Sajgon

Nick Raider

NR ZS 33 | 96 str.

Detektivi Raider i Martin nalaze se na poprištu jednog brutalnog zločina. Ubijena je mlada prostitutka vijetnamskog porijekla, a način na koji je izmasakrirana otvara Nickova sjećanja koja nas vode u doba kaosa Vijetnamskog rata. Rata u kojem dvojica hrabrih i beskompromisnih istražitelja tragaju za pravdom i istinom, a priča će se zatvoriti dvadeset godina kasnije.

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 88%

Priča 9

Scenarij 8

Crtež 9

Naslovnica 10

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 71%

P*7

S*6

C*7

N*9

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Sajgon
    NR ZS 33

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • Saigon
    NR SR 33

ZANIMLJIVOSTI

  • Medda za temelj radnje koristi ideju iz filmova Saigon: Off limits i Noć generala.
  • Još jedna epizoda koja nam govori o Nickovoj prošlosti je “Na dužnosti u Bronxu“ koju je napisao Nizzi.
  • Nick je karijeru započeo u Odjelu za kriminal u Saigonu 1971. kao unovačeni osamnaestogodišnjak.
  • Str.11, u baru imena “Rajski kutak“ pojavljuje se hendikepirani veteran Tom, očita inspiracija nađena u veteranu Ronu Kovicu po čijoj je autobiografiji Stone režirao “Rođen 4. srpnja“(1989), a glavnu ulogu tumači Tom Cruise.
  • Str. 23, u noćnom klubu “Stars i stripes“ pjevač izvodi pjesmu Rolling Stonesa “I can't get no satisfaction“(1965). Na tu istu pjesmu, u patrolnom čamcu pleše Tyrone, nadimka “Čisti“ kojeg je utjelovio Laurence Fishburne u “Apokalipsi Now“(1979).
  • Str. 32, na radiju svira “Ohio“, pjesma Neala Younga koja govori o studentskim prosvjedima 1970. godine na sveučilištu Kent protiv intervencije u Vijetnamu i Nacionalnoj gardi koja je pucala u njih i ubila ih četvoro. Po tom događaju snimljen je film iz 1981. “Kent State“ u režiji Jamesa Goldstonea.
  • Str. 37, pojavljuje se poručnik R. Cimino, prezimena kao poznati redatelj Michael Cimino koji je režirao film “Lovac na jelene“(1978).
  • Gook, pogrdan naziv kojim su se američki vojnici nazivali komunističke vojnike Sjevernog Vijetnama i njihove simpatizere, a vuče porijeklo iz Korejskog rata.
  • Viet Cong ili Narodni front za oslobođenje Južnog Vijetnama (FNL). Komunistički gerilski pokret koji se borio protiv južnovijetnamske vlade, vojske i američkih vojnika. Američki su ih vojnici nazivali “Charlie“ ili VC, skraćenice od Victor Charlie iz fonetske abecede američke vojske. Često su izvodili atentate na državne dužnosnike. Osnovani su 1960., a formalno raspušteni 1977.
  • Str. 39, pojavljuje se pukovnik Kilgore, istoimeni pukovnik iz filma “Apokalipsa Now“ koji je režirao Coppola sa Robertom Duvallom u ulozi pukovnika.
  • Str. 41, pukovnik Kilgore spominje sado- mazo bar “39 bičeva“. Vjerojatno ime bara vuče porijeklo iz starog zakona New Hampshirea iz 1791. godine gdje se preljub kažnjavao sa 39 udaraca bičem, sat vremena obješen o galge, jednogodišnjim zatvorom i velikom novčanom kaznom.
  • Str. 44, pojavljuju se pukovnik Kurtz i pukovnik Barnes. Kurtz (Marlon Brando) je lik iz Coppoline “Apokalipse“, a Barnes (Tom Berenger) iz Stoneova “Platoona“ (1986).
  • Str. 47, spominje se bar “Metalna jakna“, po nazivu Kubrickova filma “Full metal jacket“(1987). U Dnevnikovu prijevodu je pogreška urađena, jer prijevod naslova filma označava pancirni metak, a ne metalnu jaknu.
  • Str. 64, vojnik čita časopis “Grunt“, često rabljeni sleng za vojnika pješadinca, iliti prašinara.
  • Str. 61/62, autor prikazuje pokolj u malom vijetnamskom selu Kam Lok, očito aludirajući na masakr u My Laiu koji su počinile američke snage 16. 3. 1968.
  • Str. 65, vojnik spominje Kubricka iz Vojne policije, po prezimenjaku redatelju Stanlyju Kubricku.
  • Str. 70, pojavljuje se satnik Stone, prezimena kao Oliver Stone, poznati filmski redatelj i veteran Vijetnamskog rata.
  • Str. 82, Nick saznaje za početak demobilizacije i povlačenja dijela postrojbi, a na radiju svira prigodna pjesma “Move over“ (1971) koju izvodi Janis Joplin.
  • Neki kadrovi kada Viet Cong napada američku vojnu bazu neodoljivo podsjećaju na scene završne bitke iz filma “Platoon“, čak i Nicka iznose na nosilima, kao na kraju filma Chrisa Taylora kojeg je utjelovio Charlie Sheen.
  • Vijetnam je bio francuska kolonija od sredine 19. stoljeća sve do 1954. kada je Francuska poražena u bitci kod Dien Bien Phua. Dogovorom u Ženevi privremeno je podijeljen na Sjeverni i Južni, granicom na 17. paraleli. Snage Sjevernog Vijetnama 1975. u velikoj ofenzivi, nakon američkog povlačenja 1973., zauzimaju cijelu zemlju.
  • Saigon je bio glavni grad francuske kolonije Cochinchina i kasnije nezavisne države Južni Vijetnam u razdoblju od 1955. do 1975. Godine 1976. pripojen je provinciji Gia Định koja ga je okruživala te je dobio službeni naziv Ho Chi Minh.
  • Original je objavljen u veljači 1991.

