Sudnji dan

Zagor

ZG LU 258-261 | 284 str.

U daljnjoj potjeri za Dexterom Greenom naši junaci uputili su se u Valparaiso, grad u Čileu. Putem nenadano susreću i spašavaju iz ruku razbojnika i ubojica stare prijatelje, putujuću glumačku družinu Deplano y Matamoros. Nakon raznih peripetija s razbojnicima, prate družinu na sigurno mjesto, u Concepcion. U grad stižu 20. veljače. u jutarnjim satima ni ne sluteći užas koji ih uskoro očekuje.

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 85%

Priča 9

Scenarij 9

Crtež 8

Naslovnica 7

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 83%

P*8

S*8

C*8

N*8

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Most nad ponorom
    ZG LU 258
  • Proročanstvo
    ZG LU 259
  • Sudnji dan
    ZG LU 260
  • Pod južnim nebom
    ZG LU 261
  • Most nad provalijom
    ZG VEC 109
  • Proročanstvo
    ZG VEC 110
  • Sudnji dan
    ZG VEC 111
  • Pod nebom juga
    ZG VEC 112

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • Il ponte sull'abisso
    ZG SR 577
  • La profezia
    ZG SR 578
  • Il giorno del giudizio
    ZG SR 579
  • Sotto il cielo del sud
    ZG SR 580

