Povratak kralja

Dylan Dog

XMN BG 31-38 | 160 str.

Magneto, gospodar magnetizma, još jednom se vratio kako bi zaprijetio uništenjem čitavog čovječanstva. I dok posljedice njegovog terora uzimaju sve većeg maha po ljudsku rasu, raspadnuti tim X-mena će morati pronaći načina da se ponovno ujedini u epskoj borbi gdje je u igri sudbina ljudi i mutanata.

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 76%

Priča 8

Scenarij 7

Crtež 8

Naslovnica 7

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena %

P*

S*

C*

N*

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Predgovor "Povratku kralja"
    XMN BG 31
  • Povratak kralja: 1. dio
    XMN BG 32
  • Povratak kralja: 2. dio
    XMN BG 33
  • Povratak kralja: 3. dio
    XMN BG 34
  • Povratak kralja: 4. dio
    XMN BG 35
  • Povratak kralja: 5. dio
    XMN BG 36
  • Povratak kralja: 6.dio
    XMN BG 37
  • Povratak kralja: 7. dio
    XMN BG 38

ZANIMLJIVOSTI

  • U priči se otkrivaju neki događaji koji objašnjavaju zbivanja iz prethodnih epizoda.
  • Priča je kao dio Ultimate X-men serijala izlazila je 2003.godine.
  • Zadnja priča koju je za serijal napisao Mark Millar. Zaključno sa njom je odradio ukupno 33 sveske.
  • Uz X-Mene, Ultimate serija je zahvatila i druge heroje; Spider-Man, Fantastic Four i The Ultimates.
  • U samom startu serijala, glavni vođe Ultimate projekta, Bill Jemasi Joe Quesadasu htjeli angažirati Briana Michaela Bendisada piše za serijal, što je ovaj odbio. Tada je posao dobio Mark Millar.
  • Redatelj filmova X-Men i X2, Bryan Singer je trebao napisati 12 brojeva za serijal, ali je morao otkazati zbog obaveza na projektu za film Superman returns.

Sada već možemo reći daleke 2000.godine izdavački gigant stripova Marvel je pokrenuo prvu Ultimate ediciju s ciljem modernizacije pojedinih serijala kako bi privukli novu čitalačku publiku. Sve je krenulo sa Spider-Manom da bi svega nekoliko tjedana kasnije na scenu stupio Ultimate X-Men serijal.

Mark Millar je dobio zadatak kreiranja jednog od najpoznatijih timova američkog stripa. Originalno se u njegovoj priči tim sastojao od Charlesa Xaviera, Jean Grey, Cyclopsa, Colossusa, Storm, Beast i Icemana. U samom startu Millar je ponudio nešto novo nekima od tih likova. Poznata je stvar kako njegove priče karakterizira odlično rotirajuća radnja i likovi koji se suočavaju sa unutarnjim i vanjskim sukobima. Kroz redizajniranje X-Mena Millar se koristio referencama iz tada aktualnog X-Men filma sa Hughom Jackmanom, Patrickom Stewartom i Ianom McKellenom.

Nakon djelomično svježeg pristupa prema serijalu gdje su se X-Meni pokazali kao manje moralni karakteri, Millar je na jednom intervjuu izjavio: “Ne boriš se s Cartoon Networkom s ovim epizodama, boriš se s Buffy… Superherojski stripovi nisu za odrasle, ali nebi trebali biti pravljeni ni za djecu od pet godina.” Uskoro se pokazalo kako je Millar bio pun pogodak, serijal je potukao sve svoje sestrinske edicije, prvi broj je bio rasprodan, a četvrti i peti su pojedinačno samo u comic shopovima u SAD-u prešli cifru od 100 000 primjeraka.