Sukob ili intervencija u Vijetnamu (jer američki Kongres nikada nije objavila rat Sjevernom Vijetnamu) obilježio je i traumatizirao čitav niz generacija, kako onih koji su direktno sudjelovali u sukobu, tako i generacija u Americi. Pustimo gluposti oko političke definicije i kako ga političari nazivaju sukobom, nisu oni krvarili, niti su njihovi sinovi ginuli, jer to je bio rat u punom smislu te riječi.

Rezolucija o Tonkinškom incidentu koja je bila uvertira u rat, Tet ofenziva, ubojstvo Martina Luthera Kinga, bitke za Khe Sanh i Hue, slijetanje na Mjesec, masakr u My Laiu, borba protiv rasne segregacije, Crne pantere, Woodstock, Agens Orange, afera Watergate, žestoki sukobi antiratnih prosvjednika i policije. Vojnici su se doma vraćali mrtvi, ranjeni, mučeni, osakaćeni, iz zarobljeništva, traumatizirani. Sve su to događaji nastali u tom vremenu i društvena percepcija istoga, a dugoročno su obilježile javnost i društvo. Američka vlada ratovala je na dva fronta; vojno u Vijetnamu, i kod kuće, protiv vlastitog naroda i kritičara.

Ovo je ukratko jedan maleni osvrt na neka od najvažnijih događanja turbulentnih šezdesetih i sedamdesetih koje su ostavile traga ne samo u Americi, već i u svijetu. Zasigurno veliku ulogu u njima imaju mladi naraštaji toga vremena kao nositelji revolucionarnog i buntovnog desetljeća. Stari svijet i njegove vrijednosti utemeljene na društvenim je pokopan, a mjesto su zauzeli novi; seksualna revolucija, droga, glazba, odbijanje novačenja, a predstavljali su prkos i otpor mladih ondašnjem moralnom i društvenom sustavu.

Veteran Tom (Cruise)

A isto tako, krajem sedamdesetih i osamdesetih režiraju se i snimaju jedni od najboljih filmova na temu rata u Vijetnamu. Ciminov uznemirujući prikaz ratnih zarobljenika koji igraju ruski rulet u “Lovac na jelene“, Coppolino psihodelično putovanje rijekama Kambodže u “ Apokalipsa Now“, Stoneovi prašinari u borbi za još jedan dan života u filmu “ Platoon“, i priča o jednom isprva idealima i domoljubljem zanesenom mladiću pa sve do njegove katarze i radikalne promjene svjetonazora u “ Rođen 4. srpnja“.

