Zbogom Afriko

Mister No

MN LIB 84 | 251 str.

Nakon putešestvija diljem afričkog kontinenta Mister No je stigao u glavni grad zemlje faraona i piramida, a tamo ga nalazimo u neobičnoj situaciji. Zaposlenik je uglednog kairskog hotela “Horus“ i kao nosač prtljage pokušava zaraditi novce za kartu u jednom smjeru jer ga saudade za Amazonijom obuzima sve jače, a jedini način da sazna je li se situacija s osvetoljubivim političarom raščistila je telefonski poziv upućen iz bara Paula Adolfoa. Nakon što se pola stanovništva Manausa izredalo u neformalnom ćaskanju s pilotom, na red je došao Kruger, koji, kad je čuo gdje mu se prijatelj nalazi, počinje uzbuđeno pričati o nekakvom blagu na koje je nabasao tijekom ratovanja u libijskoj pustinji, ali odjednom veza puca i prekida se međunarodni razgovor. Isprva Mister No ne pridodaje veći značaj Krugerovim riječima, ali nakon nekoliko dana stiže i on u Kairo, odlučan u namjeri da obogati sebe i prijatelja. Mapa zakopanog blaga je tu, skrivena u podstavi šešira, i samo trebaju skupu opremu, a to će im omogućiti Daisy i Violet, dvije sestre koje su spasili od nevolja. Svi zajedno, s nekoliko lokalnih pomagača, kreću duboko u libijsku pustinju, ali sa sumnjivim očima na zatiljku koje budno prate svaki njihov pokret.

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 88%

Priča 9

Scenarij 9

Crtež 8

Naslovnica 10

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 83%

P*8

S*8

C*8

N*8

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Zbogom, Afriko!
    MN LIB 84
  • Blago afričkog korpusa
    MN LMS 977
  • Dvojica protiv svih
    MN LMS 978
  • Zbogom, Afriko
    MN LMS 979

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • Attentato al forte
    MN SR 193
  • Arriva Esse-Esse
    MN SR 194
  • Due contro tutti
    MN SR 195
  • Africa addio!
    MN SR 196

