Traper Kerry

Billy The Cat

TRPK PHPR 1 | 238 str.

Potraga za nestalim ocem mladog je Kerrya Scotta iz Nantucketa dovela u Fort Union, zadnju točku civilizacije prije ulaska u divlje i neistražene predjele Yellowstonea. Basil je nestao bez traga i glasa negdje na tome području tražeći legendarnu Dolinu tišine, sveto indijansko mjesto. Kerry će saznati za tragičnu sudbinu svoga oca, ali će prije toga proći teška iskušenja koja će pred njega staviti skalpova željni Indijanci i pohlepni bljedoliki zločinci, a na putu istine i pravde vodit će ga tajanstveni divovski Indijanac Queeg i stari traper Rusty McBull.

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 75%

Priča 7

Scenarij 7

Crtež 8

Naslovnica 9

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 87%

P*8

S*8

C*9

N*9

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Traper Keri #1
    TRPK PHPR 1

ZANIMLJIVOSTI

  • Mini serijal Traper Kerry, izvorno Kerry il trapper, pokrenut je u siječnju 1983. od autora Tiziana Sclavija i crtača Marca Bianchinija. Sclavi je napisao scenarije za prvih 15 priča, a nakon njega scenarije za četiri priče piše Giorgio Pellizzari i Marcello Toninelli za šest priča, a serijal se u siječnju 1985. gasi. Svih 25 priča raspoređenih u 12 epizoda (sve epizode se sastoje od dvije priče, osim druge koja ima tri) objavljeno je u Collana Araldo ediciji kao dodatci Komandantu Marku, brojevi 197-221.
  • Izvorno je prvih sedam kratkih priča (CA brojevi 197-203) objavljeno u periodu između siječnja i srpnja 1983. Edizioni BD radi reprint tih priča, kao i ostalih osam Sclavijevih priča, i objavljuje u dva integralna izdanja. Prvi u travnju, a drugi u svibnju 2008. godine s naslovnicama Marca Bianchinija koje je kolorirao Fabio Mantovani. Priče Pellizzarija i Toninellija ostale su neobjavljene zbog nemogućnosti dogovora oko prava za izdavanje.
  • Crtači serijala su Marco Bianchini s 9 priča, a 16 priča su crtali braća Di Vitto. Bianchini je nacrtao obje naslovnice za integrale, kao i niz ilustracija u njima.
  • Sve priče izvorno imaju svoje naslove ali ih je Dnevnik gotovo sve objavio pod naslovom Traper Keri, tek su dvije prevedene; “Sveti orao“ i “Demon sa planine“.
  • Novosadski je Dnevnik avanture Kerryja također objavljivao kao dodatke Komandantu Marku, u ediciji Zlatna serija tijekom 1988/1990. Ove tri recenzirane epizode nalaze se u Markovim pričama objavljenima tijekom 1988.; 883 „Posljednji juriš“, 887 „Okrutni Kid“, 892 „Velika prevara“, 896 „Mučenje“, 901 „Kajankasi“, 905 „Lov na špijune“ i 911 „Otmica“.
  • Dnevnik je i na ovom malom serijalu opravdao zloglasnu reputaciju nemilosrdnog sjekača stranica, pa je tako masakrirao po dvije stranice iz svake priče, ukupno njih 50.
  • U rujnu 2010. Phoenix Press objavljuje integralno izdanje prvih sedam priča, a uskoro i drugu knjigu sa preostalih osam Sclavijevih priča.

Ne mogu započeti ovu recenziju a da se ne osvrnem na eterični osjećaj jednog vremena koje veže dio nas strip fanatika s ovoga sajta i van te virtualne dimenzije. Vrijeme je to Samanthe Fox i Sabrine, Ane Sasso i Pipi reklame, Divljih jagoda i Motora, Prljavog kazališta i Marine, Smogovaca i Sivog doma, vrijeme šutljivih i opasnih filmskih mačo frajera. Gledali smo mi Dinastiju i Povratak u Eden, al' smo i preko Betamaxova i VHSova gledali kako Rambo šamara šupka od šerifa koji mu nije dao u grad, Tom Cruise jezikom čačka mandule Kelly McGillis, Lou Diamond Phillips praši La Bambu na gitari, Schwarzenegger priprema drva za zimu, a Michael Dudikoff glumi drugog američkog ninju (prvi je ipak Leslie Eldridge).

