Muchacho

Conan

KOLORKA 6 | 160 str.

Talentirani (i po mnogočemu drugačiji) sjemeništarac Gabriel De La Serna 1976. godine dolazi u nikaragvansko mjestašce naslikati fresku, podariti malo živosti lokalnoj crkvi u kojoj pater Ruben skriva oružje za pobunjenike.

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 86%

Priča 8

Scenarij 9

Crtež 9

Naslovnica 8

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 83%

P*7

S*7

C*9

N*8

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Muchacho
    KOLORKA 6

ZANIMLJIVOSTI

  • Nema posebnih napomena

Je li grafit ulična umjetnost ili devijacija? Još tamo od zagrebačke Univerzijade, kada su obilježili dobar dio zida Hrvatskih željeznica u Branimirovovoj ulici, grafite doživljavam kao šareno čudo. Ti nikad izbrojeni grafiti, u koje sam uvijek piljio iz tramvaja, potrajali su dobrih dvadeset godina. Nedavno su zamijenjeni drugim, novim grafitima u koje također opčinjeno piljim jer naprosto nemam smisla za crtanje (na tom području nisam i neću evoluirati). Grafite je teško, ponekad i nemoguće izbjeći, morate ga pogledati (pogotovo ako se krećete prema njemu) jer je kretanje zatvorenih očiju opasno, naročito u gradu. Grafit je slikovna poruka koja bi trebala pobuditi kakav-takav interes prolaznika, relativno mlad medij čiji sadržaj veoma varira. Na zidovima diljem svijeta ima raznih grafita - nekorektnih i neukusnih, od koji senzibilna ili povrijeđena glava okreće glavu; grafita kreativnih što potiču misao; grafita lucidnih što rašire usne u osmijeh; grafita toplih što ulijevaju nadu; grafita prizemnih što ne moraju nužno biti na prizemnici, već se mogu pojaviti na vrhu poslovnih zgrada u kojima, tvrdi Goribor, „svi ćute i drhte, otkazi se dijele svakog dana“. Grafit može educirati i ukazivati na nejednakosti, poticati mržnju i bijes, biti napravljen rukom reakcionara ili opičenog partijskog komesara. Grafit može nagrditi zid; šarenilo boja nije uvijek privlačno i konstruktivno, baš naprotiv, šarenilo može imati sasvim drugu, (auto)destruktivnu svrhu. Grafit može ukrasiti bjelinu zida, čisto nije uvijek poželjno, što nam govori Mary Douglas samim naslovom svoje knjige „Čisto i opasno“ : „Ako prihvatimo da nered može pokvariti obrazac, on mu jednako tako daje i građevni materijal. Red znači i ograničenja; od svih mogućih sastavnih dijelova izabrani su samo određeni i od svih mogućih odnosa iskorišteni su neki. Iz toga, dakle, slijedi da je nered beskonačan, u njemu nije ostvaren nikakav obrazac, ali njegova mogućnost stvaranja obrazaca je neograničena. Stoga mi, iako pokušavamo stvoriti red, ne osuđujemo nered baš tako jednostavno. Priznajemo da destruktivno djeluje na postojeće obrasce; ali i da ima potencijala. Simbolizira i moć i opasnost.“ Hoće li grafit biti u službi vladajućih ili oporbe, reda ili nereda, ovisi ponajviše o njegovom sadržaju, motivima koji su vodili autora grafita, društvenim (ne)prilikama i samom ambijentu u kojem se grafit nalazi. Grafit ne uživa kod svih jednak status; dok mu neki osporavaju umjetničku vrijednost, drugi ga glorificiraju uzdižući iznad svake grafike, akvarela ili murala. U nekim slučajevima bi se između grafita i murala mogao staviti dvojbeni znak jednakosti, ali raspravu oko te dvojbe svesrdno prepuštam povjesničarima umjetnosti i umjetnicima. Možda bi francuski stripaš Emmanuel Lepage neinformiranim pojedincima (kao što sam ja) mogao objasniti koja je bitna razlika između grafita i murala jer je u njegovom albumu Muchacho (objavljen 2004. godine) likovna umjetnost jedan od glavnijih pokretača još jedne bezvremenske priče o ljudskim idealima i idejama revolucije što desetljećima (ako ne i stoljećima) gotovo ni u kojem pogledu ne evoluira, već stagnira poput mog smisla za likovnost. U albumu „Muchacho“ prikazuju se revolucionarna previranja u Južnoj Americi koja se po sličnom scenariju odvijaju u svim zemljama jer, ne postoji bitna razlika između nikaragvanskog i španjolskog revolucionara.