ZANIMLJIVOSTI

  • Izvorno su priče objavljene u periodu između lipnja i rujna 1991. Dnevnik je priče objavio u drugoj polovici 1992. Libellus je epizodu objavio u rujnu 2017.
  • Ovom je epizodom završena afrička saga izvorno objavljivana između travnja 1989. i rujna 1991., a sagu čine ove epizode: “Afrika“ (Nolitta & Mignacco/Dell'Uomo), “Ljudi- leopardi“ (Ongaro/Bianchini), “Zlatno prijestolje“ (Ongaro/Bignotti), “Kalahari“ (Ongaro/Stefano & Domenico Di Vitto), “Pobuna Masaija“ (Nolitta/Diso), “Mau-Mau“ (Nolitta/Bignotti), “Zaboravljeni faraon“ (Castelli/Bignotti), “Tuarezi“ (Nolitta/Diso), “Legionari“ (Nolitta/Bignotti) i “Zbogom, Afriko!“ (Mignacco/Bianchini).
  • Nakon Afrike slijedi usputna stanica na jedan otok u blizini Ria u epizodi “Glazba, maestro!“ (Nolitta/Di Vitto) i u konačnici “Povratak u Manaus“ (Mignacco/Diso).
  • Još jednu priču možemo pribrojiti pod afričku sagu iako je objavljena u specijal ediciji. Nolittina priča “Zulu“, crtež Diso. Radnja se odvija u Južnoj Africi. Izvorno je priča objavljena u lipnju 1990., a Strip Agent ju objavljuje u kolovozu 2008.
  • Nolitta se epizodama napisanima za afričku sagu polako oprašta od serijala zbog obaveza prema vođenju Bonelli kuće. Uz pet epizoda sage, napisao je scenarij za specijal #6 “Dark lady“ (lipanj 1991.), “Glazba, maestro!“ i jubilarni #200 “Sedmorica sa Santa Cruza“. 1992. u lipnju izlazi još jedan njegov specijal #7 “Avantura u Manausu“, a 1993. po Castellijevom predlošku radi priču “Bijeg iz Skyneta“ za specijal ediciju. Nolitta će se opet uhvatiti pera trinaest godina kasnije, u završnoj fazi serijala, kada je napisao 16 priča za redovnu seriju (brojevi 364-379) koje zatvaraju serijal. Te je priče objavio Strip Agent u maxi edicijama, a zadnjih deset 2017. godine.
  • Scenarist ove završne epizode sage je Luigi Mignacco koji nakon Nolittina odlaska postaje glavni scenarist serijala. Mignacco se predstavio 1987. “Letećim tigrovima“, crtež Franco Bignotti.
  • Crtež je djelo Marca Bianchinija. Njegov prvi grafički uradak je epizoda “Komodski zmajevi“, a kasnije “Riječno zlato“. Nakon toga, grafički je dočarao epizode “Ljudi-leopardi“ i “Zbogom, Afriko!“ nacrtavši tako 563 table za potrebe afričke sage. Uz dvjestoti Nolittin jubilarac, u idućem periodu nacrtao je još 7-8 epizoda, što samostalno, što u suradnji s drugim crtačima, pogotovo s Marcom Santuccijem.
  • Kruger je dobio zapaženu ulogu u ovoj epizodi. Inače se Kruger pojavljuje još od prvog broja “Mister No“, a kroz serijal s manjim ili većim ulogama u pilotovim pustolovinama. Nolitta mu daje zapaženu ulogu u epizodama “Rio Negro“, “Operacija Posejdon“, “Yanoame“ i specijalu “Dark lady“, Castelli u “Hodnik za pakao“ i “Xavanti“, Sclavi u stotom jubilarcu “Džungla“, “Tuđinac“ i “Noć čudovišta“, Missaglia u “Kralj džungle“, Cicogna u “Komodski zmajevi“, Ongaro u “Krvna zakletva“, Grecchi u “Šuma mutanata.“ Osim što je sudionik u pustolovinama i pijankama s prijateljem, često zna saslušati njegove ratne i poratne priče. Kasniji scenaristi poput Mignacca, Colomba i drugih, također će ubacivati Krugera u svoje epizode.
  • Kruger će, primivši brzojav iz Njemačke, na kraju ove priče misteriozno nestati, ali prije toga otkrit će nam detalje iz svoje ratne prošlosti, stranice 55-121, ujedno i mala povijesna enciklopedija ratnih zbivanja. Kruger će se opet pojaviti i otkriti razlog nestanka u Mignaccovoj “Zavjera“, epizodi koja se u izvornoj numeraciji objavljuje nakon dvjestotog jubilarca, a Slobodna Dalmacija, startavši u srpnju 1999. s objavljivanjem pilota, unosi malu konfuziju i umjesto kao prvu, početak priče objavljuje u petom broju.
  • Feldmaršal Erwin Rommel, nadimka Pustinjska Lisica, zapovijedao je Afričkim korpusom, a pod optužbom da je bio jedan od urotnika protiv Hitlera, izvršio je samoubojstvo otrovom 18. listopada 1944. Pokopan je sa svim vojnim počastima
  • Str.16, Mister No dobiva šturu informaciju od mehaničara Augustina da se nešto desilo s Piperom. Sudbinu stare leteće krntije saznat ćemo vrlo brzo, u Mignaccovoj priči “Povratak u Manaus“.
  • Str. 17, Mister No saznaje da se situacija zbog koje je morao pobjeći iz Beléma raščistila.
  • Str. 23, Kruger govori o nekim problemima neposredno nakon završetka II. svjetskog rata zbog kojih je otišao iz Njemačke. Više o tome saznat ćemo iz dodataka specijalnim brojevima MNo-a; Hijene- dodatak Godina nulta, Bijeli vragovi- dodatak Lovci na ljude i Bezimeni vojnik- dodatak Srce tame. To su tri kratke priče, sveukupno 96 stranica napisanih od Mignacca, a nacrtanih od Viglioglie.
  • Vrijednost 150 kg zlatnih poluga za kojima tragaju naši junaci po današnjoj tržišnoj vrijednosti iznosila bi otprilike oko pet milijuna eura.
  • Mignacco je inspiraciju za izgled Daisy našao u holivudskoj glumici Jane Mansfield, a pri kreiranju likova igrao se botaničara. Dio glumičinog prezimena koristi za prezime sestara dodavši s- Fields (polja), i davši im imena po cvijeću; Daisy (tratinčica), Violet (ljubičica).
  • Str. 125 sadrži reference na Nolittinu priču “Operacija Posejdon.“ Znate tu priču o ludom naci znanstveniku Hassleru koji križa ljudski DNA s kajmanovim i stvara amfibijske ljude vojnike.
  • Str. 125 saznajemo puno ime(na) Krugera; Wolfgang Otto Richard.
  • Str. 262, 3. vinjeta, Mister No u ruci ima kutiju Camel cigareta, prvog globalnog brenda, prisutnog na tržištu od 1913.

Ništa tog sparnog, kišovitog i lijenog belemskog dana nije dalo naslutiti kakva je avantura pred nama i Mister Noom, avantura koja će se protegnuti kroz 2760 stranica afričke sage. Mister No je skitnica, to nam je jasno još od prvih epizoda, a nakon četrnaest godina pustolovina diljem Južne Amerike, nešto malo Meksika, pa i SAD-a, Filipina i Italije u pilotovim ratnim i poratnim sjećanjima, pitanje se nametnulo samo po sebi: kamo sada?