Vrijeme je to čunga lungi i bazooke, kavabona i Njofre, skejtbord i BMX vratolomija, modrica, razbijenih koljena, slomljenih ruku i nogu. Vrijeme špriherica i LCD džepnih video igrica. Vrijeme kada je pod obaveznu opremu spadao šrafciger za štelanje glave kazetofona “komodorca“. Vrijeme walkmana i plaćanja zakasnine u videoteci. Vrijeme je to u kojem je većina nas ušla u svijet stripa sa Zlatnom serijom i Lunovim Magnus Stripom u rukama, te dvije najpopularnije edicije novosadskog Dnevnika.

Kupovali smo stripove (romane, kako smo ih tada zvali) na kioscima, nabavljali ih preko rodbinskih linija, međusobno ih razmjenjivali, a pravi odlazak u avanturu bio je posjet štandovima na kojima su se prodavali po bezobrazno visokim cijenama za jednoga dječaka koji u džepu ima love za gablec od deset deka posebne, četvrt bijelog i Fructalov tetrapak sok. E, ali mudra glavica se domisli i te novce štedi, pere se auto od staroga, kosi se trava u dvorištu ne bi li se namaknuo dodatni džeparac. Mjesecima i mjesecima se odolijeva raznim slatkim karijesnim napastima, a sve da bi se raspištoljio u kupovinama na nekom od mjesta gdje su štand prodavači prodavali veliki broj šarolikih stripova i romana, u mom slučaju bili su to Kvatrić i Cvjetni, a posjet kultnima Trešnjevci i okretištu kod Savskog mosta ostao je nedosanjani dječački san.

Kakva je to avantura bila nas nekoliko osnovnoškolskih strip fanatika iz razreda. Obično za vrijeme ljetnih ferija sjeli bi u ZET-ov “harmonika“ bus i pravac Borongaj, a od tamo bilo koji tramvaj do raskrižja Zvonimirove i Heinzelove. Par minuta pješke i eto nas na cilj

u. Bilo je na početku te ulice pet-šest štandova s ogromnom količinom stripova raznih edicija i junaka, a ni dobitna kombinacija uz riječi Suzane Mančić “čestitamo sretnom dobitniku na pogođenoj sedmici“ ne bi nam bila dovoljna da pokupujemo sve. Hrpa junaka na jednome mjestu i razrogačene dječačke oči koje s nevjericom, divljenjem i uzbuđenjem promatraju nagomilane stripove i vjerujem da se tako osjećao Digging Bill trenutak prije nego li će otvoriti pronađenu škrinju s blagom. Ali, umjesto razočaranja, mi bi doživljavali ekstazu. Kud ćeš veće sreće nego kad u gomili stripova pronađeš “Poslednju žrtvu“ i “Kobnu noć“ i konačno saznaš kako avanture završavaju. Ili “Zagor priča“, o djetinjstvu omiljenog mi junaka. Moram skrušeno priznati pred svekolikom javnosti da kada sam ugledao “Zagor priča“ i “Gospodar Darkvuda“, za koje je prodavač tražio astronomsku svotu, doživio trenutak moralnog posrnuća, i iskoristivši trenutak njegove nepažnje ukrao mu ih ispred nosa.

Svi ti stripovi bili su zov u avanturu, bijeg od školskog gradiva, domaćih zadaća i roditeljskog zanovijetanja, odlazak u svijet vesterna, horora, znanstvene fantastike, nerijetko i miks svih tih žanrova, a često je uz junake koji su činili glavni dio stripa bilo i dodatnih; Lon Volf, Rahan, Roki Džo, Ivan Karin, Denis, Karabina Slim, Svemirski patroldžija, Gorak, Bela i Bronco, Tajanstveni Alan, Kočiz i niz drugih sporednih junaka koje smo s velikim interesom pratili i čitali. A jedan od njih, meni najdraži, bio je Traper Keri koji je elementima u pričama odskakao od svih. Pročitate slavnoga komandanta Vukova s Ontarija kako je s lakoćom premlatio grupu Crvenih mundira ili rasturio leglo špijuna i izdajnika, a zatim uskačete u Kerryjev svijet avanture i raznih zastrašujućih Sclavijevih prikaza.