ZANIMLJIVOSTI

  • Originali su izašli u kolovozu, rujnu, listopadu i studenome 2013. Veseli Četvrtak ih je objavio od lipnja do rujna 2016., a Ludens u ožujku, travnju, svibnju i lipnju 2017.
  • Treća epizoda JA sage kojoj je scenarist Moreno Burattini a prva i jedina koju su u tandemu crtali Sedioli/Verni. Prije nje Moreno je napisao „Mumija s Anda“ (Bisi) i „Ratnice“ (Laurenti).
  • Priča ima podlogu urađenu po istinitom događaju (potres i tsunami u Čileu) i dvojici povijesnih osoba (Charles Darwin i kapetan Fitzroy) što je, uz poneku iznimku, ipak rijetkost u stripu kao što je Zagor. Jedna od takvih priča je Maxi „Dugo putovanje“, koja, osim što je u priču ubačena povijesna ličnost, sedmi američki predsjednik Andrew Jackson, govori o istinitom događaju u američkoj povijesti poznatijem kao Put suza. Inače je Jackson prvi predsjednik Amerike na kojeg je pokušan atentat, 30. siječnja 1835, a slobodnu Burattinijevu interpretaciju tog pokušaja možemo naći u Maxi „Čovjek na nišanu“.
  • „Sudnji dan“ stavljen je u vremenski okvir, 20. veljače i to je prvi put da je jasno definirano vrijeme radnje u Zagoru, kada je 1835. u 11:30 po lokalnom vremenu (15:30 po našem) potres magnitude 8,5 po Richteru i niz tsunamija razorio Concepcion i i susjedna mjesta u Čileu. Grad je razrušen u velikom postotku a prijavljeno je 50 smrtnih slučajeva jer je većina ljudi poučeni ranijim iskustvima i upozoravanjima kroz podrhtavanja tla ranije napustila grad. Inače su potresi i tsunamiji više puta razarali grad, od 1570., pa sve do 2016 bilo je oko 15 jakih potresa, ponekad praćenih tsunamijem. U veljači 2010. potres magnitude 8,8 s tsunamijem uništio je čitava sela u priobalju na jugu Čilea pri čemu su poginule 523 osobe, 24 su nestale i pričinjena je šteta od 30 milijarda dolara.
  • Potres je je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu. Proučavanjem potresa bavi se seizmologija, grana geofizike. Mjesto nastanka potresa u dubini Zemlje naziva se žarište (fokus) ili hipocentar potresa. Ono može biti neposredno ispod površine pa sve do dubine od 750 kilometara (potres s dubljim žarištem do sada nije zabilježen). Najstrašniji potres koji je ikada pogodio čovječanstvo zbio se 23. siječnja 1556. godine u kineskoj pokrajini Shaanxi i odnio je 830 tisuća ljudskih života, a najjači ikad zabilježeni potres dogodio se pak u Čileu, 22. svibnja 1960. godine, s razornom snagom od 9,5 stupnjeva po Richterovoj ljestvici.
  • Tsunamiji su morski valovi velikih amplituda, uzrokovani potresom, erupcijom vulkana ili atmosferskim poremećajem. Deformacije morskoga dna u blizini žarišta potresa prenose se do površine, gdje uzrokuju potresne valove koji se šire po površini na sve strane. Visina valova tsunamija je kod manjih dubina veća; uz samu obalu može dosegnuti od 20 do 30 metara i napraviti goleme štete. Javljaju se uglavnom na obalama Tihog i Indijskog oceana. Nakon potresa u Indoneziji 26. prosinca 2004. pojavio se golemi tsunami i zahvatio obalni pojas Indijskog oceana; djelovanje valova bilo je katastrofalno; poginulo je oko 280 000 ljudi.
  • Katastrofu iz 1835. zabilježio je Charles Darwin kada je 4. ožujka stigao u Conception i sve zapisao u svoj dnevnik koji je 1839. pretočio u knjigu “Putovanje jednog prirodoslovca oko svijeta”. Darwin se 1831.u svojoj 22 godini pridružio ekspediciji na jedrenjaku kraljevske mornarice “Beagle”, kapetana Fitzroya koji se također pojavljuje u ovoj Burattinijevoj priči i trebali su obaviti kartografska mjerenja Južne Amerike i Tihog oceana. Darwin je na tom putovanju dobio priliku da promatra geološke formacije koje su pronađene na različitim kontinentima i otocima kao i velik broj fosila i organizama. U svojim geološkim opservacijama Darwina je najviše impresionirao učinak koji su imale prirodne sile na zemljinu površinu. 1836. vraća se u Englesku i svoje ideje o promjenjivosti vrsta objavio je u djelu “Bilješke o transmutaciji vrsta”. Teoriju evolucije, “Porijeklo vrsta“, objavio je 1859.
  • Na početku priče naši junaci nalaze se u Južnim Andama kod prolaza Portillo. Ande su najdulji planinski masiv na Zemlji. Dužinom od 7500 kilometara protežu se duž zapadne obale na sjeveru od Karipskog primorja do Rta Horn na jugu kroz sedam država. Dijele se na sjeverne, srednje i južne a najviši vrh je Aconcagua, 6960,8 m. Ande su građene od paleozojskih, mezozojskih i tercijarnih naslaga, kroz koje je prodirao vulkanski materijal i mjestimično pokrio velike prostore. Duž Anda je lanac ugašenih i aktivnih vulkana, a neki se spominju u priči; Tupungato, San Jose, Osorno, Maipo, Chaiten.