A onda Nolitta konačno realizira dugo i pomno pripremanu ideju i vodi Jerryja na afrički kontinent gdje će doživjeti niz pustolovina i kroz pera Mignacca, Ongara i Castellija, u pričama objavljivanima u periodu između travnja 1989. i rujna 1991., njih 30 ukupno. Trideset je izdavačkih mjeseci tumarao prizemljeni pilot afričkim džunglama, savanama i pustinjama, nosio glavu u torbi, stekao brojne prijatelje, jednoga u liku sjećanja na starog suborca izgubio, slomio poneko žensko srce i vratio se s novim ožiljcima na duši i tijelu.

Koliko se Mister No razlikuje od drugih junaka dovoljno govori način odlaska u afričku sagu. Koji to junak odlazi u pustolovinu skriven u brodskom potpalublju bojeći se da ne padne u ruke razbijača na platnoj listi osvetoljubivog i moćnog lokalnog političara s velikim ambicijama?! Zagor? Taj bi takve odalamio sjekirom po labrnji. Tex? On bi ih nafilovao vrućim olovom i zapalio pljugu. Leslie Eldridge okupao bi oštricu vjerne katane u njihovoj crveno-ljepljivoj krvi, a Mister No je prisiljen biti slijepi brodski putnik ne znajući u kojem pravcu putuje. Ništa neobično za našeg pilota koji se razlikuje od ostalih junaka baš u takvim detaljima razrade karakteristika.

Sergio Bonelli aka Guido Nolitta, pažljivo razradivši pilotov karakter, stvara junaka sličnih ili istih moralnih vodilja kao u ostalih bonelijevaca, ali s potpuno drukčijim pristupom životu. Mister No je, što bi mi Slavonci kazali, bećar. Nije cijepljen protiv poroka, pa tako pije, puši, karta i švaleri. Živi iz dana u dan, često bez prebijene pare. Voli zapjevati, popiti, voli biti okružen ženama i prijateljima. Nije ga sramota biti viđen u društvu kurvi, pijanaca i propalih lokalnih boema. Štoviše, često zna pomoći likovima s dna društvene ljestvice i likovima na granici opskurnog i bizarnog. Savršeni balans cinizma i idealizma, optimizma i pesimizma, junaka i antijunaka daje višeslojnu ličnost, i što ga više guliš da prodreš u njegovu srž, to više razumiješ njegovu odbojnost prema općeprihvaćenim društvenim normama, elitizmu i napretku, nepravdi i tlačenju, nepremostivom jazu između bogatih i siromašnih. Buntovnik ali s razlogom, to je Mister No.

Legija neživih i Afrika

Mister No nema ultimativnog neprijatelja. Nije takav pristup neuobičajen, nisu ga imali još neki junaci, a takav arhetipski model ne bi odgovarao pilotovoj karakterizaciji i dobro je da Nolitta nije išao tim smjerom. Tek dvadeset godina nakon prvog broja, u lipnju 1995., nošen valom nove pilotove sage, duboko u sebi nadajući se ponoviti uspjeh afričke sage, Luigi Mignacco stvara Kenza Ishikawu i Legiju neživih.

Nakon Nolittinog odlaska vodeći scenarist postaje Mignacco, a nama su te priče poznate iz perioda Slobodne Dalmacije (baš ih je krenuo Libellus objavljivati) kada je u srpnju 1999. pokrenuto pilotovo izdavanje u Hrvatskoj. Očite su promjene donesene Mignaccom, uz plejadu svježe crtačke krvi; tandemom Busticchi/Paesani, Dell'Uommom, Pallottijem, Rossijem, Valdambrinijem, Gramaccionijem.

Nakon niza manje-više uspješnih Mignaccovih priča i predstavljanja priča novih scenarista Colomba, Del Frea i Trugenbergera, koji su imali svojih svijetlih trenutaka, epizoda “Crveni Vjetar“ pokreće zaplet u amazonskoj džungli koji će donijeti radikalne promjene za serijal. Povod je sličan Nolittinom; bijeg pilota, ali ovaj put izazvan miniranjem tvornice u amazonskoj džungli kojoj su partneri u sjeni opaki japanski igrači, a donijeti će apokaliptični krvavi koloplet u Jerryjevo malo manausko utočište. Kratkom pričom znakovitog naslova “Otok izgubljenih dana“ Mignacco aludira da je svijet pilota kakav je Nolitta gradio na romantičnim pustolovinama i ženama, simpatičnom pijančevanju, bezbrižnom pjevušenju gospel himne, sjetnom raspoloženju kad bi čuo Body and Soul, bio tek iluzija i puko zavaravanje, i radi svoju karakterizaciju Mister Noa.

