Sablasni rudnik

Tex Willer

TX LU 110-111 | 224 str.

Jeff Sutton, pokvareni rančer saznaje za stari, skriveni rudnik u Brdima praznovjerja, koji je otkriven od strane dvojice Nijemaca prije mnogo godina. Jedan od pronalazača rudnika, Kurt Weiser, godinama je prikrivao postojanje rudnika zbog mnogih nesreća koje su koštale živote mnogih. Jedan od njih je Jacob Stolz, Weiserov partner, koji se smatra nestalim ili poginulim. Sutton ubrzo kreće u ekspediciju, te kako bi osigurao da ga nitko neće pratiti, otima Weiserovog sina Andresa i vodi ga sa sobom. Tex i Carson saznaju za to te kreću u spasilačku potragu za malim Andresom... Međutim, osim opasnih razbojnika koji su željni zlata, tu je i misteriozno pleme koje ubija i sakuplja glave svojih žrtava...

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 70%

Priča 7

Scenarij 6

Crtež 8

Naslovnica 7

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 76%

P*7

S*6

C*8

N*8

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Sablasni rudnik
    TX LU 110
  • Prokleta brda
    TX LU 111

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • La miniera del fantasma
    TX SR 478
  • Montagne maledette
    TX SR 479

ZANIMLJIVOSTI

  • Originalni brojevi su izdani od novembra do decembra 2003. godine u Italiji
  • Odsjecanja glave ili još poznato kao "headhunting" je "vještina" koja se praktikovala vijekovima u Europi, Aziji i Americi. "Headhunting" se većinom javljao u indijanskim plemenima, kod keltskih plemena ali i na našim prostorima (Hrvatska, Albanija, Crna Gora i neki dijelovi Hercegovine). Odrubljivanjem glave bi se smatralo uzimanjem glave kao trofeja

Uvijek je postojalo nešta fascinantno u zemlji što je ljude tjeralo da kopa i zalazi duboko u nju. Iz te zemlje bi izvlačila mnoga prirodna bogatstva, poznati kao "minerali" (srebro, zlato) koje bi poslije prerađivali i činili od njih oruđa i oružja Jedni od prvih rudnika su nastali u antičkom Egiptu tokom vladavine faraona, te su većinom tragali za zelenim malahitom, kojeg su koristili u umjetnosti ornamentike. Kada kažemo "rudnik" onda prvo što nam padne na pamet jeste zlato, koje se može naći u zemlji ali i u nekim vodenim terenima (rijeke). Zlato se smatra jednim od najvrijednim materijalima na svijetu, pa se tako danas koristi i u mnogim drugim poljima ukrasa i dekoracije. Zlato se takođe i najviše povezuje sa "zlatnom groznicom" koja se odvila u SAD-u od 1800-ih do otprilike 1920-ih. Zlatna groznica ("Gold rush") je nazovi za veliku potragu za zlatom koje su se ciklički odigravale od prve polovice 19. vijeka u raznim krajevima svijeta, pa tako da osim Amerike imamo i Australiju, Brazil, Kanadu, Južnu Afriku, koje su ponukale stotinu hiljada ljudi da se presele u te zemlje. Najveća i najpoznatija groznica bila je ona iz 1849. godine kada je otkriveno zlato u Kaliforniji kod Sacramenta. Prvi zlatni grumen pronašao je James Marshall 24. januara, poslovođa u pilani Sutterove (kakva slučajnost) komune. Nakon tog senzacionalnog otkrića, već sljedeće godine pohrlilo je oko 80 hiljada kopača i kojekakvih avanturista, a do 1835. njihov broj se popeo na 250 hiljada. Razlog zašto je zlato uvijek bilo vrijednije od papirnog novca leži u činjenici da je zlato internacionalna, materijalna valuta koja se može koristiti u svim zemljama svijeta pa se tako i njegova vrijednost označava papirnim novčanicama. Drugi razlog jeste da kada jedna zemlja propadne tako se i automatski prestaje koristiti njezina valuta koja zasnovana na papirnim novčanicama (npr. jugoslavenski dinari), mada ako je ta ista zemlja posjedovala određenu količinu zlata sa njihovim državnim pečatom, vrijednost tog materijala neće opasti jer jednostavno - zlato je zlato.