  • Str.34, Zagor spominje planinsku bolest, poznatu i kao visinsku ili andsku bolest. Zdravstveni poremećaj koji nastaje kao posljedica smanjenja parcijalnih tlakova kisika i ugljikova dioksida u krvi osoba koje stalno borave na nadmorskim visinama iznad 2500 m ili se brzo uspinju na te nadmorske visine. Visinska bolest može biti akutna ili kronična, a očituje se simptomima u dišnom, živčanom, mišićnom, krvožilnom i probavnom sustavu. Oni ovise o individualnoj osjetljivosti, brzini uspinjanja, tjelesnoj kondiciji, nadmorskoj visini na koju se uspinje i nadmorskoj visini na kojoj se inače živi. Očituju se kao blagi poremećaji (umor, osjećaj slabosti, glavobolja, poremećaj mišićne i psihičke usklađenosti, mučnina, ubrzano disanje, poremećaj srčanoga ritma) ili kao teška stanja (edem mozga i pluća) koja zahtijevaju liječenje (silazak s visine, primjena kisika, hiperbarična komora). Visinska bolest može se javiti i u goveda na visokim planinskim pašnjacima).
  • Pojavljuje se dobro nam znana družina putujućih glumaca Deplano y Matamoros iz Seville a koju čine Gonzalo Matamoros, Juan Deplano i tri sestre; Fatima, Pamina i Zobeida. Upoznali smo ih u Bosellijevoj priči SD 29 “Svratište obješenih”.
  • Str. 39, Pamina izgovara identičnu rečenicu kao Chico na početku.
  • Pojavljuju se čileanski rudari i prikaz njihova mukotrpna života i opasnosti kroz koje prolaze. Jedna od najpoznatijih priča o čileanskim rudarima je ona iz 2010. kada je 13. listopada spašeno 33 rudara koji su zarobljeni proveli 69 dana 700 metara ispod zemlje.
  • Str. 58, saznajemo da je putujuća glumačka družina izvodila “Ljubav, čast i moć”, prvu poznatu komediju kojom je debitirao Pedro Calderon de la Barca, španjolski dramatičar, pisac i pjesnik iz 17-og. stoljeća, razdoblja baroka. Komedija je premijerno odigrana 1623.
  • Str 69, nakon male rasprave kapetan Fitzroy u šali i s dozom ironije govori Darwinu da će jednog dana govoriti da su ljudi postali od majmuna. Tezu da su ljudi i majmuni imali zajedničke pretke prvi je koristio švedski taksonom Carl Linné, a Darwin 1859. u svojoj knjizi “Podrijetlo vrsta” argumentirao je evoluciju novih vrsta od starijih putem prirodne selekcije ali se nije doticao evolucije čovjeka. Jedini spomen o tom pitanju je rečenica: "Baciti će se svjetlo na podrijetlo čovjeka i njegovu povijest." Prve zabilježene rasprave o podrijetlu čovjeka bile su one između Thomasa Huxleya i Richarda Owena. Huxley je zastupao tezu evolucije čovjeka od majmuna argumentirajući je mnogim morfološkim sličnostima što je i obrazložio 1863. u svojoj knjizi "Dokaz čovjekovog mjesta u prirodi"
  • Str. 5, druga sveska. Juan iz glumačke družine spominje “Pakao”, prvi od tri dijela “Božanske komedije”, epskog spjeva koji je napisao Dante Alighieri. Počeo ju je pisati 1307. a završio malo prije smrti 1321. Danteov Pakao sastoji se od devet krugova u obliku lijevka i svaki je sve uži a grijesi ljudi u njemu sve veći. U prvom krugu nalaze se duše nekrštenih, u drugom preljubnika, trećem proždrljivaca, četvrtom škrtice i rasipnici, petom duše gnjevnih i lijenih, šestom heretici. Posljednja tri kruga dodatno su podijeljena: sedmi na tri manja pojasa i u njima se nalaze duše nasilnika protiv Boga, bližnjih i samih sebe, osmi na deset jama u kojima se nalaze duše varalica, a deveti krug na četiri dijela u kojim su izdajnici bližnjih, domovine i stranaka, gostiju i dobročinitelja. Na dnu se nalazi Lucifer, do pasa uronjen u led i prikazan kao čudovište s tri lica koji kažnjava tri najveća grješnika; Judu, Bruta i Kasija.
  • Str. 10, ludi propovjednik Tomas Nunez spominje potres koji se dogodio u glavnom gradu Čilea Santiagu 1822. Zadnji potres desio se se 25. travna 2017 bez ozbiljne štete.
  • Str. 16, guverner De Valdavia spominje Sodomu i Gomoru, dva biblijska grada na obalama Mrtvog mora koje je Bog uništio sumpornim ognjem. Prema priči, Abraham je pokušao nagovoriti Boga da poštedi ova dva grada i njihove stanovnike riječima: "Hoćeš li iskorijeniti i nevinoga s krivim? Možda ima pedeset nevinih u gradu. Zar ćeš uništiti mjesto radije nego ga poštedjeti zbog pedeset nevinih koji budu ondje?" Bog obećava poštedjeti Sodomu ako u njoj bude pedeset nevinih osoba. Abraham je pokušavao cijelo vrijeme smanjiti ovaj broj došavši na kraju do broja deset. Ipak ni deset nevinih osoba nije bilo moguće pronaći u Sodomi. Kada su Jahvini anđeli dobili prenoćište kod Lota i njegove obitelji, stanovnici grada su okružili Lotovu kuću zahtijevajući da im Lot preda anđele. U svojoj srdžbi stanovnici grada nisu čak ni razmotrili Lotov prijedlog da im umjesto anđela preda svoje dvije neudate kćeri, nakon čega anđeli osljepljuju napadače, i uz pomoć sile, izvlače Lota i njegovu obitelj iz grada, sa zapovijedi da se ne obaziru na Sodomu. "Jahve zapljušti s neba na Sodomu i Gomoru sumpornim ognjem " (Postanak 19,24), uništivši oba grada i područje oko njih. Lotova žena, koja se unatoč Jahvinoj naredbi okrenula prema gradovima, pretvorila se u stup soli. U kršćanskoj i islamskoj tradiciji Sodoma i Gomora postale su sinonim za okorjeli grijeh i metafora za blud, sodomiju i homoseksualnost.