Takav je pristup doveo do temeljne preobrazbe serijala. Uz promjenu dizajna naslovnice, pilotove odjeće i poigravanja s Jerryjevom psihom, sagu čine priče mračne atmosfere, jedna depresivnija, krvavija i pesimističnija od druge, sve do finala i konačnog dvoboja dva ljuta protivnika gdje mržnja jednoga od njih vuče korijene iz II. svjetskog rata.

I to sasvim pristojno funkcionira, bar u onome dijelu kada oko Jerryja umiru nevine osobe zbog njegovih postupaka, i ne možeš ostati onaj stari Mister No, moraš mu nametnuti tešku grižnju savjesti koja vodi u alkoholizam i depresiju, a koji se, dok se polako približavamo finalnom odredištu, pretvaraju u želju za osvetom.

Slika 1. Ono što nije uspjela Ishikawina katana, uspjeli su Mignacco i Masiero.

Tvrdokorni fanovi nisu mogli prežvakati degradaciju Nolittinog romantično melankoličnog veseljaka, nisu mogli prihvatiti tranzicijske promjene donesene novim scenaristima i crtačima kakve je doživio i preživio Zagor, a novi Mister No nije privukao nove čitatelje na koje se ciljalo. Sve je to rezultiralo osipanjem čitatelja i padom prodaje, a kao neminovna posljedica toga, pilot se nakon 379 brojeva redovne serije, 2 maxija, 6 almanaha i 20 specijala prizemljuje. Hoće li ponovno poletjeti? Nešto se priprema, osluškujte vijesti s druge strane Jadrana.

Pod perom Mignacca, Del Frea, Colomba i Marzoratija prošli smo Brazil, Kubu, Meksiko, južne države SAD-a. I konačno, finale u New Yorku. Potegni, u Mignaccovoj vestern maniri revolveraškog dvoboja fiksirajući dva ljuta protivnika oči u oči. U rodnome velegradu našega junaka, iz kojeg je pobjegao kao mladić u potragu za avanturama. I našao ih je, u najkrvavijem svjetskom ratu. Ponovo se vratio u Veliku Jabuku nakon rata, samo da bi opet pobjegao. Sudbinski je taj njegov put, kao da su Nolitta i Mignacco htjeli reći: možeš bježati diljem svijeta, ali ćeš se i vraćati svojim korijenima.

U afričkoj sagi nema karizmatičnog glavnog negativca koji se proteže kroz sagu već svaki scenarist stvara svoju priču, svoj zaplet i svoje negativce kao okosnice radnje, a u fokusu je Afrika i njene prirodne ljepote, mračna povijest i stanovnici. Nolitta, stari filmofil, svoje afinitete u afričkoj sagi sugestivno usmjerava kroz razradu starih filmskih klasika, pisaca poput Hemingweya i glumaca poput Clarka Gablea (lik vodiča Andrea Quemaca iz priče “Afrika“) ili Jeana Gabina (Ongarov lik Pepea Duvala iz priče “Kalahari“). Romanse i pustolovine, drevni misteriji i praznovjerja, međuplemenski krvavi sukobi, otpor domorodaca europskom kolonijalizmu, temelji su afričke sage udareni kroz dah filmova iz pedesetih godina. Snjegovi Kilimandžara, Mogambo, Hatari!, Shometing of Value…Svi su oni dali djelić svoje filmske veličine ovoj sagi.

Naš se junak našao u Africi u osjetljivom trenutku njezine povijesti, a kada se već spletom nes(p)retnih okolnosti našao u Abidjanu, glavnome gradu Obale Bjelokosti, Mister No odlučuje potražiti suborca Jimmyja Collinsa kojeg je upoznao u japanskom konc-logoru, u Burmi 1942. Ali dug je put do Kenije, a scenaristi stavljaju razne prepreke pred Mister Noa i bacaju diljem kontinenta. Krvavi etnički i plemenski sukobi, borbe za moć i vlast, teme su epizode “Ljudi-leopardi“, a Ongaro joj pristupa kroz mračni kontekst crne Afrike. Vodi Jerryja u samo srce crnine, pri tom ga izlažući magiji, kopljima i transcendenciji misteriozne i smrtonosne sekte Ljudi-leoparda.

Stigavši konačno u Keniju, nakon sukoba s gvinejskim piratima i konvojem kojeg je dopratio na sigurno (priča “Kalahari“) i nakon borbe protiv lovokradica (“Pobuna Masaija“), Mister No se zatiče u ratu između kolonijalne britanske vlasti protiv autohtonog stanovništva u borbi za neovisnost, a organizirani su u gerilu Mau-Mau, istoimenu Nolittinu epizodu koju mnogi fanovi drže kao najbolju u sagi. Inače je saga skup kvalitetnih priča koje čine odličnu cjelinu, ali neke se posebno ističu. Tu je Nolitta odskočio svojim klasičnim načinom pripovijedanja stavivši Mister Noa u ulogu zbunjenog promatrača rastrganog željom da pomogne starom prijatelju koji se pretvorio u bešćutnu ratnu zvijer, a istovremeno željom da se distancira od sukoba koji nije njegov, ali će morati uprljati ruke krvlju.