Naravno, u ono vrijeme Tiziano Sclavi mi je bio potpuna nepoznanica, uostalom kao i sve o stripu i oko stripa. Znanje mi je dosezalo tek do toga da sam znao za nekoliko epizoda koje je napisao za Zagorov i Mister Noov serijal, a jedna od njih je njegov najpoznatiji, od fanova istovremeno najhvaljeniji i najosporavaniji “Demoni ludila“. Da, množina. Šlampavi prijevodi dnevnikovaca razlog su zašto za moju generaciju Demoni nikada neće biti Demon. Dakako, onda nismo znali za te, danas legendarne šlampavosti Dnevnika; sječenje stranica, neobjavljivanje cijelih epizoda, cenzure, naknadno sređivane naslovnice, simpatično kretenski prijevodi nekih naslova, ali i poneke genijalne improvizacije originalnih naslova. Nismo onda znali za glancer, već nam je i “kupus“ bio dobar, samo da se čita, da se lista, da se drži u ruci roman.

Tiziana Sclavija izdavačka kuća SBE, koja je u to vrijeme nosila ime Daim Press, angažirala je početkom 1980. godine, a prvi scenarij, po Berardijevom predlošku, bio mu je na serijalu o Ken Parkeru, #35 “Staza divova“, a nakon toga odradio je još jednu priču #41 “Dame sumnjiva morala“ i u tim pričama nećete naći njegovu prepoznatljivu crtu kojom se kasnije proslavio.

Nakon Nolittinog oproštaja s “Vječnom magijom“, u prosincu 1980. Sclavi se predstavlja svojom prvom pričom za Zagorov serijal. “Planina bogova“ u kojoj polako naziremo tematiku koja ga je proslavila, a puni zamah horora predstavio je dvjestotom jubilarnom pričom u boji “Prokleto blago“. Ne zaboravimo, prvi je scenarist koji je odvukao naše junake u paralelnu dimenziju, u bajkoviti svijet Golnor, u epizodi “Plamena lubanja“.

Uradivši neke od najboljih i najdojmljivijih avantura Duha Sa Sjekirom, s nezaboravnim pozitivcima poput Vuka Samotnjaka i negativcima poput Demonske Maske, Sclavi se oprostio od serijala 1988. najdužom Zagorovom epizodom i ostavio svoju najkontroverzniju memorabiliju koju fanovi ni nakon trideset godina ne prestaju analizirati. Bio Sclavi hvaljen ili osporavan, ali morate priznati da je rijetko kojem scenaristi tako nešto pošlo za perom, a njegov kratki (tek devet epizoda), ali upečatljivi rad na serijalu omažirao je Luigi Mignacco tridesetak godina kasnije u priči “Zenit 666“.

Pišući scenarije za Zagora, Tiziano je paralelno radio na dvojici junaka. Jedan je najomiljeniji nam pilot Mister No, predstavivši se u prosincu 1982. “Anangom“, jednom raritetnom epizodom zbog jake primjese horora u pilotovom svijetu, i zadržavši se na serijalu do kraja 1988. uradio je odlične “Crvene sjenke“ i “Tuđinca“. Spomenuti ću još jubilarni stoti broj “Džungla“ i “Noć čudovišta“, a oprostio se epizodom “Riječno zlato.“

Drugi junak je Traper Kerry. Slobodno mogu napisati da je mladi avanturist i traper, čije je pustolovine autor rasporedio kroz kratke priče od 32 stranice, objavljivane kao dodatak puno poznatijem Komandantu Marku, Sclavijeva svojevrsna generalna proba za Dylana Doga rođenog 1986., ponajprije zbog tematike horora, mistike i fantastike koje se provlače radnjama priča.

Mini serijal Traper Kerry

Svi znamo kako je legendarni torinski trojac EsseGesse zamislio Markove avanture. Priče su imale svoj početak i kraj na 64 stranice (iznimke su bile nekoliko priča objavljenih na 94 stranice, jedna od njih je “Posljednja pobjeda“, priča koja zatvara serijal, ili nekoliko priča objavljenih u nastavcima), a ostatak od 32 stranice bio je rezerviran za druge, većinom vestern junake, jedan od njih je Traper Kerry.