Nažalost, u ljudskoj prirodi i psihologiji je često na prvom mjestu materijalni dobitak, kao što je zlato i novac. "Gold rush" je imao svoje dobre strane, povećavanje radnih mjesta i bogaćenje državnih resursa koji be se poslije mogli da uloži u razvijanju drugih grana; nauka, medicina, građevinarstvo itd. Loša strana groznice jeste veliko iseljavanje indijanskih plemena, i mnogobrojnih sukoba izazvanim tim istim iseljavanjima i oduzimanjem zemlje. Međutim, bilo je pripadnik indijanskih plemena koji bi se pridruživali bijelim kopačima u traganju za zlatom pa su isti ti Indijanci dobili naziv "diggers" jer su time izdali svoje pleme i kulturu. Tokom tih godina, postojalo je oko 50 hiljada Indijanaca na tlu Kalifornije, ali su mnogi ubije-ni od strane bijelaca, te bi često koristili metodu "headhunta" na njima, prodavajući njihove glave i skalpove za 25 centi. Oko milijun dolara od "headhunta" je otišlo samoj vladi. Posao rudara je uvijek bio težak, tako da ni sam "gold rush" nije bio obična, meka pahulja od rada koja bi nudila lagan posao sa garantovanom sigurnošću tokom rada. Mnogi radnici su tako stradali; ili od napada Indijanca, razbojnika, životinja itd. Zlatna groznica je daleko već post-ala dio western mitologije, tako da su mnogi filmovi, stripovi i knjige pokušali da na neki svoj način prikažu groznicu i ljude na koje je uticala.

Glavni motiv ove epizode jeste zlato i tajanstveni rudnik koji krije drugo zakopanu tajnu. Glavni antagonista, Jeff Sutton, pokvareni rančer, čije su moralne vrijednosti na nivou veli-čine muhinog prdeža, zajedno sa iskvarenim doktorom Manningom i mladićem Rowdyjem. Njihov glavni cilj jeste pronalazak misterioznog rudnika koji se nalazi u brdima jezive Sierre, koja po osim svojih prirodnih opasnosti krije i tajnovite likovi koji odrubljuju glave svojim žrtvama. Stari rudnik je odavno već otkriven od strane dvojice Nijemaca, Kurta Weisera i njegovog partnera Jacoba Stolza, koji se smatra nestalim ili poginulim. Razlog zašto su rudnik prikrili od bijeloga svijeta jeste sama opasnost koja vreba na svakom čošku prokletih brda, pa je tako i sama njihova karavana nastradala od napada indijanskog plemena, te su nakon toga bili prinuđeni da zazidaju i prikriju rudnik kako ga nikad iko ne bi pronašao. Glavonja Sutton, koji je predstavljen kao stereotipni, "howdy - ji - hay" kapitalista crtica rančer, čije se lične "vrijednosti" mogu jedino zadovoljiti materijalnim dobrima, je onaj klasični pohlepac koji će da žrtvuje svoj cio tim ljudi samo kako bi se domogao zlata iz rudnika. Međutim, ja kao čitaoc se ne mogu buniti protiv toga jer, više pucnjave, više akcije, više neizvjesnosti tokom čitan-ja. Manning, po mom iskrenom mišljenju, ovdje ispada kao najmanje moralan lik, tako da njemu dajem najmanje poštovanja kao liku... Manning je savršen primjer ljudske dvoličnosti, jer on za razliku od Suttona (koji ne krije svoje prave vrline) sebe predstavlja kao moralnog doktora čija je dužnost da pomaže bolesnicima svetija od same Biblije, u stvari jedan običan psihološki prevarant i manipulator čije predstavljanje kulture sa označava njegove skrivene namjere. Naime, osim Suttona, sam razlog zašto je Manning često dolazio u kuću Weisere jeste samo radi informacija vezanih za rudnik, dok je i samo liječenje naplativo. Rowdy mi je donekle simpatičan jer je predstavljen kao klasični, živahni mladić sa zapada koji je nažalost s vozom ličnosti skrenuo na pogrešnu traku.