  • Str. 60, Naši junaci putuju rijekom Biobío koja je druga po veličini rijeka u Čileu (najveća je Loa). Rijeka izvire iz jezera Icalma i Galletué u Andama i teče 380 km prema zapadu te se u zaljevu Arauco uljeva u Tihi ocean. Širine 1km najšira je čileanska rijeka.
  • Str. 63/64, prikaz uznemirenih krava koje osjećaju nadolazeću katastrofu. Životinje mogu predosjetiti potres tako što osjete kemijske promjene u podzemnim vodama neposredno prije samog udara, otkrili su znanstvenici s britanskog Sveučilišta Open i NASA-e.
  • Str. 66, u katedrali fratar Placido citira na latinskom psalam 8 “Darežljivost Gospodinova”.
  • Str. 4, treća sveska, ludi fratar Nunez citira na latinskom psalam 130,3 “De profundis”, u prijevodu Iz dubine, početne riječi pogrebnog psalma u katoličkom obredu, posmrtna pjesma.
  • Str. 29, Zagor se prisjeća potresa i tsunamija koji je uništio Malu Afriku u pustolovini “Neman iz lagune” extra 80. Inače je ovo prva odiseja naših junaka izvan Amerike, kao i njihovo prvo putovanje brodom i morem.
  • Str. 35, Darwin govori o potresu u Lisabonu 1755. Dogodio se 1. studenog u 9:40 sati. Bio je to jedan od najrazornijih i najsmrtonosnijih potresa u povijesti, s procijenjenim brojem poginulih između 80.000 i 100.000 osoba. Potres su pratili tsunami i požar, doprinoseći gotovo potpunom uništenju grada.
  • Str. 45/48, u ruševinama Concepciona glumačka družina vodi raspravu o smislu života, patnji, dobru i zlu i dotiču se Joba, biblijskog lika. U to vrijeme nijedan čovjek na Zemlji nije bio tako čestit i bogobojazan kao Job. Sotona je izjavio da Job služi Bogu samo zato što ga Bog blagoslivlja i štiti. Tvrdio je da će Job prokleti Boga ako ostane bez svega. Bog je dopustio Sotoni da Jobu najprije oduzme bogatstvo i pobije djecu te da mu potom oduzme i zdravlje. Budući da nije znao da iza svega toga stoji Sotona, Job nije mogao shvatiti zašto Bog dopušta da mu se događaju tako strašne nevolje. Usprkos tome nije se odvratio od Boga.
  • Str. 64 guverner pokušava citirati Galileove riječi koje idu ovako: “Biblija nam govori kako doći u Nebo a ne kako se nebesa kreću.” Tim riječima Galileo je htio reći da Biblija nije prirodoznanstvena knjiga i ne treba u njoj tražiti znanstvene činjenice.
  • Galileo Galilei bio je talijanski matematičar, fizičar i astronom. Izumio je dalekozor i njime promatrao nebo, a svoja astronomska otkrića objavio je 1610. u djelu Vjesnik zviježđa. Zalaganje za Kopernikov sustav, kao jedini točan i istinit, dovelo je Galileija u sukob s crkvenim naučavanjem, pa mu je odlukom Inkvizicije 1616. bilo zabranjeno naučavanje da se Zemlja giba oko Sunca i da je ono središte svijeta. Nije odustajao od svojih stavova pa je u Rimu, u prostorijama Inkvizicije, održan je proces protiv Galileija (1633.), koji je tada bio u sedamdesetoj godini života. U progonstvu, lišen slobode i odvojen od svijeta, pod stalnim nadzorom Inkvizicije, dovršio je svoje najveće djelo o mehanici započeto još u padovanskom razdoblju Razgovori i matematički prikazi dvaju novih znanja u mehanici 1638., kojim je udario temelje klasičnoj mehanici. Umro je 1642., a nakon smrti crkvene vlasti nisu dopustile da mu se podigne nadgrobni spomenik. Tek 1737. položen je u zajednički grob sa svojim učenikom V. Vivianijem i tada mu je podignut nadgrobni spomenik, a 16. travnja 1757. skinuta je zabrana s Galileijevih djela u kojima on zastupa načelo pomičnosti Zemlje, nasuprot geocentričkomu sustavu koji je branila Crkva.
  • Str 30, sveska 4. Kapetan Fitzroy spominje događaj u kojem je sudjelovao kada su 1830. na svom prvom putovanju “Beagleom” pokupili dva domoroca i jednu domorotkinju iz Patagonije i odveli ih u Englesku u namjeri da ih civiliziraju. Dali su im imena Jemmy Button, York Minster i Fuegia Basket. Uskoro su novine počele objavljivati članke o njima a sreli su se s kraljem Williamom IV. Godinu dana kasnije vratio ih je u njihovu domovinu a na put je pošao i Charles Darwin.

