Milady

Ken Parker

KP FB 33 | 96 str.

Montana, jesen 1876. Ken je napustio posao vojnog izviđača i s malom skupinom lovaca sudjeluje u lovu na vukove i bizone. U divljini Montane susresti će Barbaru Huntington Scott, novinarku-dopisnicu Timesa, i slugu joj Arthura. Lady Barbara nije se slučajno zatekla u divljini, namjera joj je angažirati Kena za vodiča koji bi ju odveo do Hunkpapa Siouxa, kako bi intervjuirala legendarnog poglavicu Bika Koji Sjedi.

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 94%

Priča 10

Scenarij 10

Crtež 9

Naslovnica 7

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 92%

P*9

S*9

C*9

N*9

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Milady
    KP FB 33
  • Romantična ledi
    KP LMS 560

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • Milady
    KP CW 23
  • Milady
    KP SR 33

ZANIMLJIVOSTI

  • Izvorno je priča objavljena u rujnu 1980. Dnevnik ju objavljuje 1983., s izbačene tri stranice; 4, 5, 69. Fibra u svibnju 2007. objavljuje priču.
  • Berardi je inspiraciju za lik Barbare Huntington Scott našao u prijateljici fotografkinji Amaliji Pellegrini.
  • Četvrto Trevisanovo grafičko dočaravanje priče, ranije su to bile priče #13 “Uzavreli grad“, #20 “Priče o oružju i prevarama“ i #27 “Bilo jednom…“, i jedna u suradnji s Calegarijem #17 “Duga, krvava staza“.
  • Vrijeme radnje priče odvija se u jesen 1876.
  • Treće Mandanovo pojavljivanje, prva dva su bila u pričama #1“Duga Puška“ i #26 “Crvenokožac“.
  • Str. 35/36, Arthur čita Romea i Juliju, ljubavnu tragediju Williama Shakespearea napisanu 1595. godine, na početku njegove karijere kao dramskog pisca, a smatra se najvećom ljubavnom pričom svih vremena.
  • Str. 79, nakratko se pojavljuje Bik Koji Sjedi (oko 1831.- 15. prosinca 1890.) sveti čovjek Siouxa i poglavica plemena Hunkpapa Siouxa pod čijim vodstvom su ujedinjeni Siouxi i Sjeverni Čejeni izvojevali najveću indijansku pobjedu u lipnju 1876. Nakon pobjede, povukao se s plemenom u Kanadu gdje su ostali do srpnja 1881. kada se predaju, nakon što im je obećano pomilovanje. Jedan period svoga života proveo je u cirkusu Buffalo Billa. Ubila ga je indijanska policija 15. prosinca 1890. u rezervatu Standing Rock, gdje se održavao ritual Ples duhova. Pokopan je u Fort Yatesu, a 1953. njegovi posmrtni ostaci preseljeni su u Mobridge, u Južnoj Dakoti, gdje mu je podignut granitni spomenik.

Sudbine žena, njihove patnje, potlačenosti i preživljavanja u grubom svijetu Divljeg zapada Berardi je osjetio potrebu ispričati kroz niz ženskih likova koje su obilježile Kenov serijal. Berardi kroz likove Tine McCoy, Tecumseh, Belle McKeever, Pat O'Shane, Adah i ostalih donosi Divlji zapad iz ženske perspektive, kroz poetično-mračni doživljaj stvarnosti. Zahvaljujući snažnim unutarnjim karakteristikama tih naizgled krhkih ženskih likova i njihovoj ranjivosti koja im služi kao izvor snage, Berardi ih uspijeva ogoliti do same srži duha i duše i prenijeti nam njihove fascinantne životne priče.

Neke je Berardi isprofilirao stereotipno odigranim ulogama, kao Tinu McCoy, prostitutku iz Mine Towna, gradića u kojemu vlada zakon jačega. Tina je prisiljena baviti se najstarijim zanatom na svijetu. I unatoč stigmatizaciji koju nosi prostitucija, nakon što ju je spasio bijesa svodnika, Ken u njoj vidi ljudsko biće koje voli i želi biti voljeno, ima snove i nade, i nudi joj da ode s njim iz te prljave rupe, ali joj Berardi namjenjuje brutalno iskupljenje, u smrtonosnome metku namijenjenom Kenu.