Kerry je premijeru imao u siječnju 1983. u broju 197 Collana Araldo serijala kao dodatak Komandantu Marku. Tiziano je, uz suradnju crtača Marca Bianchinia, stvorio lik mladog trapera, a uskaču i braća Stefano i Domenico Di Vitto donoseći svoj grafički izražaj. Tiziano je napisao 15 kratkih priča raspoređenih u sedam epizoda, a zatim uskače Giorgio Pellizzari s četiri priče (dvije epizode) i na kraju Marcello Toninelli napisavši ukupno šest priča (tri epizode), a posljednja, objavljena u #221, zatvara serijal u siječnju 1985.

Talijanska izdavačka kuća Edizioni BD 2008. pokreće reprint mini serijala objavivši u dva integrala 15 Sclavijevih priča, dok priče ostale dvojice scenarista nikada nisu doživjele reprint. Naslovnice za ta dva integrala nacrtao je Marco Bianchini, kao i niz ilustracija u njima.

Na našim je prostorima Kerryjeve avanture objavljivala novosadska izdavačka kuća Dnevnik u periodu 1988/90. u ediciji Zlatna serija kao dodatak Komandantu Marku, i to počevši od # 883 “Posljednji juriš “ zaključno s #979 “Grob vikinga“, objavivši sve avanture Trapera Kerryja, ali s izbačene dvije stranice iz svake priče, a Phoenix Press u rujnu 2010. objavljuje dvije knjige talijanskog reprinta s Bianchinijevim naslovnicama. Prva knjiga sadrži tri Sclavijeve epizode (sedam priča) na 238 stranica, dok druga sadrži četiri Sclavijeve epizode (osam priča) na 270 stranica.

Vestern u filmu i stripu

Iako je vestern od samih svojih filmskih začetaka bio baš to, vestern, i od srži žanra nije bilo odstupanja, i on je vremenom doživio razne reinterpretacije. Eklatantan primjer žanra su redatelji John Ford i Howard Hawks. Pozamašan je broj filmova slavnog dvojca, a njihova slava ne blijedi ni nakon šest desetljeća. Poštanska kočija, Nosila je žutu vrpcu, Tragači, Čovjek koji je ubio Libertyja Valancea, Fort Apache, Rio Grande, Rio Bravo, El Dorado su samo neka od njihovih kultnih ostvarenja, a u svima je glumio John Wayne moralnog, čvrstog i pravednog muškarca u središtu pozornosti, bilo u ulozi šerifa, vojnog časnika ili lutalice koji kroji pravdu i zakon na Divljem zapadu. Zapleti su krajnje jednostavni; sukobi s pljačkašima, odmetnicima i Indijancima u žiži su radnje.

Zahvaljujući ubrzanom razvoju tehnoloških znanosti u 20-om stoljeću, ponajprije robotike, i u kombinaciji s nepresušnom ljudskom maštom, dobivamo reinterpretaciju vestern žanra. 1973-e Michael Crichton režira “Westvorld“, ZF film o humanoidnim robotima kao atrakcijama u vestern tematskom parku, a koje ljudi koriste za seks i ispoljavanje nasilja i agresije, ali roboti počinju razvijati vlastitu svijest, opirati se i ubijati ljude, a 2016-e rađena je prva sezona istoimenog serijala po filmskoj tematici. 1999-e režiserka Antonia Bird nam donosi mješavinu vesterna, avanture, crne komedije i horora u filmu “Grabežljivci“ (Ravenous), 2008-e režiser J.T. Petty horor vestern “Grabežljivci iz prerije“ (The Burrowers), zatim Zahlerov prvijenac “Ratna sjekira“ (Bone tomahawk), a reinpretaciju unutar žanra radi i Jon Favreau sa ZF vesternom “Kauboji i izvanzemaljci“.

Majstor horora, kako fanovi tepaju Stephenu Kingu, napisao je knjigu pod naslovom “Revolveraš“, a koja inkorporira žanr vesterna, ZF-e i horora, i s još sedam knjiga tvori serijal “Kula Tmine“ za kojeg autor kaže da je njegov magnum opus. Kao inspiracija poslužile su mu “Gospodar prstenova“ i “Legenda o kralju Arthuru“, a glavni lik serijala Roland Deschain nadahnuće je ulogama Clinta Eastwooda u Leoneovoj “dolar trilogiji“ gdje tumači “Čovjeka bez imena“.