Ima tome godina i pol, još malo i dvije kako su se naši darkwoodski junaci otisnuli u novu odiseju. Ranije smo s njima prokrstarili uzduž i poprijeko Sjevernu Ameriku, posjetili crni kontinent Afriku, ledeno- hladne Grenland i Island, skoknuli do Škotske i prošvrljali džunglom Yucatana. I evo nas u Južnoj Americi, slijedeći trag Dextera Greena, arheologa i bivšeg prijatelja naših junaka, danas izdajnika i opasnog neprijatelja. Dextera i njegovog crnog pomoćnika Yamba upoznali smo u Bosellijevoj priči „Tajna Sumera“, u toj istoj epizodi upoznali smo i novog neprijatelja, profesora Richtera.

Genezu njihova odnosa, koji je isprva bio prijateljski i suborački, grubo ruši Dexterova izdaja u Bosellijevoj epizodi „Skiptar Tir- Hinan“, a Dexteru, u proganjanju diljem Južne Amerike, scenaristi koji su prodefilirali kroz najnoviju odiseju do sada posvećuju tek dvije epizode, „Mumija s Anda“ i „Krv nad Bahijom“. Sve ostale bile su posvećene novim neprijateljima i novim avanturama, ili povratku pokojeg starog prijatelja, pa i prijateljice. Ali centralni zaplet nije se gubio, Zagor je ostao fokusiran; potjera za nekadašnjim prijateljem, danas izdajnikom i čovjekom opasnih namjera (?) koji traga za Ključem spoznaje.

Gdje je početak nove sage? Možda u Zelenom ponoru iz kojeg je nekada davno izašlo prapovijesno čudovište sijući strah među Indijancima a pedesetak godina kasnije Burattini nam otkriva da je u pitanju tajni laboratorij davno nestale civilizacije. Ili u povratku starog neprijatelja udruženog s vladarima crne magije iz Kusha? Ili možda tek kada smo zakoračili u Panamu? Uvod je bio u dobro nam poznatoj pećini, spustili smo se u nju nakon pet dugih desetljeća i konačno saznali štošta o njoj, ali i štošta o našem Zagoru. Stvari nam postaju jasnije dolaskom Richtera i negromanata iz dobro znanog nam Kusha pojačanih vojskom zombija, čak i nove vrste, opasnije i smrtonosnije vrste zombija u naš mali mikrokozmos zvan Darkwood.

Spremite se globetrotteri, pinklec na rame i put pod noge i nakon darkwoodskih zombija već smo u dobro znanoj nam Louisijani, ishodištu nekih nezaboravnih pustolovina, točka iz koje se naši junaci vraćaju u Darkwood nakon nekih prošlih odiseja. Ali sada Perniola i Paolucci mijenjaju shemu i ovaj je put Lousijana poslužila kao točka polaska u avanturu iz koje stižemo u istočni dio Paname i JA odiseja počinje.