Nije im dao tek trenutak pažnje u svijetu u kojem svu pozornost imaju muškarci koji buše rupe na tijelima drugih muškarca kalibrom .45, žene kod Berardija nisu svedene na simbole obiteljskog ognjišta koje stoički čekaju da im se muž, vojni časnik, vrati ovjenčan slavom sa još jednog ratnog pohoda. Berardi ipak nije išao u revizionizam vestern žanra i nije dao revolvere u ruke svojim ženama, ipak su to sedamdesete godine prošloga stoljeća i za takvu inkluzivnost treba pričekati devedesete i Sharon Stone. Naravno, nisu žene u Berardijevim pričama revolverašice poput Elen iz Raimijevog filma “Brzi i mrtvi“, nisu legendarna Calamity Jane, ali nisu ni stare bogobojazne usidjelice obučene u crno.

Belle McKeever, dominirajuća ličnost priče “Chemako“, žena je jakog nagona za samoodržanjem koji je pomalo zasjenio naraciju o Kenovoj amneziji. Belle je žena preko čijih se leđa lomi bjelački i indijanski način života. Ona je obrazovana supruga vojnog doktora, a vidjevši je obučenu u najmoderniju haljinu toga doba, nitko ne bi očekivao da će baš takva žena svojim jakim nagonom za preživljavanjem i inteligencijom uspjeti izbjeći smrt od noža Hunkpapa, ali i zaljubiti se u svoga otmičara Ottawu i postati mu žena kojem će roditi sina. Ovdje nam Berardi donosi šaljivo romantičnu priču o Indijancu i bjelkinji, možda previše romansiranu za ona brutalna vremena, stockholmski sindrom u svojoj najromantičnijoj verziji.

Tecumseh s dječačićem Thebom, iz istog plemena koje je kidnapiralo Belle i iste priče koja donosi sudbinu šestero njih. Amnezijom pogođeni Ken postaje punopravni član plemena Hunkpapa ubivši medvjeda, spasivši dječaka i uzevši njegovu majku za ženu. Idilu slobodnog i divljeg načina života dva novopečena bračna para Berardi razbija u sve jasnijem Kenovom prisjećanju na nesreću i vojsci koja nemilosrdno ubija Ottawu i Tecumseh. Kiancenta, kako su Hunkpape dali Belle ime, shvaća što joj nosi budućnost daljnjeg života s plemenom i odlučuje se na radikalni iskorak zbog dobrobiti sina. Ali ona je oštećena roba ukaljane časti, kako na nju gleda njen bijeli muž, i odbija nju i dijete.

Adah, žena kojoj je boja kože odredila sudbinu na američkome Jugu. Rođena kao ropkinja, odrastala kao ropkinja, radosno dočekala osloboditelje sa Sjevera misleći kako više neće biti ropkinja. “Hrabri“ osloboditelji su je silovali, ljubavnik prevario, a daljnji događaji vode ju ka prostituciji i iskorištavanju. Ken nesebično uskače u ulogu njenog zaštitnika pred gamadi iz KKK i pred zakonom.

Pjegavo malo irsko spadalo Pat O'Shane je tek četrnaestogodišnjakinja na pragu života, a koja u Kenu vidi oslonac i potporu. Iako izgledom krhka, a mlada godinama, pokazala je snagu i odlučnost gore navedenih žena. Simpatična i duhovita, a nadasve hrabra i nepokolebljiva, Pat je dobila četiri svoje priče, i to pokazuje koliko se Berardiju uvukla pod kožu, baš kao i čitateljima koji su je na prvu zavoljeli.

Barbara Huntington Scott nije žena s Divljeg zapada. Lady Barbara nije okusila grčevitu borbu za opstojnost, glad, brutalnu mušku šaku, a njena titula već nam sve govori. Lady Barbara je od malih nogu naviknuta na luksuz, tetošenje i fine manire. Berardi u njoj vidi pionirku feminizma i samosvjesnu hrabru ženu kojoj je namjera intervjuirati Bika Koji Sjedi nakon pobjede koju su ujedinjena indijanska plemena izvojevala u bitci kod Little Bighorna 25/26 lipnja 1876., i ništa je u tome ne može spriječiti.