Zašto spominjem te filmove koji su pobrali čitav niz nagrada u raznim kategorijama, od Oscara preko Zlatnog globusa pa sve do BAFTE? Zato jer su bili Meddina inspiracija ovom pričom, pogotovo likovima koje smo vidjeli u filmovima, a ostali su duboko urezani u gledateljevo sjećanje. Ludi pukovnik Kurtz, sadistički narednik Barnes, traumatizirani invalidni veteran Ron Kovic su izmišljeni ili stvarni likovi preneseni u ovu detektivsku priču. Kao temeljna postavka priče Meddi je poslužio film imena “ Saigon: Off limits“ (1988.) redatelja Christophera Crowa sa odličnom glumom Willema Dafoea, Gregorya Hinesa i Freda Warda. Autor inspiraciju također crpi iz još jednog odličnog filmskog klasika, Litvakov “ Noć generala“ (1967.) s Peterom O' Tooleom u glavnoj ulozi, a oba filma govore o ubojstvima prostitutki za koje je osumnjičeno nekoliko visokih vojnih časnika.

Ovo je i priča o mladom i unovačenom Raideru koji dolazi u Vijetnam kao neiskusni policijski istražitelj i kojem je ovo prvi slučaj u karijeri. Medda nas u svojoj četvrtoj priči u ovom detektivskom serijalu čvrstom rukom vodi kroz radnju ispričanu u narativnoj formi retrospekcije. Godina je 1991. i detektivi istražuju ubojstvo u zloglasnoj newyorškoj četvrti, jednoj od onih gdje svatko svoju brigu vodi. A ubijena mlada prostitutka vijetnamskog porijekla nit je koja spaja sadašnjost i prošlost, jedan zločin za koji je Nick mislio da je davno riješen. Nema eksplicitnog prikaza ubijene, ali odličan crtež dočarava reakcije mučnine na licima detektiva.

Autor nije ništa prepustio slučaju (kada je već toliko podsjetnika na vijetnamski rat ubacio) pa tako i kroz klimatske uvjete oblikuje priču, na newyorškom sparnom i kišovitom asfaltu dočarava nam tipičnu vijetnamsku klimu i takvim pristupom sve više pojačava dojam onoga što slijedi, polako nas priprema na mjesto događanja radnje, dok nam Nick u jednom kafiću prepričava svoje doživljaje.

U tom kafiću susrećemo se sa reliktom Vijetnamskog rata, hendikepiranim veteranom Tomom. Nije teško pogoditi autorovu inspiraciju tim likom, poslužio mu je Ron Kovic, u životnoj fazi nakon povratka iz rata kao duboko traumatizirana i hendikepirana osoba, dok još nije postao antiratni aktivist. Namjerno sam upotrijebio riječ relikt, jer nekako najbolje opisuje vijetnamske veterane; ostavština jednog prošlog vremena, nimalo ugodnog po kolektivnu svijest američke nacije.

Zatim nas Nickovo sjećanje vodi u Nam (američki su vojnici rabili tu skraćenicu za Vijetnam), novopečeni istražitelj Nick i njegov iskusni stariji partner Rafferty istražuju ubojstvo mlade prostitutke. Godina je 1971., među američkim vojnicima na ratištu vlada kaos i defetizam, Nixonova administracija započela je demobilizaciju i povlačenje dijela postrojbi, a Medda američko povlačenje prikazuje u nekoliko dojmljivih kadrova; vijetnamski dječaci igraju nogomet s američkom vojnom kacigom na kojoj piše “ Born to Win“. Kako jednostavno, a opet tako moćno dočaran poraz jedne svjetske sile kroz jedan predmet koji duži svaki vojnik. A kacige nisu samo glavu čuvale od gelera i metaka, one su bile i predmet individualnosti vojnika u krutom svijetu stege i jednoobraznosti jer su na njih vojnici stavljali ili ispisivali razne stvari. Kutija cigareta i Zippo upaljač zataknuti za kacigu, okačene zečje šape ili razne druge amajlije, peace znak kao suprotnost situaciji u kojoj se nalaze, ili primjer praktičnosti; zataknuti prvi zavoj ili pribor za čišćenje oružja. Natpisi poput “Born to kill“, stihovi u ono vrijeme popularnih pjesama ili nacrtana igraća karta as pik, karta koja simbolizira smrt, bili su uobičajeni na kacigama vojnika.

Što se tiče likova koji se pojavljuju u ovoj priči, Medda se poslužio već viđenom kombinacijom u odnosu početnik- iskusni stariji istražitelj. Standardni klišej koji je pod palicom iskusnog autora gotovo uvijek pun pogodak.