Ostavili smo iza sebe Panamu, Peru, Amazoniju, Bahiu, Sertao, Mato Grosso. Išli smo iz krajnosti u krajnost; vidjeli smo futurističko oružje, bazu i tehnološka čuda drevne civilizacije, vidjeli smo prahistorijske životinje i praljude koji egzistiraju u svom izoliranom svijetu gdje je vrijeme stalo. Između svih tih tehničkih čudesa i izuumrlih životinja scenaristi su smjestili brutalnog kapitalistu, pokojeg razbojnika i svakojaki ološ (Barranca je najupečatljiviji), osvetoljubive Jivarose, zgodne Amazonke, pobune, sukobe s vlastima i vojnicima. Većina priča počiva na povijesno socijalnom kontekstu uz povremenu fantastiku o Atlantidi. Smjenjivali su se Rauch, Mignacco, Boselli a sada smo na ulazu u Čile u kojeg nas vodi Burattini u svojoj trećoj epizodi u JA sagi. Treća sreća, kako ono ide stara poslovica, ali u ovom slučaju ne vrijedi. Jer Moreno je već s prvom svojom epizodom u JA sagi „Mumija s Anda“ uradio odličan posao, uradio je jednu kompleksnu priču i radnjom i likovima u njoj. Nekoliko stvari ostalo nam je nedorečeno nakon čitanja Mumije, ali stvari sjedaju na mjesto epizodom „Ratnice“, jednoj dobro scenaristički razvijenoj priči s dinamičnim Laurentijevim crtežom, u kojoj smo dobili odgovore i zatvorili jedno poglavlje odiseje. Polako se mit o drevnoj civilizaciji i njenim bazama kristalizira, postaju jasnije neke stvari, samo se bojim da se Burattini u kasnijim razradama previše ne zaplete i pogubi s tim mitom i forsiranjem istoga.

Stara gardo zagorovaca, mi koji smo odrasli na Zlatnoj seriji i Lunov magnus stripu, sjećate se priča koje su imale predznak fantastično, tamo kod naslova, na početnoj stranici priče? Naravno da se sjećate, te priče su nam kao klincima bile jedne od najboljih i najomiljenijih. Molok, Tigar, Horde zla i druge, ali puno godina kasnije dvojica autora koji su nakon Toninellija preuzeli kormilo fantastiku dižu na novi, veći, grandiozniji nivo. Dinamičnom dvojcu fantastika nije strana, često ju ugrađuju u Zagorov svijet i produbljuju spoznaju o drevnim civilizacijama Atlantida i Mu koju je započeo Boselli u „Sedam gradova Cibole“ i nadograđivali su te mitove kroz razne epizode. „Nulta godina Darkwooda“, „Osveta vudu“, „Tajna Jednoroga“, „Kainov povratak“… Shyer, Marie Laveau, Andrew Cain, baza „Drugdje“. Sviđala se nekome ili ne takva vrst fantastike, jedno se mora priznati; daleko smo odmakli od jednostavnih priča kao što su Horde zla. Prošlo je vrijeme podjela na dobro i zlo ograničeno kroz karakter likova poput Elchina i Crnog gospodara. Dobivamo kompleksne likove koji se tijekom vremena mijenjaju, poput Marie Laveau, Andrewa Caina, Dextera Greena.

Mit o Atlantidi u ovoj najnovijoj sagi prvi produbljuje Burattini, a istovremeno i razotkriva neke fragmente u svoje prve dvije već spomenute epizode, a u ovoj trećoj radi jedan posvemašnji iskorak u povijesti serijala. Ne samo da radi otklon o Atlantide i fantastike već i stavlja epizodu u točno određeni vremenski okvir, što nijedan scenarist prije njega nikada nije uradio. I vrapci na grani znaju da je Zagor strip čija se radnja odvija, idemo neki grubi vremenski period odrediti pa reći kroz jedno desetljeće, od 1830- 1840. I nitko se nije previše zamarao vremenom radnje, godinama i datumima, uostalom nije ni bilo važno, jer to je svijet koji funkcionira po nekim svojim zasebnim pravilima. Zar je ikada bilo bitno vrijeme radnje u svijetu vampira, vukodlaka, Kandraxa, Wendiga, Kiki Manitoua, Indijanaca, razbojnika, švercera alkohola i oružja, u svijetu gdje su znanstvena fantastika, magija i mitologija usko vezani sa stvarnošću života u divljini, malenom gradiću ili wigvamu? Ponekad imam osjećaj da je vrijeme stalo, jer vrijeme u Darkwoodu je relativan pojam, a onda se pojavi Burattini i sirovo nam istrese neke vremenske smjernice, poput ubacivanja likova iz američke povijesti kao što su Andrew Jackson i Sekvoja, ili ubaci događaj koji se doista u američkoj povijesti dogodio, i na osnovu njih svaki čitatelj slaže neko svoje aproksimativno vrijeme.