Talentirani (i po mnogočemu drugačiji) sjemeništarac Gabriel De La Serna 1976. godine dolazi u nikaragvansko mjestašce naslikati fresku, podariti malo živosti lokalnoj crkvi u kojoj pater Ruben skriva oružje za pobunjenike. Neće Gabriel crtati samo sakralne motive, već će, zahvaljujući Rubenu [koji nije samo propovjednik, nego i gorljivi (za)govornik promjena], osloboditi svoj talent crtajući lokalno stanovništvo i Bogočovjeka kao običnog čovjeka. Steći će Gabriel naklonost, ali i neprijateljstva u toj zajednici koja se pretežno drži zajedno njegujući iste ideale (naravno, ima crnih izuzetaka). Krista, Bogočovjeka radi kojeg je i došao u selo. Gabriel naposljetku prikazuje kao čovjeka, revolucionara čije su ideje naišle na neodobravanje farizeja, književnika i političara onoga doba, što ga je koštalo života. Nazarećanin je bio verbalni revolucionar (u jednom trenutku uzima bič u ruke), prorok kojeg nisu prihvatili vlastiti seljani, individualac čije je novo učenje razdvajalo sina od majke, učitelj čije riječi nisu bile shvaćene (i neprihvaćene) od učenih ljudi, predvodnik koji je svojim djelima primoravao ljude da razmišljaju, djeluju, a samim time i mijenjaju nešto u svom životu. Gabriel će morati odlučiti na čiju će stranu stati – hoće li ostati na strani bogatog oca (industrijalca koji je prijatelj diktatora Somoze) ili će prijeći na stranu revolucionara.

O industrijskim revolucijama tek rijetke glavice znaju reći neku smislenu riječ, a revolucionarna otkrića odavno ne zanimaju širu javnost. Lijeku protiv raka ili AIDS-a vesele se samo bolesni pojedinci, dok se mnogi „zdravi bolesnici“ redovno lože na nacionalne mitove veličajući sumnjive junake kojima je korist na prvom, a čovjek na zadnjem mjestu. Revolucionarne pjesme (budnice) brzo i lako se transformiraju u melodiozne bludnice pa im krajnja svrha bude puko održavanje zornjaka i buđenje najprimitivnijih strasti. O istinskim revolucionarima koji su na neki način obilježili dio povijesti revolucionarno je pisao i mladi Krleža u „Legendama“ , prvim dramskim tekstovima koje je objavio 1914. godine, kad još nije bio zadojen ideologijama. Vrijeme pokazuje da „revolucija nije gala večera“, što nam sugerira i Bernardo Bertolucci u „Sanjarima“. Boja revolucije je crvena, njome se priziva krv. Uvijek je pitanje trenutka kad će se u revolucionarnim previranjima proliti krv, a prolijeva se stalno, najviše krv nedužnih prolaznika. Revolucije su oružane, nesentimentalne i naizgled šarmantne. Sama riječ „revolucija“ može postati jedna od najodvratnijih riječi, što najviše ovisi o samim revolucionarima. Neki od njih iskreno žele mijenjati svijet nabolje, svjesni društvenih nejednakosti što ni na koji način ne olakšavaju život običnom čovjeku. Neki su revolucionari vođeni vlastitim interesima, žudnjama ili mržnjom. Rijetki se revolucionari koriste mirnim metodama i nenasilnom retorikom; oni možda ne postižu rezultate u željenoj mjeri, ali barem ne prolijevaju krv u ogromnim količinama. Sve dok revolucionarna smjesa ne zagusti i počne uništavati dno posude (jer je netko zaboravio miješati smjesu), najveći i najglasniji revolucionari su tatine kćerkice i mamini sinovi; svima njima je jedan Che romantični uzor pobune, ujedno i dvospolni materijal za polucije. Znate te moderne revolucionare (na torbi im anarhistički bedževi, a na majici kameno lice mitskog revolucionara), viđate ih u McDonald'su gdje se po tko zna koji put bezuspješno (ali uporno!) hrvaju s „kapitalističkom hobotnicom“ iliti menijem 7po7.