I upravo je to premisa ove odlične priče, prve u kojoj Ken više nije na vojnoj platnoj listi kao izviđač. Ken je definitivno raščistio s tim poslom (kojeg je prihvatio u nuždi, da pronađe ubojice mlađeg brata, prva priča u serijalu), kada je vidio krvavo poprište bitke kod Little Big Horna u prošlome broju. Prelomila se konačno ta odluka u njemu i više ne želi sudjelovati u mučnoj agoniji indijanske rase, ali i ovdje ga, na početku priče, zatičemo u ne baš pohvalnoj ulozi.

Kada pođete prema ušću Musselshella zateći ćete grupu lovaca u lovu i među njima prepoznati starog prijatelja. Ne, nije to obrijani Jeremiah Johnson, već Ken Parker. Na žalost, u jednoj tužnoj ulozi. Lovci ubijaju bizone i truju njihove lešine kako bi se na lakši način dokopali vučjeg krzna. U tim mučnim prizorima nemilosrdnog istrebljenja vukova i bizona, uz grizlija i bjeloglavog orla, najpoznatijih simbola američke divljine i bezgranične slobode, Berardi simbolično prikazuje neumitnu sudbinu indijanske rase i kulture. Nažalost, Dnevnik je izbacio te dvije odlične stranice s početka priče, stranice koje odišu nepatvorenom zloslutnošću.

A zatim, idućim potezom Berardi fantastično amortizira tu zlokobnost, na stranicama 14/16, gdje stari lovac Godey, uz logorsku vatru, prepričava grupici lovaca svoje trijumfalne poduhvate protiv Komanča. Prejaki kadrovi snalažljivo dočarani kao animirani film, nešto slično poput Vukotićevog “Cowboya Jimmya“, a u svojoj groteski vestern parodije Trevisan razobličuje starog lovca kao simpatičnog lažova. A onda stiže lady Barbara.

Način na koji nam je Berardi predstavio susret s Barbarom pomalo je bizaran u svoj svojoj pompoznosti. U divljini prepunoj opasnosti odjednom se pojavljuje neobično prijevozno sredstvo s neuobičajenim putnicima za taj surovi okoliš. Mala kočija i dva putnika. Sluga Arthur koji u maniri odanog lakeja predstavlja grupi neobrazovanih gorštaka lady Barbaru. Milady će unajmiti Kenove usluge vrsnoga vodiča kako bi ju odveo do Tatanke-Yotanke i njegova plemena, što nije mali poduhvat, jer su Indijanci na putu prema Kanadi kako bi ondje našli utočište nakon pokolja kojeg su izveli nekoliko mjeseci ranije, u njihovoj najslavnijoj bitci protiv vojske USA.

Lady Barbara idealizira Indijance. Ona si može, iz svoje perspektive bogate plemkinje, iz sigurnosti nekog engleskog dvorca, na plesovima i balovima, dopustiti takav način razmišljanja. Međutim, kada se nađe među njima, sav taj luksuz idealiziranja pada u vodu i suočit će se s bijedom, gladi, umiranjem i krvavim borbama za opstojnost. Ken je, s druge strane, čovjek koji čvrsto stoji nogama na zemlji. I upravo kroz tu srž njihova uzajamnog odnosa, isprva poslovnog, pa se pomalo, kroz nadmudrivanja dijalozima, smjenjivanja humorističnih i akcijskih sekvenci, pretvara u klasičnu ljubavnu priču o dami finih manira i priprostom divljaku koji ju spašava iz niza nevolja.

Ovom pričom Berardi otpočinje novi Kenov životni ciklus. Prethodni, bolan po njega zbog ubojstva brata, počeo je u prvoj priči i trajao je zaključno s epizodom “Legenda o Generalu“. U toj fazi Kena smo pratili u raznim ulogama. Bio je osvetnik, vojni izvidnik, ali i glas Indijanaca u Bijeloj kući, lovac na Srećka, čovjek bez sjećanja, šerif, prisilni uposlenik na kitolovcu, lutalica, pa ponovo vojni izvidnik.

Bolan dio prošlosti i golemi teret krivnje vukao je za sobom sve do priče “Dome, slatki dome“ u kojoj Berardi simbolično pomiruje Kena i roditelje. Možda je riječ pomirenje nespretno upotrijebljena s moje strane, jer Ken s ocem i majkom nije posvađan, ali breme izjedajuće savjesti koje je umislilo da će ga roditelji okrivljavati jer nije uspio sačuvati život Billa tjeralo ga je na osmogodišnje lutanje.