Castelli nam donosi njemu svojstvenu epizodu martimisterijevskih elemenata uklopljenih u nadrealnu priču “Zaboravljeni faraon“ i njome se oprašta od serijala, a 1993. će Nolitta, po njegovoj staroj ideji, uraditi team up s Martinom Mystereom, u specijalu “Bijeg iz Skyneta“

Oh, when the saints go marching in
Oh, when the saints go marching in
Oh Lord I want to be in that number
When the saints go marching in

Naš junak jedan je od rijetkih Bonellijevih likova, ako ne i jedini, koji voli zapjevati. Pjevušenje je rezervirano za sidekick likove, Chica recimo, i taj mali prikaz Jerryjevih emocionalnih stanja kroz pjevušenje, obično kada je sjetan, pijan ili radosno bezbrižan, još je jedan dokaz netipične karakterizacije naspram drugih junaka. Oni koji su čitali “Bilo jednom u New Yorku”, Colombovu priču o Jerryjevom djetinjstvu na njujorškim ulicama, znaju značenje te gospel himne za njega. Pjevušeći taj, od jazz legende Louisa Armstronga proslavljeni gospel, Mister No je obišao Obalu Slonovače, Kamerun, Gvinejski zaljev, pustinju Kalahari, Tanzaniju, Keniju, pustinju Nubije, Saharu, i evo nas konačno u Kairu, glavnome egipatskom gradu. Mignacco završava sagu odlično i kvalitetno, stavljajući dva prijatelja, dva ratna veterana nekad zaraćenih strana, rame uz rame u ovoj avanturi.

Dolazi Kruger! I Mignacco!

Nema fana koji nije popio čašu cachaçe s Ottom Krugerom, izvornog nadimka Esse-Esse, SS ili u Dnevnikovom prijevodu jednostavno Kruger (neka tako i ostane za potrebe recenzije), bivšim vojnikom Wermachta, a danas najboljim Mister Noovim prijateljem i suborcem u raznim avanturama i pijankama. Kruger je Nolittina ideja ubačen još od prvog broja objavljenog u lipnju davne 1975. Provlačio se kroz serijal s manjim ili većim ulogama, a neki su scenaristi ovom, od fanova omiljenom sporednom liku, dali veću pažnju ( vidi pod zanimljivosti). Jedan od njih je i Mignacco koji je uletio u pilotov svijet pričom iz Jerryjeve prošlosti, a kao što znate, te priče jedne su od najboljih i fanovima najomiljenijih, tako i “Leteći tigrovi“ u kojoj Kruger sluša priču o Jerryjevim prvim pilotskim akrobacijama i odlasku u rat.

Mignacco, počevši već od ove epizode koja zatvara afričku sagu, odlučuje Krugeru dati veću pozornost i ubacuje ga sve više u scenarije priča s aktivnom ulogom u njima, a pogotovo je stari pajdo Kruger odigrao značajnu ulogu u sagi o Legiji, i pojavljuje se kroz nekoliko uzastopnih epizoda, počevši od Crvenog vjetra, Morskih pasa i Južnjačke krvi, Otoka izgubljenih dana, do Opasnih igara, gdje se njihovi putovi razdvajaju. Kruger se ponovo vraća u epilogu SA 57 Prema Velikoj Jabuci, ali biva otet od grupe ljudi iz tko zna kojih misterioznih razloga, ostavivši Jerryja samog u finalnom obračunu.

No da se mi vratimo u vrijeme kada naš Mister No nije brige brigao o smrtonosnom fijuku Crvenog Vjetra (inače vam je to ime za Ishikawinu katanu). U vrijeme jednostavnih pustolovina s jednostavnim ciljem- potragom za skrivenim blagom. Znate već one sheme, karta s ucrtanim X i brojanjem koraka, a Mignacco nas nevjerojatnom lakoćom pripovijedanja vodi kroz ovu pustolovno-humorističnu priču. Dok je prvijenac “Leteće tigrove“ pomalo zagušio prepričavanjima, političko-vojnim zavrzlamama, špijunskim spletkama, dvostrukim agentima, s malo efektne akcije, ovdje je sasvim drukčija postavka u pitanju. Avantura i iščekivanje lova na blago od prve do posljednje stranice i perfektna simbioza humora, i malo mi fali da ovu priču proglasim najboljom u sagi, ali ipak malu prednost dajem mračnijoj i krvavijoj Nolittinoj “Mau Mau“ i Ongarovim “Ljudima-leopardima“.

