako ne volim još iz doba Dylana Doga što zbog lošeg crteža (Kanal 666), što zbog glupavih scenarija (Iza zavjese) tako da od ovog stripa nisan očekiva puno. Ipak na kraju nije ispalo toliko loše, jedino su ti dijelovi sa snovima nekako višak zasad(Ambrosini baš ne more bez ovakvih stvari) a i stil pripovijedanja je pomalo zbunjujući, pogotovo na kraju. Likovi su zasad neupečatljivi uključujući i one glavne, a Juliju Roberts nikako ne podnosim što mi je dodatni minus serijalu. Od svih tih glumica on uzme nju, srića što ova i ne liči toliko puno na nju, barem u ovom broju.

    01.11.2012
    09:21:00 sati
    mpavin
    uredi
  • Maki_Mostar

    Ukupna ocjena 74%

    7, 8, 7, 8

    Potpuno novi žanr za mene, zanimljiva epizoda. Očito strip u koji se pri čitanju baš treba "unijeti" i nastavit ću pratiti.

    01.03.2013
    22:07:00 sati
    Maki_Mostar
    uredi
  • hrvoje23

    Ukupna ocjena 90%

    8, 9, 10, 9

    Sasvim solidno i zadovoljavajuće, još i volim likovne teme, pogotovo slike. Kao da gledam neki film, iako koliko se sjećam, ima jedan slične tematike s Pierceom Brosnsom kad falsificira slike i na kraju ne može dokazati da nije falsificirao. Ugodan serijal. Na prvu- bolje mi izgleda od Brendona...

    28.06.2013
    16:58:00 sati
    hrvoje23
    uredi
  • King Warrior

    Ukupna ocjena 23%

    1, 1, 4, 5

    Los i konfuzan prvi broj, izgleda kao da se autor pomalo pogubio dok je pisao scenario. Uopste ne znam cemu ova prica, tema i glavni junak su dosadni do bola. Crtez izgleda kao nedovrsen, sto se u vise navrata moze primijetiti kod sjencenja. Ocigledno da su na crtezu radila najmanje dva crtaca, u drugom dijelu stripa je djelimicno vidljiv drugi stil od pocetnog Ambrosinijevog.

    14.08.2013
    09:37:00 sati
    King Warrior
    uredi

Anketa

Što vam je najinteresantnije na stripovi.com?

Rezultati

Arhiva

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

Aukcije

Forum