Kod Bonelli junaka koji su u svojoj srži vestern, poput Texa Willera, također su dodavani elementi fantastike i horora u nekim pričama. Serijal koji je startao klasičnom kulisom Divljeg zapada tijekom vremena je dobio dozu nadnaravnog u Mefistu, dinosaurima, praljudima, vješticama, alienima. Bilo je tu svega, baš kao i u Kitu Telleru i ostalima. O Zagoru je izlišno govoriti, jer već u trećoj priči počinju primjese fantastike, a kasnije dolaze negativci poput Hellingena, Rakosija, Kandraxa, Akkronijana, svjetovi u paralelnim dimenzijama... Naravno, tu je i nezaobilazni Magični Vjetar, još jedan iz SBE plejade vestern junaka s jakim komponentama horora, indijanske mistike i magije, serijal pokrenut 1997. od idejnog tvorca Manfredija.

Traper Kerry - avantura, vestern, horor, ZF - sve u jednome

Pustolovina počinje kada mladić Kerry Scott iz Nantucketa dolazi u Fort Union, posljednju stanicu civilizacije prije ulaska u Yellowstone, ogromnu, tada neistraženu divljinu, a od 1. ožujka 1872. Nacionalni park površine 9000 kvadratnih kilometara na tromeđi Wyominga, Montane i Idaha.

Slika 1. Fascinantnim prirodnim ljepotama i divljinom, Yellowstone u Sclavijevim, Pelizzarijevim i Toninellijevim pričama je mjesto gdje san postaje stvarnost, a stvarnost najgora noćna mora.

Bar je trebao stići, jer vozač kola stari Elmer, prilikom napada bijesnih Indijanaca, negdje je putem izgubio Kerryja. Nakon nekoliko sati u saloon ulazi iscrpljeni mladić koji je nekako uspio pobjeći kopljima i tomahavcima i počinje svoju priču. Došao je pronaći nestalog oca Basila, dobrostojećeg vlasnika brodske flote i pasioniranog arheologa koji se zaputio u divljine Yellowstonea istražiti legendu o Dolini tišine, skrivenom, svetom i mističnom indijanskom mjestu prepunom zlata.

To je temelj radnje prve dvije Sclavijeve epizode i sve izgleda kao još jedan tipičan žanr “kauboja i Indijanaca“. Klasičnim vestern manevrima Tiziano vodi mladog i neiskusnog Kerrya kroz prve avanture suočivši ga sa opasnim i divljim načinom života na granici. Divlji i nemilosrdni Indijanci u fokusu su prve priče, kao i nekolicina bandita koji prate Kerryja i paze da ne otkrije istinu o sudbini nestalog oca. Zatim, na zadnjim stranicama prve priče upoznajemo zagonetnog Queega, Indijanca divovskog rasta (brat bratu mjeri preko dva metra) i snažne građe. On je posljednji iz plemena Manitoesa, čuvara Doline tišine, i nastoji se pobrinuti da glasine o Dolini i dalje ostanu samo glasine, što će njega i Kerryja nekoliko puta dovesti u neugodne situacije gubitka međusobnog povjerenja. Kasnije će Sclavi uraditi još jednog indijanskog spiritualnog medija u liku Godfreya, u Dylan Dog priči #30 “Casa infestata“, kod nas objavljenoj u Dnevnikovoj vanrednoj ediciji Zlatne serije pod naslovom “Šesto čulo“.

Slika 2. Bianchinijev crtež McBulla, Queega i Kerryja.

Tu je i Rusty McBull, simpatični, stari i slabovidni traper, lik za kojega je Sclavi našao inspiraciju u američkom glumcu Georgeu “Gabbyju“ Hayesu (1885-1969), poznatom po mnogobrojnim sidekick ulogama u nizu vestern filmova. I ovdje je Rustyjeva uloga stereotipno odigrana kao i Hayesova; prisan i odan prijatelj s humorističnim dosjetkama, ali i spretan s oružjem. Za žensku ulogu u pričama pobrinula se mlada i temperamentna plavuša Meryl. Odmah nam je već u startu priče dana uzajamna simpatija dvoje mladih, a koja će se tijekom vremena produbljivati u nešto više.