Ha, ali sada nismo u Darkwoodu već u Čileu, najdužoj zemlji na svijetu, ali s prosječnom širinom od tek 150 kilometara. Dugačak i tanan, Čile je zemlja rudara i kopača bakra, zemlja Pabla Nerude, zemlja vulkana, pustinje, otoka i fjordova. Zemlja strašnih i razornih potresa praćenih ubojitim tsunamijima koji nesmiljeno ruše i odnose sve pred sobom. Zemlja u koju naši junaci moraju kročiti nošeni Burattinijevom idejom da dođu u Valparaiso, u daljnju potragu za Dexterom. Ali Moreno ne dozvoljava našim junacima pravocrtno kretanje, već im na put stavlja stare poznanike iz jedne prošle sage, one sjevernoameričke, one odlične, opjevane sage koja je spasila serijal. Putujuća glumačka družina iz Seville. Zvuči vam poznato? Ne? Utemeljitelji družine Gonzalo Matamoros i Juan Deplano? Još vam ne zvoni? Koju čine i tri sestre; Zobeida, Fatima i Palomina, a ova potonja ne skriva svoje simpatije prema našem latino loveru Chicu. Da, da, da, to su oni, iz Bosellijeve priče SD 29 Svratište obješenih.

Moreno koristi prastari scenaristički trik koji više- manje pali, suočava Zagorove prijatelje sa smrtnom opasnosti, ovaj puta u vidu nekoliko drumskih razbojnika/rudara (da, dobro ste pročitali rudari razbojnici) i već na samom početku priče nameće Zagoru krešendo zbog kojeg će morati mijenjati svoj prvotni plan putovanja. Čileanski rudari koji mukotrpno zarađuju za život lomeći kičmu za dvije porcije kuhanog graha dnevno i mizernu plaću u fokusu su prvog dijela priče, grub i neizvjestan život koji vode duboko ispod zemlje i opasnostima koji su im svakodnevica, a opasnost je tek grubi nagovještaj katastrofe koja treba kasnije uslijediti. Narativnu liniju ovog dijela epizode Moreno kontrolira već puno puta viđenom razradom radnje; zajednicu ljudi, u ovom slučaju čileanske rudare, stavlja u pogibeljnu situaciju gdje naš junak uskače i svojom hrabrošću, spretnošću i požrtvovnošću zadobiva njihovo povjerenje i zahvalnost. Ništa novo i spektakularno, ali fino razrađeno do utančina.

Zaplet počinje s razbojnicima i njima završava, klasično odrađena situacija koju smo imali puno, previše puta a u kojoj se njihov posljedni pokušaj osvete našim junacima događa krajem epizode, ali sada Burattini radi klasičnu scenarističku diverziju; miče trojicu razbojnika iz priče i u daljni tijek radnje ubacuje sektu koju predvodi ludi fanatik fratar Tomas Nunez i prirodne katasrofe. Jedan je lik zanimljivije odrađen od isklišeiziranih drumskih razbojnika, vjerski fanatik fratar Tomas Nunez. Naravno, i on ima već viđene elemente ubačene u svoj lik i djelo, kao i njegova pastva, a njih nije malen broj. Njegovi sljedbenici prikazani su kao mračan prikaz gomile poslušnika pod autoritetom i kontrolom Thomasovog dijaboličnog izražaja lica dok citira Sveto pismo. Jedan pomalo zastrašujući prikaz gomile poslušnih fanatika iz kojih je uklonjeno i ono posljednje zrnce ljudskosti u kojem bi možda stali i zapitali se: Pa što ja to radim, krvavim ruke u ime lažnog proroka. Narativno nije jasno definirano što je uzrok njegovom ludilu i koliko ono već traje a povuklo je sa sobom dosta vjernika, već se Burattini fokusira na spregu vlasti i glavnog opata koji imaju političke koristi od fratrovog ludog mahnitanja. Njegovo proročanstvo o skoroj apokalipsi je razvidno, jer grad i okolna mjesta kroz povijest nemali broj puta rušio je potres uz poneki tsunami, tako da takav prorok u svome selu i nije teško biti. Kada se počnu odvrtati mučne scene vjerskog fanatizma zapakovanog u doslovno tumačenje Biblije, a sve je eskalirao kroz nasilje, mržnju i ubojstva neistomišljenika, kada odlično dočaran potres i tsunami počnu svoj pakleni ples, pozornost radnje se prebacuje na puko preživljavanje pred podivljalom prirodom.

