Munch

Thor

UN AL 1 | 280 str.

„Iz mog trulog tijela cvijeće će rasti, i ja sam u njemu, i to je vječnost...“

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 87%

Priča 9

Scenarij 8

Crtež 9

Naslovnica 9

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena %

P*

S*

C*

N*

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Munch
    AL 2

ZANIMLJIVOSTI

  • "Munch" je u originalnom norveškom izdanju objavljen 2013., dok je kod nas izašao u nakladi V.B.Z.-a 2016.g.
  • Edvard Munch (1863.-1944.) bio je iznimno plodan slikar koji je eksperimentirao s raznovrsnim temama i umjetničkim stilovima. Smatra se najvećim norveškim slikarom i, prije svega, pionirom ekspresionističkog pokreta...
  • ekspresionizam je umjetnički pravac razvijen početkom 20. stoljeća u Njemačkoj, a čiji je temeljni cilj iznijeti emocije koje oblikuju autorovo subjektivno viđenje svijeta, odnosno njegove unutarnje doživljaje i duševna stanja pobuđena odabranom temom.
  • Munchovo stvaralaštvo nacisti su bili proglasili „degenerativnom umjetnošću“ i njegove 82 slike sklonili iz njemačkih muzeja. 71 od tih slika je kasnije vraćena u Norvešku zahvaljujući kupnji kolekcionara, a 11 ih nikad nije pronađeno.
  • kad je Munch umro, njegovi preostali radovi oporučno su ostavljeni gradu Oslu, zahvaljujući čemu je izgrađen „Munchov muzej“ u gradu Toyenu.
  • odlična internet stranica posvećena Munchu!
  • o Munchu je 1974. snimljen i istoimeni film!
  • svi citati upotrijebljeni u ovom osvrtu, uključujući i uvodan, pripadaju Edvardu Munchu.

Šetao sam s dvojicom prijatelja. A onda je zašlo sunce. Nebo je odjednom postalo krvavo crveno i ja osjetih dašak sjete, bolnu prazninu ispod srca. Zastao sam, naslonio se na ogradu, smrtno umoran. Iznad plavo-crnog fjorda i grada nadvili su se plameni jezici. Moji su prijatelji produžili dalje, a ja sam ostao drhtati od tjeskobe.
I osjetih kako se kroz prirodu prolama nečuven krik.“

„Krik“, 1893.g.

U plimi biografija koje se danas redaju po policama knjižara i koje su, većinom, na jedan te isti način pisane o nekoj poznatoj ličnosti, pravocrtno prepričavajući njezin život - a tu su većinom da izmuzu novac od ljudi koji ne raspoznaju listove toaletnog papira od stranica dobre knjige - ovakvo jedno izdanje je podjednako originalno, koliko i odraz strasti i posvećenosti norveškog crtača Steffena Kvernelanda.

U ovom stripu on je, što je zornije mogao, stotinjak godina kasnije pokušao ne samo dočarati život jednog od najvećih predstavnika, i pionira ekspresionizma, norveškog slikara Edvarda Muncha, nego još jednom za nas (ili barem nekima od nas) slikovito oživjeti svijet na prijelazu u 20. stoljeće; vrijeme u kojem su se rađale ideje, propitkivala su se, udaljavala i nerijetko odbacivala tradicionalna učenja kako bi se otvorila vrata novim svjetonazorima i apstrakcijama čiji je umjetnički izražaj, nerijetko, izazivao kontroverze, oštre kritike pa čak i porugu. Munch je bio jedan od mnogih umjetnika koji su se našli u ovom nezavidnom položaju, ali njegova priča nam je ispripovijedana u domišljatom, artistički nezaboravnom i nadasve inspirativnom duhu kakav i priliči čovjeku kakav je on bio.

„Ne slikam ono što vidim, nego ono što sam vidio!“

Ovo također nije jedna od onih pitomih, akademskih biografija koje će čitatelju dosađivati s detaljnim seciranjem Munchovog umjetničkog stvaralaštva, iako se kroz strip upoznajemo s njegovim djelima (i događajima koji su doveli do njihovog stvaranja). Prije svega, ovo je psihološka studija Munchove persone. Ovdje vas čeka mnogo bančenja, opscenih radnji te urnebesno-manijakalno-borbenih delirium tremens uzleta u krčmi "Kod crnog praščića" (mada ni šira okolica nije bila pošteđena). Ovakvi, nerijetko komični isječci iz života Muncha i njegove družine, prikazani su samo kako bi u potpunosti obuhvatili slikarevu personu, i to ponajprije njegovu buntovnu, deliričnu, gnjevnu, arogantnu stranu osobnosti, a istodobno su artistički, nerijetko u karikaturalnom tonu, i potpuno usklađeni s istom.