Četvero likova čini okosnicu priča, a njihova sinergija temelji se na međusobnom povjerenju i odanosti, iako u početku i nije bilo sve jednostavno. Jer isprva je Sclavi Kerryju dao veliku dozu tvrdoglavosti i nepromišljenosti, tipične karakteristike jednog novopečenog avanturiste na granici. Kako vrijeme protječe, Kerry stječe osnovne vještine preživljavanja u prirodi, ali se i suočava s nizom opasnosti, bilo od razbojnika, bilo od Indijanaca koji žele njegov skalp, sve do mračnih i mitoloških likova koji prijete uništenju svijeta oko Kerryja. I upravo ta paleta likova, svojim demonskim karakteristikama, čine ono najbolje u serijalu.

Prirodne atraktivnosti Yellowstonea daju Kerryjevim pustolovinama dozu divlje egzotike, a koje su pak poslužile Indijancima da tijekom tisućljeća postojanja na tome prostoru stvore svoj mitološki i duhovni svijet. Prije 10 000 godina na tome su se prostoru naselili starosjedioci od kojih su nastala razna indijanska plemena; Flatheadi, Blackfooti, Vrane, Šošoni, Čejeni, Kiowe i drugi. Jedinstvene geotermalne karakteristike 250 gejzira, 10 000 geotermalnih izvora, među njima i najpoznatiji gejzir Old Faithful, koji svoje ime duguje besprijekorno redovitim erupcijama, zajedno sa super vulkanom koji i danas prijeti uništenjem Amerike ako se probudi, poslužili su Indijancima za mnogobrojne mitove i legende o ovome, za njih svetom mjestu. Prvi bijelci koji su zakoračili na taj prostor bili su članovi Lewis-Clark ekspedicije, godine 1805-te.

Slika 3. Gejzir Old Faithful. Erupcija vrele vode događa se svakih 91 minutu, a Sclavi ga je iskoristio za stupanje na scenu tajanstvenog Queega na kraju prve priče. Trajanja erupcija su između tri i deset minuta, a eruptirana količina vode iznosi između 14 i 32 tisuće litara i doseže visinu šezdesetak metara, a oblak vrele pare i više.

Odličan Bianchinijev crtež, a već od druge epizode se izmjenjuje s crtežom braće Di Vitto, vjerno dočarava prirodne atrakcije koje su poslužile Sclaviju kao poligon za testiranje mladog trapera i njegovih prijatelja u raznim akcijskim scenama pomiješanih s elementima fantastike i horora. Jedno od tih mjesta, Devil's Tower, poslužilo je za predstavljanje Spectre, Queegovog malicioznog brata blizanca, prvog iz bogatog niza tajanstvenih i zlokobnih likova koji će se pojaviti kroz serijal, a koji svojom aurom mistike i mračnih tonova unose narativni nemir.

Slika 4. Dewils Tower, ili Medvjeđi brlog kako ga Indijanci nazivaju, je dio Crnih brda u Wyomingu. Prema legendi, nekoliko indijanskih djevojka popelo su se na stijenu kako bi izbjegle napad medvjeda, a bogovi su se smilovali njihovim molitvama i učinili da stijena poraste. Kako se medvjed pokušavao popeti, tako je stijena rasla dok nije odustao, a djevojke su se pretvorile u zvijezde. Duboke usjekline u stijeni tumačene su kao ogrebotine koje su ostavile medvjeđe kandže. Đavolji toranj mjeri visinu 386 metara, a poslužio je i kao jedna od lokacija za snimanje Spielbergovog filma “Bliski susreti treće vrste“.

Spectre obitava u tom brdašcu koje u stripu nosi ime Planina Ništavila, a čuvaju ga ratnici Plemena Bez Lica, i njihove nepodopštine Sclavi nam prikazuje u posljednjoj epizodi prvog PP integrala i Dnevnikovih brojeva kultne Zlatne serije 905 i 911. Na 64 stranice, tada tridesetogodišnji Sclavi pokazuje nam ono po čemu ga svi pamtimo u nekim Zagorovim pričama, a poglavito u Dylanu Dogu. Dok su prve dvije epizode bile tek zagrijavanje, pokazujući nam na 160 stranica klasičnu pustolovinu na Zapadu gdje su u fokusu radnje pohlepa za zlatom, mržnja, osveta, sukobi s Indijancima i banditima, a tek se na zadnjim stranicama druge epizode pojavljuju nadnaravni elementi, ova treća nam donosi Sclavijevu snažnu privrženost indijanskoj mitološkoj tradiciji neodvojivo protkanoj onirizmom i horor komponentom u ovoj epizodi o Spectru.