Lepageova priča o revoluciji ima gotovo sve što bi takva (i slična) priča trebala sadržavati da bi bila koliko-toliko vjerodostojna – ima tu naivnih mladića koje okolnosti prisiljavaju da preko noći postanu ozbiljni muškarci (Gabriel), iskrenih idealista koji njeguju utopističke ideje i nastoje ih učiniti što stvarnijima (German), režimskih avanturista i osvještenih nasilnika koji skidaju ručni sat prije nego krenu premlaćivati nekoga, realnih i frigidnih šakala kojima je dominacija nit vodilja (Jenki), revolucionara vođenih osobnom mržnjom (Fausto) i nepristranih duša koji su svjesni stanja, ali nisu u stanju i poziciji da se miješaju (pater Joaquin). Jenkija, koji je na strani diktatora, vode želja za moći i bogatstvom, utopio je utopije i prihvatio grubu realnost koju revolucionari ne mogu ili ne žele prihvatiti. „Vaša temeljna greška je što ne vidite ljude kakvi jesu, nego kakve biste htjeli da jesu“, naglašava Jenki koji je, voljeli ga mi ili ne, itekako u pravu. Mogu revolucionarni poput mirnog Rubena i gerilca Germana biti na strani čovjeka, možda će i uspjeti promijeniti društvo nabolje svrgavanjem diktatora, ali će nakon njega doći drugi, još gori i beskrupolozniji tirani koji se, vraga ti!, stvaraju iz revolucionara. Revolucionari mogu postići kozmetičke promjene, ali bit ljudske naravi ostat će ista, poput Janusa zadržat će oba lica. Promijenit će se imena vladara i političke garniture, ali svijet se neće promijeniti. Primjećuje German prirodu svijeta („Cinična komedija u kojoj su bogati svakim danom sve moćniji, a siromašni osuđeni na povijanje leđa.“), daje svoj iskren doprinos čovječanstvu, ali krajnji rezultat njegove borbe bit će, na kraju krajeva, ništavan jer se cinične komedije nikad ne skončavaju. Doduše, umiru glumci, ali tu su drugi koji će preuzeti njihovu ulogu cinika.

Situacije u kojima se pronalazi Lepageov glavni glumac Gabriel i višeslojno društvo sporednih glumaca nisu posve izmišljene; svako kvalitetnije ostvarenje o čovjeku će, ako želi biti vjerodostojno, nastojati prikazati situacije što stvarnije. Predvidljivih i šabloniziranih rješenja u Lepageovoj priči neće manjkati pa će netko reći kako je Lepage kopirao svu silu prethodnih (filmskih i inih) priča o revolucijama i revolucionarima. Šablone su, nažalost, naprosto neizbježne, ali ne i posve bezvezne – ako se pozornije doživljavaju svakodnevne situacije, svako malo se može ustvrditi kako su pojedine scene proživljene na ulici ili poslu kao iz filma. Dakle, Lepage ne griješi tako što koristi postojeće šablone, samo si donekle olakšava posao, štoviše, temeljitije i vjerodostojnije prikazuje moguću stvarnost. Nema u Lepageovoj priči mjesta za pretjeranu milost i pravednost jer tih osobina gotovo da i nema u sredini u kojoj je sumrak ideala češći od punog mjeseca, ne prikazuje se skandinavska zemlja u kojoj vladajući napuštaju moćne pozicije čim ih se ulovi u sitnoj aferi jer im zdrav razum ne dopušta da ostanu na istoj funkciji. Lepage prikazuje zemlju u kojoj je mijenjanje kaputa (i okretanje vlastitih riječi) svakodnevna pojava. Lepageova cjelokupna likovna kreacija neće oduševiti ni lijeve, ni desne, ni centralne čitatelje jer je njegovo viđenje revolucije u pristojnoj mjeri neutralno, ne zagovara slijepo jednu političku opciju, paunovski je šarena paleta njegovih galerija likova, ispunjena privremenim pobjednicima i doživotnim gubitnicima.

Uvijek je bilo (i uvijek će biti) tako - pobjeda je slatka i kratka, gubitak neporecivo trajan, a tek je borba sa životom neprekinuta poput obrazovanja (od kolijevke do groba), ako ne i vječna. „Ništa novo pod suncem“, rekao bi rječiti, revolucionarni vladar Salomon čijih se teških riječi malo tko sjeća, a još manje pamti. Dobro je da ga se ne pamti u pretjeranoj mjeri jer bi poduzetniji poduzetnici, revolucionari i vladari smisao njegovih riječi izvrnuli i okrenuli u svoju korist. To se dogodilo Machiavelliju – njegova glasovita mudrosnica iz „Vladara“ (cilj opravdava sredstvo) stoljećima vladajućima svima služi kao alibi za svaku vrstu zločina.