Ono što u novijim pričama superherojskog štiha upada jako u oči su prevelike promjene u samim temeljima serijala. Pritom ne govorim samo za Ultimate edicije nego i ostale općenito. Ne mogu da se ne otmem dojmu kako je dosta tih promjena ustvari samo nedostatak inspiracije i ideje autora zbog tko zna kakvih razloga. Pa tako najčešće imamo totalne promjene karaktera likova na koje smo navikli da ih vidimo u jednom određenom svjetlu sa jasno definiranim osobnostima. S vremenom naravno dolazi do odluka koje zahtijevaju svježinu u serijalu. Nemojte shvatiti krivo, promjene u karakterima nisu nikakvo zlo i dapače, one su prekopotrebne za održavanje kontinuiteta pojedinih serijala koji izlaze već mnogo godina. Problem nastaje kada se takav pristup počinje koristiti prečesto na previše dijelova priče, ali ustvari ta učestalost nije toliki problem koliko to što i ona s vremenom postaje plod onih istih nedostataka ideja. Ono što još predstavlja problem su olaka umiranja pojedinih bitnih likova bez nekog posebnog smisla, već vrlo vjerojatno zbog nedostatka ideja tako da s vremenom se uopće ne zna tko je u kojoj ediciji živ, a tko mrtav. Ali dobro, stvari se miču s mrtve točke, to je već nešto ako uzmemo u obzir kako određena populacija čitatelja pristupa stripu kao zabavnom i opuštajućem štivu. OK, ništa loše u tome, ali kad već radiš nešto zašto to nešto ne bi pokušao uzdignuti na neki viši nivo, da čitatelj vidi stvari na nekoj drugoj razini. Ono što je isplivalo konkretno ovdje je to da X-Meni više nisu ono što smo mi mislili.

U startu možemo reći kako u osnovnoj ideji ove priče nema pretjerane originalnosti. Jedino što nije potpuno tipično za sve ono što smo dosada imali prilike vidjeti je kako Millar slaže kockice na svoje mjesto kako bi se u priči konačno nešto konkretno dogodilo.

Kao što možete vidjeti na naslovnicama, ovdje imamo čak i uvod u epizodu Povratak kralja koji nas vodi natrag u prošlost gdje su Professor X i Magneto imali zajedničku ideju za ostvarenje boljeg života mutanata među ljudskim bićima. U samom startu, u samoj osnovi njihovih karaktera, njih dvojica su zapravo skoro iste osobe koje se žele pokušati izboriti za nešto bolje. Tek kasnije se njihova viđenja situacije počinju razilaziti. Xavier vjeruje kako mutanti nisu tu da bi dominirali svijetom, već da bi učili, obrazovali društvo kroz knjige i predavanja. Možemo reći slobodno da je ovo ne malo, već odviše naivno, a trebalo bi se raditi o nekakvoj inovaciji u serijalu. Ne baš dobar temelj za nastavak sage. U samom startu imamo lika postavljenog crno-bijelom tehnikom. S druge strane Magneto počinje razmišljati o svijetu u kojem bi ljudska rasa primala zapovijedi od bića njegove rase. Naravno, smatrajući pritom da ljudi i nemaju baš neko pravo na taj izbor kao što je mislio Xavier. Dakle Magneto vidi mutante kao post-humana napredna bića. I dok Xavier njihovu akademiju smatra kao isključivo mjesto za učenje, Magneto na nju gleda kao napriliku gdje će se jednog dana razviti superljudi. U profesorovim riječima se da vidjeti kako on smatra da su mutanti pametniji od ljudi. Isto tako i ljudi smatraju da su pametniji od sisavaca, dakle jasna paralela. Ovdje ne vidimo svu tu raskoš mutantske inteligencije, dapače, u nekim slučajevima se pokazuje kako su ljudi ponekad daleko mudriji. Nema ničega novoga, nije ponuđeno ništa što već prije nije viđeno.

X-Meni su superjunaci i ništa više. Oni imaju svoje moći, ali ne i nešto više od toga. Svi se vode jednosmjernom tj. dvosmjernom ulicom, a ono što najviše ne valja ovdje je to što oni imaju silnu potrebu da sami sebe uvjere u svoje sposobnosti. OK, u nekim situacijama ima iznimki, ali u globalu sve je svedeno na osnovu biti ili ne biti. Ovdje se opet vraćam na ono da strip nije primarno nekakvo intelektualno štivo koje zahtijeva naprezanje moždanih vijuga, ali zašto ne pokušati uvesti nešto novo? Millar ovdje daje nadu u bolje sutra, ali je temelji na krivim pretpostavkama. Naivnost se nastavlja u djelovanju profesora koji izgrađuje akademiju koja je zapravo dom za mutante. Ne možemo kriviti lika za njegovo vjerovanje u bolji život, ali možemo to da smo takvo nešto vidjeli previše puta. Nakon desetljeća i desetljeća izlaženja očekivali bismo nešto više.