I kod ove epizode zaplet je krajnje jednostavan, ali radnja brzo prelazi u delirično putovanje Yellowstoneom. Queeg je pogođen strijelom tajanstvenih ratnika Plemena Bez Lica, ali ono što se naizgled čini lakša rana, pretvara se u mučnu agoniju. Kerry, osjetivši krivnju zbog ranjavanja prijatelja, odlučuje poći tragom Bezličnih, a Sclavi mu je priredio niz njegovih prepoznatljivih i klasičnih fabularnih zamki. Halucinacije mladog Kerryja, iskrivljavanje prostora i vremena u kojem oni često nemaju smisla, a u kojem se sukobljavaju oprečne sile, jaki su elementi ubačeni u ovu priču, a koje će Sclavi također primjenjivati u Zagorovom i Dylanovom serijalu, pa i onaj famozni krug života, kod Zagora prvi put spominjan u Vuku Samotnjaku, a posebno jak element u kasnije dolazećim “Demonima ludila“.

Pristup-sve ima smisla i ništa nema smisla- u ovoj pustolovno oniričnoj priči dolazi do izražaja mijenjajući racionalnu dosljednost kakvu smo imali u prve dvije epizode i uskačemo u vrtoglavi Sclavijev delirij. Fabularna linija kojom na scenu uvodi Spectru ima za cilj izbrisati nam granice jasnosti i granicu između sna i jave, a divljine Yellowstonea i indijanska mitologija poslužile su da iznese svoju ideju o vječitom sukobu dobra i zla, a koje vizualno dočarava Bianchinijev odličan grafički izražaj. Možda će vam se 64 stranice ove epizode činiti premalo za razvoj i rasplet radnje, ali vjerujte mi na riječ, taman su koliko treba. Sclavi ne okoliša puno, ne vrti nas prečacima, već u svakoj epizodi ide in medias res, i to je glavna značajka mini serijala.

Još jedan sjajan primjer Tizianove narativne umješnosti vezivanja avanture i horora slijedi nam u njegove zadnje četiri epizode, po meni najbolje iz cijelog serijala, ali oni su tema za analiziranje u nekoj drugoj recenziji. Tek ću vam nagovijestiti premise epizoda. U prvoj je Sclavi upotrijebio narativnu liniju sličnu O'Barrovoj strip ideji koju je redatelj Alex Proyas ekranizirao u “Vrani“, gdje vrana vodi lik uskrsnulog Erica Dravena putem osvete, a ovdje Sclavi kroz Indijanca Okanu ili Onoga-Koji-Ne-Umire razrađuje vječne tematike uskrsnuća i osvete. Druga priča govori o jakoj grižnji savjesti pojedinca koja rezultira obračunom u jednom zaboravljenom rudniku, a u njemu se kriju nadnaravni elementi pomiješani s hororom. Treća priča govori o bliskim susretima treće vrste, a zadnja o indijanskom šamanu Bafometu, što je jedno od imena Sotone, koji želi protjerati bijelce s indijanske zemlje.

Neki će reći da je Kerryja pregazilo vrijeme, da su priče prekratke, možda i dosadne naspram svega onoga što nam se danas nudi u svijetu stripa, neki će reći što će nam Kerry pokraj sjajnog Magičnog Vjetra. I jednim, malim dijelom su u pravu, ali ništa vas ne košta, možda da ih posudite od frenda ili izdvojite par stotina kunića za okrnjena Dnevnikova ili savršena Phoenixova izdanja ( koja je jako teško, gotovo nemoguće naći na tržištu ) i podsjetite se da je Sclavi spojem avanture, indijanske mitologije i horora drmao davno prije Manfredija.

Naprijed

N/A

N/A

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • velka031

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    26.07.2018
    23:58:00 sati
    velka031
    uredi
  • legaz

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Odlične priče.

    27.07.2018
    07:57:00 sati
    legaz
    uredi
  • Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Traper Keri mi je jedan od omiljenih junaka. Imam integrale od PP-a a ostatak kao pirate koji su izdani prije 10 tak godina.