Prošlost jednog ratnika

Mignacco sada radi nešto što nijedan scenarist prije nije uradio. Detaljnije razrađuje Krugerovu ratnu prošlost kada je, kao bivši vojnik Legije stranaca, prisilno unovačen u redove Wermachta i ratovao u Sjevernoj Africi 1942. godine pod zapovjedništvom feldmaršala Erwina Rommela. I upravo to vojevanje čini odličan zaplet ove priče. Naime, saznajemo da se Kruger u paklu pustinjskog rata odlučio pobrinuti za sigurnu starost i penziju, jer raich marka u onim burnim vremenima nije bila sigurna valuta.

150 kg zlatnih poluga skrivenih u ruševinama libijskog grada Tobruka pronašli su Kruger i njegova dva ratna pajdaša Kurt i Hans, ali plijen pripada Talijanu Lupu Benassiju. Sada Mignacco radi jedan odličan potez u maniri najboljeg sportskog komentatora; šakački obračun prepričava kao utakmicu dva nogometna, povijesno ljuta rivala, Njemačke i Italije. Uspijevaju se dogovoriti i odlučuju o preseljenju plijena na sigurniju i udaljenu lokaciju duboko u libijskoj pustinji, i kada se rat završi, naći će se i podijeliti poluge na četiri dijela. Jednostavan i jedini smisleni plan u toj situaciji, ali, jedan za drugim kompanjoni gube živote u kaosu rata i jedini preživjeli je Kruger.

Slika 2. Kruger u akciji 1942. negdje u libijskoj pustinji.

Kroz tih sedamdesetak stranica flashbackova Mignacco radi odličnu stvar. Krugerovu ratnu prošlost, koja nam je sve do sada bila skrivena, klasificirana pod strogo povjerljivo, uzima kao zaplet radnje, ujedno kroz nju iznoseći neke povijesne činjenice o stanju na tom ratištu 1942. godine. Konačno dobivamo više informacija o tom prekaljenom vojniku kojeg su često prijatelji u Manausu znali zafrkavati prišivši mu nadimak SS, aludirajući tako na Himmlerov Schutzstaffel (Zaštitni odjel). Ništa čudno, jer je veliki broj nacističkih zločinaca nakon poraza našao utočište u južnoameričkim državama, poglavito Brazilu, Argentini i Paragvaju. Neki su, poput Eichmanna, uhićeni i izvedeni pred lice pravde, većina ih je, poput Mengelea, doživjela starost skrivena pod lažnim identitetom i političkim patronatom. Čak se i danas grandiozne teorije urote ispredaju o lažiranom samoubojstvu vođe Trećeg Reicha i bijegu u neku od tih država koje su davale političko zaleđe nacistima.

Naravno da Kruger nije bio pripadnik nacističkih odreda smrti, gnuša se Himmlerove gamadi, čak ih i mrzi, a Mignacco je detaljnije njegovu mržnju prema njima i problemima proisteklim zbog toga objasnio u kratkim pričama objavljivanima kao dodatci specijalima, a priče je crtao Viglioglia. Od odličnih početnih sekvenci u porušenoj Njemačkoj 1945., do ipak prenaglašeno isforsirane posljednje trećine priče koja se razobličuje u ludilu pukovnika Wolfea (Krugerovog ratnog zapovjednika i kasnije zapovjednika konc-logora) kao ludilo Coppolina pukovnika Kurtza. Nacistima se bavi nekoliko epizoda u Mr.No serijalu. Već nas Nolitta brzo vodi u njihov svijet duboko u džungli Amazonije, gdje naci znanstvenik Hassler vrši pokuse i križa ljudski DNA s kajmanovim kako bi stvorio savršene ratne amfibijske strojeve, u priči “Operacija Posejdon“. Kasnije će Mignacco, odmah nakon broja dvjesto, odraditi još jednu odličnu s nacistima i Krugerom.

Kruger nije tipična sidekick uloga kakve smo navikli gledati u filmovima ili stripovima. On nije Watson Sherlocku, Chico Zagoru, Robin Batmanu. Donner und blitzen, Kruger uopće nije sidekick uloga, on je jednostavno- Kruger. Ratni veteran, pijandura, ženskaroš, simpatični buntovnik pomalo iskrivljenog moralnog kompasa bez prebijene pare u džepu. Puxa vida, upravo sam opisao Mister Noa. Da, on je pljunuti Mister No, samo drukčijeg stila odijevanja, duge plave kose i brade, s ožiljkom na desnom obrazu, bez Pipera, i majstorski smrtonosno barata nožem. I nije ni malo iznenađujuće da su ta dva probisvjeta, iako se često znaju posvađati i potući, brzo našla zajednički jezik. Tako i u ovoj avanturi. Njihovu slabost prema ženama u nevolji iskoristit će i Mignacco, i povesti ih u potragu za skrivenim blagom.