Primjerice, evo jedne Kvernelandove hipoteze o nastanku najpoznatije Munchove slike „Krik“: „27. kolovoza 1883. eruptira je gigantski vulkan na otoku Krakatoa i izbljuva je goleme oblake pune pepela. Bila je to najveća vulkanska erupcija ikad zabilježena. Eksplozija se mogla čut sve do Australije. Oblaci pepela stigli su sve do Europe i Norveške: učinili su zalaske sunca skroz crvenima. Ljudi su pucali na psihu i urlali prema krvavom nebu i nadolazećem Sudnjem danu. Ovi boemi bili su skroz osjetljivi i cilo su vrime pričali o tjeskobi i živcima. Istodobno su cilo vrime lokali ko zviri. Dakle, sigurno su bili kronično mamurni. I zato je normalno da je hipersenzibilni Munch puka ko kokica kad je ugleda jarko crveno nebo!“

„Kod crnog praščića“

S druge se pak strane nalazi Munch koji je bio melankoličan, otuđen, depresivan te opsjednut prolaznošću i Smrću čija ga sjena pratila od rođenja. Ovdje izlaze na vidjelo njegovi strahovi, njegova tuga, tjeskoba i opsesije, ali i romantična narav sanjara kojeg se podjednako plašio koliko mu se i prepuštao u samoći svojih dana. Opijanja su često bila Munchov pokušaj da odagna misli i osjećaje koji su podjednako proširivali granice njegovog stvaralaštva, koliko su ga progonili, otuđivali i produbljivali ponore njegovih sjećanja. Kad tome, uz preranu smrt članova obitelji, dodamo i njegovo boležljivo djetinjstvo, u podosta segmenata njegova me priča podsjetila i na Edgara Allana Poea - pisca i pjesnika čiji imaginarij je također bio pun uznemirujućih, patničkih i bolnih vizija koje su ga često vodile prema rubu ponora. A jedini način da ih, makar nakratko, i Munch i Poe potisnu, bilo je stvarajući umjetnost koja će nadživjeti njihove strahove, a naposljetku i njih same.

Tjeskobu nosim u sebi otkad znam za sebe, poput bolesti koju sam dobio zajedno s danim mi životom, oboje nasljedno. Od trenutka mog rođenja, anđeli tjeskobe, brige i smrti stajali su uz mene, pratili me dok sam se igrao, stupali uz mene na proljetnom suncu i ljetnim uzletima. Stajali su uz mene navečer kad bih sklopio oči, i plašili me smrću, paklom i vječnim prokletstvom. Često bih se budio noću i širom otvorenih očiju zvjerao po sobi: 'Jesam li u paklu? '

Ali svejedno osjećam da moram imati tu životnu tjeskobu - ona mi je potrebna - ne bih htio biti bez nje. U razdobljima bez te životne tjeskobe osjećao sam se poput broda što plovi na prejakom vjetru, bez da me itko pita kamo idem? Gdje ću se nasukati?

„Večer nad Ulicom Karla Johana“, 1892.g.

Naposljetku, Munch je bio mnogo toga, ali upravo u njegovoj nepredvidljivosti, nepomirenosti i različitosti, tom konstantnom opiranju uvriježenim i nametnutim svjetonazorima, leži njegov umjetnički genij.

Kao jedini nedostatak Kvernelandovom uratku moglo bi se navesti to da prebrzo završava. Velik dio stripa, bez nekog zacrtanog kronološkog reda, prikazuje prvu polovicu Munchova života, izmjenjujući autorovo odrastanje i artistički vrhunac, dok su poznije godine njegovog stvaralaštva, pa i života općenito, poprilično zapostavljene; starijeg ga vidimo jedino u povremenoj ulozi pripovjedača te, pred sam kraj, na nekoliko stranica koje opisuju njegovu doživotnu posvećenost umjetnosti kao jedinom smislu postojanja. Gotovo cijelo vrijeme čitamo o mladom Munchu, da bismo pred kraj preskočili nekoliko desetljeća njegovog života i bili prebačeni u dane koji su prethodili njegovoj smrti. Je li razlog tome nedostatak provjerenih izvora iz kasnijeg Munchovog života, s obzirom na samotnjački život kojem se ovaj tada prepustio više nego ikad? Ili je Kverneland namjerno, iz poštovanja prema umjetniku za kojeg očito gaji duboku naklonost, izbjegavao spomenuti kasniju fazu Munchova života, osobito hospitalizaciju zbog akutne tjeskobe koja je, u kombinaciji s nezdravim životom, učinila da Munch podlegne kroničnoj depresiji, intenzivnim halucinacijama i nađe se, kako je i sam priznao, na rubu ponora kojeg se toliko dugo pribojavao? Iako, po završetku liječenja, često je navođeno da je Munch prestao s neredima i opijanjima u javnosti, a njegovi radovi su postali optimističniji i predstavili ga javnosti u sasvim novom, vedrijem izdanju.