    27.07.2018
    11:31:00 sati
    nathan.never
    uredi
  • jova

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Kratak serijal koji, sreća je u nesreći, nije stigao da se razvodni, te da vremenom dosadi. Sjajne priče i sjajan crtež.

    27.07.2018
    16:57:00 sati
    jova
    uredi
  • Koresh

    Ukupna ocjena 60%

    6, 5, 6, 9

    Sclavijev prosjek

    27.07.2018
    17:41:00 sati
    Koresh
    uredi
  • brozbiafra

    Ukupna ocjena 84%

    8, 8, 9, 9

    27.07.2018
    22:38:00 sati
    brozbiafra
    uredi
  • anto

    Ukupna ocjena 65%

    6, 5, 8, 8

    nekad,kao dodatak Komandantu Marku,Traper Keri mi je bio sjajan;tako da sam sa oduševljenjem nabavio ove dve knjige.I tada je usledio hladan tuš - priča mi ni izbliza nije sela kao klincu.

    Čist prosek.

    30.07.2018
    21:47:00 sati
    anto
    uredi
  • Bombarder

    Ukupna ocjena 87%

    8, 9, 9, 9

    Drag mi je ovaj serijal, od početka do kraja održava solidan nivo, nema prevelikih padova. Preteča Magičnog Vjetra, serijal koji je, za godine kad je izašao, sasvim ok funkcioniše i danas. Može se čitati, ali kao što rekoh, uz postojanje Magičnog Vjetra, ispada iz prve lige :)

    03.08.2018
    10:16:00 sati
    Bombarder
    uredi

Anketa

Što vam je najinteresantnije na stripovi.com?

Rezultati

Arhiva

Najnovije

Vijesti

    Magazin

    Recenzije

    • Yanoame
      Kod: MN LIB 31
      Ocjena: 95%
      Vrijeme: 16.8.2018. 19:28:00
      Autor: igor 12
      Broj komentara: 4
      Broj pogleda: 285
    • Spiderman - Blue
      Kod: SP TPB 6
      Ocjena: 81%
      Vrijeme: 10.8.2018. 2:31:00
      Autor: Paka01
      Broj komentara: 1
      Broj pogleda: 1211
    • Etrurski demon
      Kod: MN LIB 62
      Ocjena: 89%
      Vrijeme: 7.8.2018. 21:50:00
      Autor: igor 12
      Broj komentara: 10
      Broj pogleda: 1186
    • Braća iz drugog vremena
      Kod: DD SD 24
      Ocjena: 40%
      Vrijeme: 30.7.2018. 1:24:00
      Autor: Sarghan
      Broj komentara: 6
      Broj pogleda: 1466
    • Traper Kerry
      Kod: TRPK PHPR 1
      Ocjena: 75%
      Vrijeme: 26.7.2018. 22:25:00
      Autor: igor 12
      Broj komentara: 8
      Broj pogleda: 1759

    Aukcije

    Forum

    Najčitanije

    Vijesti

      Magazin

      Recenzije

      • Smrtonosni teret B-24
        Kod: MN LIB 25
        Ocjena: 86%
        Vrijeme: 2.6.2018. 23:22:00
        Autor: igor 12
        Broj komentara: 11
        Broj pogleda: 2908
      • Mumija s Anda
        Kod: ZG LU 243-246
        Ocjena: 78%
        Vrijeme: 30.6.2018. 14:12:00
        Autor: PijaniPatak
        Broj komentara: 16
        Broj pogleda: 2699
      • Sablast u tami
        Kod: DD LEX 68
        Ocjena: 52%
        Vrijeme: 16.6.2018. 1:52:00
        Autor: Sarghan
        Broj komentara: 12
        Broj pogleda: 2674
      • Zbogom Afriko
        Kod: MN LIB 84
        Ocjena: 88%
        Vrijeme: 22.6.2018. 1:54:00
        Autor: igor 12
        Broj komentara: 5
        Broj pogleda: 2610
      • Tajna šume
        Kod: AA LIB13d
        Ocjena: 72%
        Vrijeme: 10.6.2018. 10:44:00
        Autor: Jerry Krause
        Broj komentara: 0
        Broj pogleda: 2459

      Aukcije

      Forum