U svakoj su fazi razni događaji i osobe obilježili Kenov život, a u ovoj fazi, koju otvara priča “Milady“, lady Barbara je, osim u donjoj glavi, u Kenu probudila zanimanje i u gornjoj, za čitanje i književnost. Polupismeni Ken probdije čitavu noć uz odsjaj logorske vatre čitajući ni manje ni više već Shakespeareovu tragediju o Romeu i Juliji. Iako, iz mog kuta gledanja, možda jedna nerealna situacija, kao i ona kada Ken spašava knjige umjesto zaliha hrane, pa ih tegli na leđima. Jednostavno se stavite u Kenovu situaciju u tom trenutku i pitajte se bi li vi postupili isto? Mislim da ja ne bih. Ali to nije ni bitno, jer Berardiju nije bio cilj prikazati Kenovu brigu za vlastitu egzistenciju, već je tim nadrealnim činom htio dočarati snažnu ljubav koju je Ken osjetio prema književnosti.

Čitatelj se zapita zašto je Berardi uzeo baš Romea i Juliju za prvo štivo našega junaka zbog kojeg je probdio noć. Zašto nije uzeo nešto lakše za čitanje, pustolovnije? Mellvileova “Moby-Dicka“ ili Fenimoreova “Posljednjeg Mohikanca“ na primjer? Odgovor se krije u samom pitanju: Ken živi život likova iz njihovih knjiga, pa mu ne bi bilo zanimljivo čitati o još jednom indijanskom napadu ili životu na kitolovcu. Ali, kad mu date najljepšu ljubavnu priču svih vremena u ruke, priču o tragičnoj sudbini dvoje mladih koje je neporeciva ljubav odvela u smrt, dobit ćete odgovor. Priču o dvoje zaljubljenih koje razdvajaju društveni status i porijeklo a spaja ih bezuvjetna ljubav, i taman se počinjete pitati kako će Berardi završiti svoju ljubavnu priču o dva naizgled nespojiva svijeta u kojemu su protagonisti gorštak i dama.

Na žalost, lady Barbara se mijenja na kraju ove priče. Nakon što je uvidjela svu grubost života na Divljem zapadu razotkriva se njena hipokrizija duboko skrivena ispod brige za Indijance. Nju više ne zanimaju teški životni uvjeti Indijanaca i borba za opstojnost, i da ironija na kraju bude veća, Berardi ju baca u naručje šarmantnog i elokventnog vojnog časnika, a emocionalna pljuska koju je na kraju priče dala Kenu, kroz nemogućnost normalne ljudske komunikacije, dodatno ju razobličuje. Priča koja je započela kao romantična bajka dame u nevolji i šarmantnog divljaka koji ju spašava se naglo prekida, i Kenu ostaje samo knjiga u ruci.

Splet daljnjih životnih događanja vodi Kena od Montane preko Kanade, pa kroz američke južne države, zatvarajući taj dio kruga u priči “Boston“, u susretu Kena, Thebe (sada Teddyja) i Belle, ali idila ponovnog okupljanja neće dugo potrajati, jer uskoro će Ken biti bjesomučno proganjan od duge ruke zakona, ali to je već novi Kenov životni ciklus.

Naprijed

KP LIB 32 Legenda o Generalu

KP FIB 35 Staza divova

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • acestroke

    Ukupna ocjena 90%

    9, 9, 9, 9

    Very nice!  Ovaj susret izmedju 'divljaka Amerike' i kulturne gospodjice iz Londona je meni bas pravo osvjezenje.  Crtez i scenario su oba u super formi, a isto tako i naslovnica.  Prica je vrlo dobra, pogotovo oni dijelovi gdje se Ken svadja sa ovom Milady zenom, u vezi Indijanaca i njihovih obicaja, i knjigama generalno.  Lijepe su one scene gdje njen pomocnik cita "Romeo & Juliet", i onda Ken ne spava citavu noc da bi procito ostatak knjige.  Mandan se ponovo pojavljuje u ovom epizodi, i spasava Kenu zivot.  Kraj mi nekako prebrz, i volio bi da ima jos jedna scena gdje Milady i Ken kazu zbogom jedan drugom, ali sve u svemu, odlicno!