„Sunce“, 1911.g.

Bilo je i mnogo glasina o njegovoj ratnoj opredijeljenosti, ali, kao što je maloprije spomenuto, ono što pridonosi posebnosti ove biografije - osim što je osmišljena u formi stripa - jest i to da ništa nije izmišljeno, sve je preuzeto iz dostupnih, vjerodostojnih izvora, bilo da se radi o samom Munchu ili nekome od njegovih prijatelja, mentora, rodbine, poznanika... Također, u prigodnim trenucima, osim Munchovih slika Kverneland je u priču ubacio sebe i svog prijatelja Larsa Fiskea, i to u raspoloženju koje je pogodavalo Munchovoj biografiji; drugim riječima, često su cugali sveušesnajst i nalikovali zvijerima a la Charles Bukowski. Ubačene su i fotografije stvarnih mjesta iz kojih je Munch crpio inspiraciju, tako da na kraju sve nalikuje na svjedočanstva u kojima se isprepliću sadašnjost i prošlost, a mi osjećamo svu živost Munchove mašte koja je običnim prizorima svakodnevice, ljudima i mjestima, pridavala značaj, dubinu, tajnovitost i svrhovitost koja je bezvremenska koliko i nesvakidašnja, i podsjeća nas da se ispod naličja svega, svijeta i života koji često uzimamo zdravo za gotovo, nalaze mnogi slojevi koji skrivaju više nego što smo učeni primjećivati...

Podsjeća nas da se najveća umjetnost koju možemo stvoriti nalazi u nama.

Ovdje, na žalu, čini mi se kao da sam pronašao svoju sliku, sliku vlastita života. Je li to zato što smo nekoć zajedno hodali ovuda? Taj čudnovat miris morske trave također me podsjeća na nju - te čudne stijene što se zagonetno uzdižu iz mora i poprimaju oblike čudovišnih bića koja bi s večerom počela ličiti trolovima. U tamnozelenoj vodi vidim boju njezinih očiju.

Daleko, daleko, tamo dokle dopire pogled, meki obris, crta gdje se zrak i voda spajaju, ta linija - nepojmljiva poput samog postojanja, nepojmljiva poput smrti, vječna kao čežnja. A život je poput te mirne plohe; u njoj se zrcale jasne, čiste boje što vise u zraku, a ispod ona skriva dubine svojim muljem - svojim šuljanjem - poput smrti...

„Mjesečina“, 1895.g.

Naprijed

UN AL 1 Pretežno vedro – Kakvo je vrijeme u vas?

N/A

Naprijed

Anketa

Što vam je najinteresantnije na stripovi.com?

Rezultati

Arhiva

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Zenit 666
    Kod: ZG LUSP 36
    Ocjena: 75%
    Vrijeme: 20.9.2017. 23:55:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 21
    Broj pogleda: 825
  • Znak Trnovca
    Kod: LIL DRKW 1
    Ocjena: 77%
    Vrijeme: 20.9.2017. 20:55:00
    Autor: acestroke
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 214
  • Privatni istražitelj
    Kod: NR ALM 1a
    Ocjena: 50%
    Vrijeme: 19.9.2017. 1:42:00
    Autor: doom
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 294
  • Među mrtvima
    Kod: MKSP BG 1
    Ocjena: 84%
    Vrijeme: 16.9.2017. 0:57:00
    Autor: doom
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 307
  • Legenda o Generalu
    Kod: KP LIB 32
    Ocjena: 85%
    Vrijeme: 15.9.2017. 23:54:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 6
    Broj pogleda: 485

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Vampiri
    Kod: ZG SR 616-618
    Ocjena: 85%
    Vrijeme: 19.7.2017. 22:28:00
    Autor: King Warrior
    Broj komentara: 4
    Broj pogleda: 2017
  • Džungle Marsa
    Kod: NN LIB 56
    Ocjena: 88%
    Vrijeme: 26.7.2017. 1:05:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 1937
  • Sudnji dan
    Kod: ZG LU 258-261
    Ocjena: 85%
    Vrijeme: 19.7.2017. 1:20:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 13
    Broj pogleda: 1473
  • Mau-Mau
    Kod: MN LIB 80
    Ocjena: 93%
    Vrijeme: 15.8.2017. 1:15:00
    Autor: DeeCay
    Broj komentara: 10
    Broj pogleda: 1337
  • Predivno stvorenje
    Kod: DD LU 157
    Ocjena: 47%
    Vrijeme: 3.8.2017. 1:47:00
    Autor: DeeCay
    Broj komentara: 7
    Broj pogleda: 1239

Aukcije

Forum