Reklame za brodske karte za Kaliforniju u kojoj je otkriveno zlato.

Zanimljivo mi je, međutim samo unošenje tajanstvenosti i jeze u priču od strane Bosellija, koji se potrudio da sam rudnik kao i legendu o ljudima koji uzimaju glave predstavi na što više misteriozan i na neki način groteskan način. Tako npr. imamo scenu sa "Devils needle" (Đavolja igla), naziv dat ogromnog stijeni koja sa strukturom predstavlja oblik sličan igli. Tu već možemo da vidimo scenarističko poigravanje sa radnjom, gdje se scenarista trudi da radnja ne budi okrenuta samo klasičnom western puškaranju kauboja i tipičnom potragom za skrivenim blagom. Najveći pokušaj u unošenju tajanstvenosti jesu sami ljudi o kojima kruže legende u brdima, i kako odrubljuju glave svojim žrtvama. Ovdje mogu već da vidim malo uticaj serijala "Magični Vjetar" koji mi je prošao kroz glavu upravo zbog Ortiza, koji je također radio na njemu. Možda i nije imao neki uticaj, ali me jednostavno ti likovi podsjećaju na njega. Zanimljiva enigma epizode je Jacob Stolz, koji se smatra nestalim, ali je mnogima poznato da je radio zajedno sa Wesierom tokom iskopavanja. Njega Sutton pronalazi i uz pomoć pokvarenog doktora saznaje od Stolza gdje se nalazi rudnik i kako doći do njega. Stolza smatram već moralnijim likom, jer ćemo već tokom radnje da vidimo njegove osjećaje i samo njegovo luđačko ponašanje koje je zadobio od pustinje i rudnika, te njegova mnogobrojna upozorenja o opasnosti rudnika, koje niko međutim nije uvažavao.

Manning, Rowdy i Stolz

Uplitanje Texa i Carsona u glavnu radnju započinje sa otmicom malog Andresa, Weiserovog sina, od strane Suttonove bande. Zbog toga će da prođu kroz tonu i tonu pijeska, podnositi paklenu vrućinu kao što mi trenutno i mnogo toga, a da ne napominjem mogućnost napada tajanstvenih odrubitelja. Ovdje ide jedna mala pohvalu Ortizu, koji je inače moj najdraži crtač na Texu. Jako mi se dopalo kako je prikazao pustinju, stijene i pijesak, pa mi se ponekad čini da se sam u njoj nalazim, a pogotovo sada kada su vrućine, samo ponovno čitanje ove epizode od mene čini kuhalo za čaj. Jako mi se dopada sam njegov umjetnički pristup sjenčenju i dorađivanju teksture, jer sa jedne strane ima onaj umjetnički stil ali sa druge strane nije toliko apstraktno prikazano da se npr. stijene ne mogu prepoznati, ili pijesak. Volio bih da dadnem malo višu ocjenu epizodi, ali smatram da je sama priča previše klasična, na neki način blaga copy-pasta neke ranije Texove epizode, pa je tako sama epizoda puna klišeja uobičajna za Texa. Naravno, unošenje misticizma epizodi dodaje na blagom šmeku i razvoju radnje, ali je i ono nažalost već viđeno u nekim epizodama. Boselli kao scenarista je dobar na Texu, pa su mi većina njegovih epizoda zanimljive i markantne, a i sam njegov rad na Zagoru je bio pohvalan. Ovdje je uradio jedan solidan i dovoljan posao i ne vidim ni jedan drugi način da se ova epizoda učini zanimljivijom kako bi dobila veću ocjenu. S druge strane, ovo definitivno nije epizoda tipa "samo jednom pročitati", tako da ima dovoljno šarma da se pročita još jednom. Crtež mi je, kao i uvijek, zanimljiv, dinamičan i malo jeziv (možda zbog uticaja na radu stripa "Creepy"), tako da sam Ortizov stil pridonosi tonu western atmosferi. Ono što mi se jako dopada kod Ortiza jesu crte i način crtanja lica likova, pa tako imamo gore mali primjer sa Manningom, Rowdyem i Stolzom. Kod Stolza su itekako vidljive starosne bore, zapuštena kosa i smežurana koža, što pokazuje jako dobru materijalizaciju, što je inaće mnogo teško mnogim umjetnicima da dočaraju. Villine naslovnice su priča za sebe. Iako mi je druga naslovnica malo blaža u spoređenju sa prvom, ipak ima svoj šarm i kolorističku toplinu, dok je druga sasvim jeziva i dobro urađena, pa je tako i sama simbolika prisutna na njoj; mrtvačka lobanja, kramp, rudnik, sablasno svijetlo koje dopire iz rudnika, tamna noć. Dopada mi se i perspektiva koja je prikazana iz ugla osobe koja se penje prema rudniku, dok je sama anatomska postava Texa manje više dobra.