    04.07.2018
    01:22:00 sati
    acestroke
    uredi
  • Combatrock

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Romanticna ledi. Divno LMS vreme.
    04.07.2018
    05:42:00 sati
    Combatrock
    uredi
  • markotamara

    Ukupna ocjena 81%

    8, 8, 8, 9

    bas nedavno procitana

    odnedavno sam uzea u ruke Kena,iako ga nikad nisam volia prije sada ipak s godinam mi je vrhunski,doslovno ga gutam

    inace prica je odlicna,preporuka 

    04.07.2018
    14:05:00 sati
    markotamara
    uredi
  • Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    04.07.2018
    14:12:00 sati
    žalosna_sova
    uredi
  • velka031

    Ukupna ocjena 95%

    10, 10, 9, 8

    04.07.2018
    16:59:00 sati
    velka031
    uredi
  • hrvoje23

    Ukupna ocjena 75%

    7, 7, 8, 9

    Ista filozofija, ništa novo.. Kao da je sve već viđeno. Lijepo što je sve opet po snijegu. Volim takve priče.

     

    05.07.2018
    10:07:00 sati
    hrvoje23
    uredi
  • Ukupna ocjena 91%

    9, 9, 9, 10

    Meni se priča sviđa. Imamo neki sukob stvarnosti sa iluzijom žene koja je iz svijeta bez briga. Crtež mi je vrlo dobar. Naslovnica odlična. Svakako po mome mišljenju jedna od boljih Kenovih piča.

    05.07.2018
    21:21:00 sati
    tekumze
    uredi
  • anto

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    topčina od epizode!

    09.07.2018
    12:01:00 sati
    anto
    uredi
  • Dr. Zistis

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Jedno od prica zbog kojih sam zavoleo Kena. I dan danas je vrhunska. Remek delo od crteza do scenarija. 

    10.07.2018
    22:28:00 sati
    Dr. Zistis
    uredi
  • Barker

    Ukupna ocjena 91%

    9, 9, 9, 10

    Jos jedan klasik serijala, ubaciti tako snazni zenski lik u to vreme (tu mislim i na vreme radnje price, ali i na vreme stvaranja ove price) je sigurno bilo skoro pa nezamislivo. Ali eto, zato se Ken voli i postuje. Nasledje pismenosti koje mu je "romanticna" ledi ostavila je posebni biser celog serijala

    26.08.2018
    19:25:00 sati
    Barker
    uredi

Anketa

Što vam je najinteresantnije na stripovi.com?

Rezultati

Arhiva

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Here was a man
    Kod: SOUTHB IMG 1
    Ocjena: 89%
    Vrijeme: 7.11.2018. 2:42:00
    Autor: vice
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 868
  • Spoznaja boli
    Kod: NN LIB 58b
    Ocjena: 72%
    Vrijeme: 4.11.2018. 1:51:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 1251
  • Povratak u Manaus
    Kod: MN LIB 86
    Ocjena: 88%
    Vrijeme: 29.10.2018. 23:05:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 4
    Broj pogleda: 1191
  • Prva krv
    Kod: SIR DRKW 3
    Ocjena: 85%
    Vrijeme: 25.10.2018. 1:41:00
    Autor: Sarghan
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 995
  • Čovjek vrijedan 2000 dolara
    Kod: TX LIB 36
    Ocjena: 64%
    Vrijeme: 18.10.2018. 23:36:00
    Autor: hrvoje23
    Broj komentara: 6
    Broj pogleda: 1467

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Dobrodošli u Wickedford
    Kod: DD VEC 131
    Ocjena: 71%
    Vrijeme: 25.8.2018. 23:15:00
    Autor: Sarghan
    Broj komentara: 11
    Broj pogleda: 3092
  • Pleasant City
    Kod: NN MX 3b
    Ocjena: 68%
    Vrijeme: 23.9.2018. 22:10:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 3077
  • Suvišan
    Kod: KP LIB 19
    Ocjena: 87%
    Vrijeme: 19.8.2018. 15:48:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 11
    Broj pogleda: 3005
  • Mater Morbi
    Kod: DD VEC 71
    Ocjena: 88%
    Vrijeme: 19.8.2018. 10:48:00
    Autor: Sarghan
    Broj komentara: 14
    Broj pogleda: 2973
  • Na ivici ponora
    Kod: TX ZS 848-850
    Ocjena: 80%
    Vrijeme: 14.9.2018. 22:22:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 12
    Broj pogleda: 2866

Aukcije

Forum