Slika 2. Skriveno blago je na dohvat ruke.

Lakoća kojom nas Mignacco vodi u potragu za blagom najbolje je prezentirana u likovima priče. Nema zagušivanja fabule nepotrebnim dijalozima i radnjama, nema suvišnih likova, a kako će se kasnije ispostaviti, svaki lik savršeno igra svoju ulogu, pa i onaj susret pilota i gosta hotela koji prerasta u jurnjavu kairskim ulicama. Cijeli fokus priče stavljen je na potragu za blagom, a naravno, čim je zakopano blago tema, mora biti i nekoliko interesnih skupina koje ga se žele dočepati, jer inače ne bi bilo uzbudljivo pratiti samo dva ratna veterana, isprva u nevoljama jer nemaju love za financiranje poduhvata. Da, da, baš tako, nije dovoljno imati samo kartu s ucrtanim X i krenuti duboko u libijsku pustinju, ipak za takav pothvat treba i malo logistike.

A rješenje logističkog problema se nametnulo samo po sebi, bar na prvi pogled. Dvije dame u nevolji, dvije sestre, dva poljska cvjetića Daisy i Violet Fields, koje su uhvatile u romantičnu mrežu dva prijatelja i odlučuju financirati poduhvat. Žene su tu dvojicu bitangi često dovodile u probleme i takav pristup sasvim solidno i ovdje čini ono što bi trebalo biti zaplet i kulminacija radnje. Dolazi do efektnog ali ne i iznenađujućeg preokreta, jer znaš, naprosto osjećaš u kostima da će se nešto nepredviđeno sred pustinje, prilikom otkrivanja blaga mora dogoditi, ali kakva nam je tu sve poigravanja Mignacco priredio nisam ni slutio.

Slika 3. Pitome Tratinčica i Ljubičica pod pustinjskim suncem pretvorile su se u otrovne i bodljikave kaktuse, a tu je i lik iz prošlosti.

I taman kada pomislite da je sve gotovo, nakon svih nedaća koje im je prouzročio lik iz prošlosti, nakon beduinskih pljačkaša, egipatske tajne službe, nađenog po treći put, ali ovaj put zauvijek izgubljenog blaga, Mignacco nam na kraju ove odlične priče servira još jedan mini zaplet s Krugerom u glavnoj ulozi, čiji će se epilog zatvoriti u epizodi “Zavjera“.

Koliko god se trudio da pronađem neku manu ovoj priči, pa ju iz neke pakosne obijesti natrljam Mignaccu na nos, ne mogu jer je nema. Nisam mislio da ću ovo ikada izreći, ali, sjajno majstore. Imam samo riječi hvale za ovaj njegov početni period, znao je što radi i to je uradio kvalitetno, i ovdje mu, za razliku od Zagorova serijala, skidam kapu.

Marco Bianchini dobio je zadatak da grafički dočara ovu pustolovnu komediju s temom potrage za blagom. I u tome, u ovoj četvrtoj epizodi od njega crtanoj u serijalu, u potpunosti uspijeva. Svoj stil crtanja, koji nalikuje Civitellijevom, predstavio je u epizodi “Komodski zmajevi“, a tijekom svoje dvadesetogodišnje karijere nacrtao je sedamnaest priča, od toga pet posljednjih u suradnji s crtačem imenjakom Santuccijem. Dopada mi se njegov stil jasnih i čistih linija, a sudjelovao je u crtanju dviju epizoda za sagu.

Naslovnice su malo remek djelo. Diso je, usudim se reći, uradio najbolje iz cjelokupnog opusa. S prve dvije, na kojima su Mister No i Kruger u prvome planu, dočarava srž njihova prijateljstva. Od svađa i tučnjava, do rame uz rame u nedaćama i opasnostima koje im prijete. Treća naslovnica efektno zaokružuje čitavu afričku sagu podsjećajući nas likovima iz nedavne prošlosti, prikazanim kao oblak sjećanja, na neke od najdramatičnijih situacija u kojima se Mister No našao tijekom putovanja. Rijetko kada sam dao pilotovim naslovnicama desetke, ali ove tri svojom perfektnom dinamičnom sinergijom dizajna to apsolutno zaslužuju.

Ovom epizodom završena je afrička saga, prvi dugotrajni Mister Noov ciklus izbivanja iz Manausa. Nolitta, Mignacco, Ongaro i Castelli s crtačima Dell Uomom, Bianchinijem, Bignottijem, braćom Di Vitto i Disoom, pokazali su nam Afriku u svoj prirodnoj raskoši s romantičnom i avanturističkom crtom, lokalne i plemenske običaje, pokazali su nam zadnji dah one stare Afrike prije nego li se oslobodila europskog kolonijalizma, a mnoge države, vođene bezumnim i krvoločnim diktatorima, uronile u rijeke krvi međuplemenskih sukoba i ratova.