Usprkos svim tim nedostacima strip se lako čita, ne smara i na nekim dijelovima je zapravo jako intrigantan. Ajmo koju konkretno o radnji. Magneto se vratio i još jednom zaprijetio uništenjem ljudske rase. Gradi novu bazu na Grenlandu zajedno sa svojim bratstvom mutanata. S druge strane od X-Mena ni traga. Vlada Sjedinjenih Američkih Država je dala zadatak Nicku Furyju da natjera Xaviera da im oda lokacije mutanata. Neuspješno. Ali Millar ipak na kraju nekako jednostavno sastavlja ponovno tim, ovaj put bez Cyclopsa i profesora. Možda i najpamtljiviji trenutak u cijelom stripu je kada saznajemo prave događaje iz prethodnih epizoda gdje je Cyclops naizgled umro. Ono što je najintrigantnije je to što ga je zapravo Wolverine pustio umrijeti u provaliji. Cyclops se jedva drži rukama dok mu Wolverine kreće u pomoć. Iako se na početku činilo kako će ga izvući, Cyclops u tom trenutku opisuje ironično situaciju u kojoj se trenutno nalaze i time si je praktički zapečatio sudbinu. Zbog njegovih riječi u Wolverinu se probudila njegova mračna strana i Wolverine pušta Cyclopsa u smrt. A sve zbog Jean Grey, Cyclopsove djevojke u koju je Wolverine zaljubljen.

Wolverine šalje Cyclopsa u smrt

U cijeloj priči imamo ustvari samo jednu pravu borbu, naravno X-Mena s Magnetom. I čak samo jednu smrt, onu Sabertootha. Jako malo s obzirom na opsege radnje. Sve proizlazi iz praktički samo jednoga, Magnetove želje da ostvari apsolutnu vlast. A u svrhu čega?Uvijek sam se pitao što bi svi ti likovi radili i kada bi ostvarili svoje ciljeve i zavladali svijetom? Bi li Magneto sjedio na svom tronu i pio vino i samo uživao u plodovima svoga rada? Ili bi nastavio ispunjavati tu svoju navodnu nadljudsku inteligenciju u korist nečega trećeg? Na ovo pitanje baš i nema odgovora, ali teško se oteti dojmu kako su glavni pokretači radnje ustvari jednostavni karakteri svedeni na banalno promatranje i doživljavanje svijeta.

Najjači od svih X-Mena praši Magneta.

Ajmo još pokoju i o crtežu koji je jako dobar, posebno na akcijskim scenama gdje su i inače takvi crteži najjači. Apsolutno spektakularno. Problemi nastaju pri “lakšim” scenama gdje lica likova izgledaju kao da su izašla iz nekakvih amaterskih mangi. Pritom vjerojatno pripomaže kolorist sa svojim bojama. Tako da u pojedinim scenama likovi izgledaju kao totalni idioti nesposobni uopće obaviti razgovor u kojem se tada nalaze.

Millar na nekim scenama uistinu i pokušava dignuti strip na viši nivo, ali se u temeljima serijala odmah u startu utopio i već tada je bilo jasno kako se teško može izvući. Sve se vrti oko ideologije, svi primarni konflikti su uzrokovani ideologijom, a sve drugo sekundarno, skoro pa nebitno. Sad je pitanje koliko je scenarist mogao eksperimentirati ovdje, a da se ne odmakne previše od osnova i ne naruši ugled junaka, ali ovakve naivne ideje se nebi trebale ponavljati. Iako glavni lik ovdje ne vjeruje potpuno naivno u mirnu koegzistenciju dvije rase, već računa na slobodnu volju istih, slobodan izbor na koji svatko ima pravo, sve to ipak ne utječe dovoljno na čitatelja da ga odvrati od viđenja nedostataka serijala za koji se podrazumijeva da bi trebao ponuditi nešto novo.

Naprijed

N/A

N/A

Naprijed

Anketa

Što vam je najinteresantnije na stripovi.com?

Rezultati

Arhiva

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Stranac
    Kod: ALBUM SHP 1
    Ocjena: 100%
    Vrijeme: 23.6.2017. 11:44:00
    Autor: doom
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 300
  • Punisher: Rođen
    Kod: PUN FB 1
    Ocjena: 83%
    Vrijeme: 19.6.2017. 23:59:00
    Autor: doom
    Broj komentara: 10
    Broj pogleda: 633
  • Harajuća smrt
    Kod: KRI BG 6
    Ocjena: 74%
    Vrijeme: 18.6.2017. 23:59:00
    Autor: doom
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 311
  • Longituda nula
    Kod: MM VEC 39
    Ocjena: 59%
    Vrijeme: 15.6.2017. 22:52:00
    Autor: Korg
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 603
  • Drugi život
    Kod: AA LIB 13c
    Ocjena: 78%
    Vrijeme: 13.6.2017. 20:21:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 923

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

Aukcije

Forum