Naprijed

N/A

N/A

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • King Warrior

    Ukupna ocjena 94%

    9, 9, 10, 10

    Hrabar strip, sigurno jedan od onih koji u nasem drustvu mora da pretrpi moralnu kritiku.

    Vizuelno odlicno uradjen.

    10.08.2012
    18:16:00 sati
    King Warrior
    uredi
  • Ukupna ocjena 94%

    9, 9, 10, 10

    fantastičan crtež !

    10.08.2012
    19:09:00 sati
    Torpedo
    uredi
  • drogsy

    Ukupna ocjena 90%

    8, 9, 10, 9

    Volio bih da se u ovome inace dobrom stripu vise stavio naglasak na revoluciju u Nikaragvi, nego na seksualnu orijentaciju Gabrijela, koja opet nebi nimalo smetala da nas je autor postedio odredjenih scena jer upravo te scene kvare dojam o ovome albumu. Ok, u prici je glavni lik gay, ali nema potrebe to tako jako naglasavati... S leptiricima u zraku. Crtez je ujedno glavni i jedini razlog koji me ponukao da kupim ovaj strip:
    11.08.2012
    20:32:00 sati
    drogsy
    uredi
  • Ukupna ocjena 93%

    9, 9, 10, 9

    12.08.2012
    15:25:00 sati
    dino alic
    uredi
  • Ukupna ocjena 78%

    7, 6, 10, 9

    Ovo sam prelistao ne pročitao jer mi je priča več posle 40 - 50 stranica postala totalno nezanimljiva. Ali zato je crtež prekrasan. Uživao sam u nadaljnem listanju ovog stripa.

    02.11.2013
    21:24:00 sati
    tekumze
    uredi
  • split85

    Ukupna ocjena 80%

    8, 8, 8, 8

    06.11.2013
    15:01:00 sati
    split85
    uredi
  • mpavin

    Ukupna ocjena 55%

    4, 4, 8, 7

    Crtež solidan, priča isforsirana i ne baš zanimljiva. Autor na jeftin način želi šokirati i izdvojiti se iz mase drugih stripova ali mu to ne uspijeva.

    17.12.2013
    11:36:00 sati
    mpavin
    uredi

Anketa

Što vam je najinteresantnije na stripovi.com?

Rezultati

Arhiva

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

Aukcije

  • ZS 597
    Vrijeme: 04.08.2014 00:31:26
    Prodavač: flash
    Cijena: 10 kn
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 1
  • ZS 549
    Vrijeme: 04.08.2014 00:31:26
    Prodavač: flash
    Cijena: 10 kn
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 1
  • ZS 441
    Vrijeme: 04.08.2014 00:31:26
    Prodavač: flash
    Cijena: 30 kn
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 1
  • ZS 319
    Vrijeme: 04.08.2014 00:31:26
    Prodavač: flash
    Cijena: 10 kn
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 1
  • ZS 210
    Vrijeme: 04.08.2014 00:31:26
    Prodavač: flash
    Cijena: 10 kn
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 1

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Vještica
    Kod: ZG CB 1
    Ocjena: 83%
    Vrijeme: 3.5.2014. 16:12:00
    Autor: King Warrior
    Broj komentara: 62
    Broj pogleda: 2569
  • Grad nasilja
    Kod: NN LIB 43a
    Ocjena: 58%
    Vrijeme: 16.6.2014. 10:08:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 1277
  • U zemlji Dakota
    Kod: ZG MX 17
    Ocjena: 72%
    Vrijeme: 23.6.2014. 23:45:00
    Autor: King Warrior
    Broj komentara: 13
    Broj pogleda: 1277
  • Crna krv
    Kod: ZG LUSP 30
    Ocjena: 61%
    Vrijeme: 10.7.2014. 21:12:00
    Autor: King Warrior
    Broj komentara: 12
    Broj pogleda: 1120
  • Ugriz zmije
    Kod: ZG LU 220-221
    Ocjena: 96%
    Vrijeme: 18.6.2014. 23:51:00
    Autor: WOLF-HUNTER
    Broj komentara: 14
    Broj pogleda: 1066

Aukcije

Forum