Prije nego se vratimo u Nolittin uspavani, lijeni i mali Manaus koji se priprema da ga zahvati Mignaccova i Masierova industrijalizacija i napredak, uostalom kao i cijeli Brazil, valja nam stati na jedan otočić u blizini Ria na kojem se odvija lov na starog prijatelja Danu Wintera, a onda Mignacco konačno Jerryja u vraća u Manaus gdje ga čekaju nevolje pri povratku s putovanja.

Naprijed

MN LMS 964/967 Tuarezi

MN MX 3b Sedmorica sa Santa Cruza

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • danielp

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Sve desetke od mene. Jedna od omiljenih epizoda iz detinjstva. Navela me je da zavolim istoriju i WW2. Nisam je citao 15 godina cekajuci Libellusovo izdanje. Bilo je jos takvih slucajeva ali obicno posle gledanja filma, citanja stripa nakon 15+ godina ostaje gorak ukus u ustima. Kod ove epizode to nije slucaj. I posle duuugo vremena, i dalje je izvrsna!

    22.06.2018
    11:08:00 sati
    danielp
    uredi
  • Spock

    Ukupna ocjena 80%

    8, 9, 7, 8

    Za razliku od ostalih priča afričke sage, ova je dosta neozbiljna. Mignacco je postavio scenarij kao pustolovno akcijsku komediju. Skoro uvijek ga kritiziram, ali ova epizoda mi se svidjela. Svidjelo mi se i povijesno prepričavanje bitke za Saharu iz drugog svjetskog rata, kao i postavljanje Krugera u glavnu ulogu. Istina, ima tu i rupa kao ponašanje naša dva junaka nakon spašavanja iz preokrutne klopke u pustinji. Naime, nakon što su našli krivce, oni se ponašaju u stilu pustolovnih komedija, kao da je sve to bila igra. Za razliku od scenarija, crtež mi nije baš legao. Previše je nujednačen, iako vjerno dočarava zbivanja na potpuno različitim mjestima zbivanja i iz dva vremenska razdoblja. Naslovnice vrlo dobre. Sve u svemu, jedna pitka i uzbudljiva priča. 

    Usput, slažem se s recenzentom u poretku afričkih priča po kvaliteti scenarija: 1. Mau-Mau, 2. Ljudi-leopardi, a ova bi priča zauzela treće mjesto!

    22.06.2018
    16:17:00 sati
    Spock
    uredi
  • Ukupna ocjena 55%

    5, 4, 7, 7

    Tema - lov na zlato je prožvakana več po 100 puta. Ima puno naivnosti. Čudno mi je i to, da se Kruger upravo sada sjeti na blago u Africi i tek tako odluči, da ga ide potražiti. To bi mogao več odavno. I naravno isti čas je tamo i njegov ratni kolega. Crtež mi nekako sliči na geg stripove. Ali i ta priča je prilično lagana tako da u stvari je dobar za tu priču.

    23.06.2018
    12:44:00 sati
    tekumze
    uredi
  • Gris

    Ukupna ocjena 84%

    8, 9, 8, 9

    24.06.2018
    17:37:00 sati
    Gris
    uredi
  • Deki86

    Ukupna ocjena 97%

    10, 9, 10, 10

    Dostojan kraj Afričke odiseje. Mignacco je bio odličan u svom početnom periodu rada na Mister Nou.

    13.07.2018
    23:59:00 sati
    Deki86
    uredi

Anketa

Što vam je najinteresantnije na stripovi.com?

Rezultati

Arhiva

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Dugo putovanje
    Kod: TX LU 105-106
    Ocjena: 51%
    Vrijeme: 23.4.2018. 0:05:00
    Autor: WOLF-HUNTER
    Broj komentara: 7
    Broj pogleda: 2908
  • Čovjek iz Atlante
    Kod: TX SA 5
    Ocjena: 90%
    Vrijeme: 17.5.2018. 20:13:00
    Autor: Koresh
    Broj komentara: 7
    Broj pogleda: 2474
  • Šutnja vuka
    Kod: DD MAXI 31b
    Ocjena: 69%
    Vrijeme: 8.5.2018. 23:27:00
    Autor: Sarghan
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 2403
  • Sablasni rudnik
    Kod: TX LU 110-111
    Ocjena: 70%
    Vrijeme: 16.5.2018. 21:50:00
    Autor: WOLF-HUNTER
    Broj komentara: 6
    Broj pogleda: 2383
  • Fatalna ljubav
    Kod: AA LIB 13a
    Ocjena: 63%
    Vrijeme: 2.5.2018. 23:23:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 2380

Aukcije

Forum