Rafferty i Nick

Rafferty je zanimljiv lik, mogli bi ga komotno okarakterizirati kao suprotnost naspram svega prljavoga i nemoralnoga na ulicama Saigona. U njemu Nick vidi očinsku figuru koju nije dobio kroz prikaz svoga oca, također policajca, zbog narušenih obiteljskih odnosa. Rafferty oblikuje Nickovu osobnost, jača njegovu sigurnost i samopouzdanje. On je jedan od rijetkih, uz Nicka, kojem je doista stalo da istraži slučaj ubijenih prostitutki i ubojicu privede pravdi, uz svu nezainteresiranost pa i potkopavanja istrage od strane nadređenih. Autor potpuno pogađa simbiozu odnosa između ta dva lika dočaravajući ju kroz tijek radnje. Njihovo nadopunjavanje u akcijskim scenama i dijalozima jedna su od jakih strana ove priče. Kadrovi u kojima Rafferty svom novopečenom partneru objašnjava razloge zbog kojih je postao policajac, i zašto nakon svih užasa koje je vidio još ima motiva da gura dalje doista zauzimaju posebno mjesto u ovoj priči.

A osumnjičenih za ubojstvo su trojica, i svi su visoki vojni časnici, pukovnici. I svi su utjelovljenje filmskih likova iz najboljih filmova na temu Vijetnamskog rata. Medda je okupio trojicu najupečatljivijih, Kilgore, Kurtz i Barnes.

Tko je ubojica?

Prvo susrećemo pukovnika Kilgorea. Ljubitelji sedme umjetnosti sjetit će se istoimenog pukovnika iz Coppoline “Apokalipse Now“ kojeg je maestralno utjelovio Robert Duvall s onom svojom legendarnom: "Osjećaš li to? Napalm, sine! Ništa na svijetu ne miriše tako. Volim miris napalma ujutro..". Ali dok je Coppolin prava macho vojničina koja uživa u ratovanju i surfanju, a vijetkongovce napada helikopterima na kojima su postavljeni zvučnici iz kojih trešti Wagnerova “ Kas Walkira“, Medda je svoga profilirao kroz drukčiji psihološki profil, dao mu je neku vrstu obrambenog mehanizma. Njegov je alkoholičar i pervertit, a iz dijaloga koje vodi sa istražiteljima očito je da je umoran od rata i prekomjerno ispijanje alkohola i posjećivanje sado- mazo barova pomaže mu da se lakše nosi sa ratom.

Barnes… Sadistički narednik iz Stoneova “Platoona“ kojeg je odlično odglumio Tom Berenger. Narednik koji hladnokrvno puca civilima u glavu, kao Meddin pukovnik koji puca u zarobljenikovu. Ostavljen mu je psihološki profil sadista i nemilosrdnog vojnika, iako se fizički razlikuju u prikazu. Ružni ožiljak koji u filmu krasi pola Barnesova lica prikazuje lice čovjeka s kojeg je humanost iščezla, djeluje poput vojnika koji točno zna što radi u borbi i čiji bi kraj najbolji bio junačka smrt u džungli. U stripu on ima brčiće i pokazuje znakove neuravnoteženosti.

I zadnji, pukovnik Kurtz, također još jedan legendarni lik iz “Apokalipse“ kojeg je Medda “ ukrao“ za svoju priču. Način razmišljanja o ratu identičan je obojici, Medda je to istaknuo kroz pukovnikove riječi u jednom kadru, sličnu misao koju Marlon Brando izgovara u filmu. “Glupani nemaju pojma o ratu i jedino što znaju je da se dive vlastitom odrazu u ogledalu. Kada treba jurišati i gušiti se napalmom, postaju gori od histeričnih žena.“

Jedan od ove trojice je ključni dio priče, on je hladnokrvni ubojica mladih vijetnamskih prostitutki. Neću ga imenovati, neka ostane tajna za one koji još nisu pročitali ovu odličnu priču. Nemam pojma zašto je Medda od ove trojice izabrao baš njega za serijskog ubojicu, možda eci- peci- pec odabir, možda je vidio neku mračnu crtu osobnosti koja u filmu nije došla do izražaja. Mogao je komotno bilo kojeg od ove trojice sadistički nastrojenih, ali je baš u njemu vidio ono nešto što ga čini savršenim izborom.