Solidno ostvarenje sa Bosellijeve strane, prikazano kroz zanimljiv i dinamičan crtež uokviren Villinim naslovnicama, ova epizoda nudi zanimljivu priču o dvojici Nijemaca i njihovoj tajni o sablasnom rudniku, koja je stajala mnoge ljude života. Strip koji se definitivno može imati u kolekciji i pročitati nekoliko puta. Da je priča malo originalnija dobila bi i više ocjenu, ovako je samo zadovoljavajuća...

Naprijed

TX LU 107-109 Divlji izazov

TX LU 112-114 Brežuljci Siouxa

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • goghy

    Ukupna ocjena 74%

    7, 7, 8, 8

    16.05.2018
    21:59:00 sati
    goghy
    uredi
  • velka031

    Ukupna ocjena 73%

    6, 6, 9, 10

    16.05.2018
    22:15:00 sati
    velka031
    uredi
  • Combatrock

    Ukupna ocjena 71%

    7, 6, 8, 8

    Kad poludim popisacu sve rudnicke epizode Texa.
    16.05.2018
    22:47:00 sati
    Combatrock
    uredi
  • Ukupna ocjena 91%

    10, 10, 8, 7

    17.05.2018
    13:18:00 sati
    gogowins
    uredi
  • Koresh

    Ukupna ocjena 63%

    7, 4, 8, 6

    17.05.2018
    14:28:00 sati
    Koresh
    uredi
  • hrvoje23

    Ukupna ocjena 88%

    8, 8, 10, 10

    Vrlo dobra epizoda, iako priznajem da sam očekivao malo više. Na kraju sam ipak zadovoljan, a prezadovoljan crtežom majstoja Ortiza koji se iz epizode u epizodu diže na ljestvici najdražih Texovih crtača.

    17.05.2018
    14:48:00 sati
    hrvoje23
    uredi

Anketa

Što vam je najinteresantnije na stripovi.com?

Rezultati

Arhiva

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Dugo putovanje
    Kod: TX LU 105-106
    Ocjena: 51%
    Vrijeme: 23.4.2018. 0:05:00
    Autor: WOLF-HUNTER
    Broj komentara: 7
    Broj pogleda: 2893
  • Čovjek iz Atlante
    Kod: TX SA 5
    Ocjena: 90%
    Vrijeme: 17.5.2018. 20:13:00
    Autor: Koresh
    Broj komentara: 7
    Broj pogleda: 2459
  • Šutnja vuka
    Kod: DD MAXI 31b
    Ocjena: 69%
    Vrijeme: 8.5.2018. 23:27:00
    Autor: Sarghan
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 2388
  • Fatalna ljubav
    Kod: AA LIB 13a
    Ocjena: 63%
    Vrijeme: 2.5.2018. 23:23:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 2369
  • Sablasni rudnik
    Kod: TX LU 110-111
    Ocjena: 70%
    Vrijeme: 16.5.2018. 21:50:00
    Autor: WOLF-HUNTER
    Broj komentara: 6
    Broj pogleda: 2360

Aukcije

Forum