Kod dvojice pukovnika, kad ih usporedimo sa njihovim filmskim likovima, zamjećujemo očite psihološke razlike i karakterizaciju pa kroz takav pristup pažljivi čitatelj, ali i poznavatelj ovih filmova može naslutiti Meddinu “opsesiju“ tim likom. Da li je to njegova nesvjesna sublimacija tom osobom pa mu je ostavio njegove karakterne osobine koje smo vidjeli u filmu? Ali potom Medda radi veliki zaokret od filmskog lika i pretvara ga u serijskog ubojicu prostitutki, na kraju epizode u kukavicu. U filmskom liku nema naznaka serijskog ubojice, ne vidimo ih kroz taj upečatljivi lik. Filmski lik je prolupali vojnik, mračni, ludi pukovnik ali ne i serijski ubojica prostitutki. I nipošto nije kukavica. Medda je očito prešao granicu koju režiser nije (nije jer jednostavno nije imao razloga za to, njegov pukovnik savršeno funkcionira kao čovjek koji više ne može funkcionirati, on želi biti ubijen), dao je svom pukovniku malo poremećeniju stranu nego što ima filmski.

Takve promjene karaktera valja sagledati u kontekstu vremena u kojem se radnje odvijaju. Filmski likovi dočaravaju nam rat na samom vrhuncu, 1968 godina. Oni su nemilosrdni vojnici koji još vjeruju da je pobjeda na njihovoj strani i patološki uživaju u onome što rade. Trojka iz stripa stavljena je u 1971. godinu, 3-4 godine nakon radnji u filmovima i njima je jasno da se rat bliži kraju, ali ne njihovom pobjedom. Jednostavno ih je Medda, nakon godina rata, pretvorio u ljušture bez srži i na toj radikalnoj promjeni karaktera gradi scenarij. Tim jednostavnim, ali učinkovitim potezom uradio je antropološki prikaz ljudi u ratu i što rat radi ljudskoj psihi. Iako je ova uzročno posljedična veza prikazana u tek nekoliko dojmljivih kadrova, jer ipak su u fokusu priče dvojica istražitelja i njihovi napori da u kaosu rata zločinca privedu pravdi.

Autor je poštovao osnovna pravila koje čini jedna dobra priča, što je i vidljivo iz odlično razrađenog scenarija kojim je donio trunku rata prikazanu kroz osobnost likova i radnju, iako radnja priče nije originalna ili sa originalnim likovima jer su preuzeti iz najboljih filmova na temu vijetnamskog rata, niti je u pitanju ratna priča iako se odvija u ratnim uvjetima. Priča počiva na karakteru trojice osumnjičenih, bilo koji od njih može biti ubojica i čitatelj nije siguran koji je od njih, pogotovo kada nam Medda servira i četvrtog sumnjivca.

Slijedi tekst koji sadrži pojedinosti o završetku ove priče

Morao sam navesti upozorenje za one koji još nisu čitali ovu priču, jer nemoguće mi je raščlaniti kraj a da ne razgolitim dvije stvari koje su ključne za radnju. Jedna je nelogičnost jednog segmenta priče a koja je na kraju dovela do ubojice, druga je sami završetak priče koji je po meni dosta loš, pa sam stavio jedan alternativni kraj koji bi, bar sebi umišljam, ostavio puno jači dojam na čitatelja.

Kraj priče postavljen je na neočekivanom raspletu koji počiva na ubijenoj prostitutki s početka priče. Odlično je Medda odradio preokret radnje koji će nakon dvadesetak godina konačno dovesti do pravog ubojice, a ubacuje ga kroz jedan klasičan stereotip (majka prostitutka, i kći će poći njenim putem), poveznicu radi ubojicom, ali na kraju sve to pretvara u poprilično slabu završnicu radnje. Evo u čemu je stvar. Ali prije moram napomenuti jednu nelogičnost u scenariju. Naime, godine mlade prostitutke ubijene u New Yorku. Ona je tek beba bila kada joj je pukovnik masakrirao majku u Vijetnamu, a njegovo razotkrivanje temelji se na njoj. Prepoznala ga je i on ju je zbog toga ubio. Nije mi uvjerljivo objašnjenje da je dijete od godinu dana starosti zapamtilo ubojicu i prepoznala ga dvadeset godina kasnije. Je li to Meddin namjerni propust ili je slučajno pogriješio s godinama?

Evo nas i kod završnice koja bi puno jači dojam na cjelokupnu priču ostavila da je odrađena na slijedeći način. Kada je pukovnik, sada general, razotkriven i uhićen, uspio se otrgnuti iz ruku Nicka i Martina sa namjerom da se baci sa vrha zgrade pri tome aludirajući na hrabre zarobljene vijetkongovce koje je ispitivao. Ali autor ga ne navodi da prijeđe taj rub, već ga lomi i prikazuje kao kukavicu. Stvar bi puno bolje funkcionirala da je otišao do kraja i bacio se sa vrha zgrade. I u padu zakvači američku zastavu na koplju i omotan u nju tresne o pločnik, s krvavom rukom koja izviruje ispod američkog stijega. Ovo bi bio fenomenalan kraj, točka na i jednog bespotrebnog i uzaludnog rata koji se vodio prije pola stoljeća.

Naprijed

NR ZS 29 Na dužnosti u Bronxu

NN ZS 38 Umrijeti u Atlantic Cityju

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • Deki86

    Ukupna ocjena 97%

    10, 9, 10, 10

    Kakav strip! Po crtežu i priči nešto najbolje do sada u serijalu.

    17.04.2017
    11:14:00 sati
    Deki86
    uredi
  • acestroke

    Ukupna ocjena 54%

    5, 4, 6, 9

    Kao detektiv prica o strasnom, uzasnom zlocinu, ovo bas nije bog-zna-sta.  Scenarij je ok, malo je previse razvucen sa tekstom, dijalozima koji nikad da kraja dodju; medjutim, sto se tice tenzije i napetosti, malo je ovdje ima.  Kad na kraju otkrijemo ko je u stvari pravi krivac, rezultat je veoma anti-klimatican, jer je ova epizoda vise uvod u Nickovu proslost i kako je zapoceo svoju Detektivsku karijeru preko citavog okeana u jednoj zemlji gdje je Americki rat bio centar svjetske paznje (normalan covjek bi se radije pitao kako je moguce da mladic od devetnaest godina uopste postane Detektiv u tim godinama, tek tako, ali manimo se logike, ipak je Boneli u pitanju). Crtez je prosjecan, cak bi reko slab, ali je makar naslovnica ok, iako obecava pogresnu epizodu (tj. danasnji, stariji Nick u svojoj Vietnamskoj proslosti, bezzz).  U ovom serijlu, koji je u vecini osrednji po kvalitetu, ova epizoda niti smrdi niti mirise.

    18.04.2017
    03:05:00 sati
    acestroke
    uredi
  • hrvoje23

    Ukupna ocjena 63%

    8, 5, 5, 9

    Zanimljiva priča, puno saznajemo i Nick-u, ali previse je slučajnosti na kraju, zato ocijena niže za scenarij. Naslovnica super, nije savršena, ali neđu boljima. Jedino mi crtež nije bas legao.

    18.04.2017
    09:25:00 sati
    hrvoje23
    uredi

Anketa

Što vam je najinteresantnije na stripovi.com?

Rezultati

Arhiva

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • San tigrice
    Kod: DD LEX 37
    Ocjena: 76%
    Vrijeme: 15.11.2017. 22:29:00
    Autor: Jocko
    Broj komentara: 5
    Broj pogleda: 493
  • A.I. Love you
    Kod: AILY KOD1/2
    Ocjena: 64%
    Vrijeme: 13.11.2017. 0:52:00
    Autor: doom
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 264
  • Starac koji čita
    Kod: DD LUGG 15a
    Ocjena: 70%
    Vrijeme: 6.11.2017. 0:50:00
    Autor: Sarghan
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 532
  • Krvna linija
    Kod: KRV PHPR 1
    Ocjena: 86%
    Vrijeme: 6.11.2017. 0:34:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 9
    Broj pogleda: 550
  • Drugi
    Kod: DD SUPB 17b
    Ocjena: 100%
    Vrijeme: 1.11.2017. 0:39:00
    Autor: Sarghan
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 665

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Zenit 666
    Kod: ZG LUSP 36
    Ocjena: 75%
    Vrijeme: 20.9.2017. 23:55:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 33
    Broj pogleda: 2326
  • Sertao
    Kod: ZG LU 254-255
    Ocjena: 72%
    Vrijeme: 28.9.2017. 1:15:00
    Autor: Elderane84
    Broj komentara: 14
    Broj pogleda: 1433
  • Munch
    Kod: UN AL 1
    Ocjena: 87%
    Vrijeme: 13.9.2017. 0:33:00
    Autor: bonjovi4ever
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 1333
  • Magloviti vrh
    Kod: MN LIB 55
    Ocjena: 92%
    Vrijeme: 4.9.2017. 4:13:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 11
    Broj pogleda: 1317
  • Labirint
    Kod: NN MX1c
    Ocjena: 53%
    Vrijeme: 25.9.2017. 0:03:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 1305

Aukcije

Forum