Nema mjesta sumnji ako kažem da je ovo jedna odlična epizoda, jedna od najboljih u ovoj sagi, epizoda koja obećava čitatelju odličnu apokaliptičnu priču, epizoda koja suprotstavlja vjerski fanatizam i nasilje zdravom razumu a sve zapakirano u scenarij bez praznog hoda i dramaturški odlično postavljena radnja, navodim par odličnih primjera; Burattini prikazuje našeg junaka s već poznatim šestim čulom; on sluti opasnost pred njima, ali ne zna točno koja je. Pa onda ubacuje klasično zavaravanje čitatelja; bijeg razbojnika i skretanje naših junaka s prvotnog cilja, zatim sekta s ludim fratrom, ali i oni su kamilica naspram onoga što slijedi. Iako je išao na zicera s nekim elementima priče i mehanički ih ubacuje u nju; razbojnici, rudari u nevolji, ubacivanje poznatih lica iz SA sage, pa i vjerski fanatik, Burattini ipak otpušta ručnu i radi u povijesti serijala nezabilježenu stvar; datira jednu priču. A datiranje nije bezvezno i bezazleno ubačeno, već rađeno po stvarnom kataklizmičkom događaju, koje uz izmišljeni lik fratra Tomasa daje čitavoj priči kontekst onoga što je u kršćanstvu poznatije pod imenom Sudnji dan, a u Burattinijevoj priči čini centralni dio radnje, posvećen je stvarnom događaju koji se dogodio 20. veljače u 11:30 sati. Burattini, kao što već napisah, prvi je scenarista u serijalu koji eksplicitno navodi datum i točno vrijeme zbivanja, ali isto tako izbjegava navesti godinu radnje, koja je 1835., što bi sasvim odgovaralo vremenskom periodu u kojem se odvijaju avanture našeg junaka. Godinu ne navodi jer ne želi narušavati već neki ustaljeni kontinuitet radnje koji su fanovi slagali u glavi niz desetljeća, stoga je stavio dan, mjesec i sat zbivanja nemilog događaja. Potres i tsunami koji su zbrisali stanovnike i grad Concepcion u svega nekoliko minuta. I kroz minute užasa Burattini opet pokazuje da je vrijeme relativan pojam, jer nekome par minuta ne znači ništa, dok su stanovnicima Concepciona trajali čitavu vječnost. Tridesetak odlično ukomponiranih stranica, i scenaristički i crtački, nalaze se u trećoj priči znakovita naslova “Sudnji dan”, str. 3/31.

Bijesa prirode nije pošteđen nitko, ni obični ljudi, ni vjerski fanatici, ni žene i djeca. Nemilosrdna priroda uzela je svakog od njih ne praveći razlike u vjeri i spolu. Ima jedna doista teška scena gdje majka s malim djetetom u naručju očekuje neminovni nalet plimnog vala i u zadnjim trenutcima života oprašta se od djeteta. Mračno ali brutalno iskreno prikazana katastrofa, jer kad priroda podivlja ona ne štedi i ne bira nikoga. Burattini pametno odrađuje ovu epizodu, on koristi mnoštvo referenci iz Biblije i na njima gradi karakterizaciju likova, od fratra Tomasa do kapetana Fitzroya koji s Darwinom pristiže u luku, a koji su doista svjedočili razmjerima katastrofe. U priči imamo osjećaj da su netom nakon katastrofe pristali u luku razorenog Concepciona, dok u povijesnim knjigama, a jedna od njih je i Darwinov dnevnik kojeg je vodio tijekom putovanja stoji datum 4. ožujka, i zbog toga Burattini izbjegava datirati dnevnik, to je ta mala scenaristička sloboda izražavanja. Dodavanje ponekih izmišljenih događaja, poput dijaloga Darwina i kapetana, za koje nema povijesnih podataka da se dogodio ali Burattini koristi tu priliku da nam predstavi dijaloški sukob predstavnika kreacionizma i evolucije. Tu su prikazani suprotni stavovi iskazani u razgovoru dvojice povijesnih ličnosti. Slijepo vjerovanje u Bibliju, izraženo riječima kapetana Fitzroya u razgovoru oko fosila i napredno mišljenje mladog Darwina. Kultura dijaloga je na nivou dok su na sigurnom, na brodu, miljama daleko od užasa, ali kada vide razrušeni Concepcion opet slijepo vjerovanje ušutkava glas naprednoga, sloboda misli i govora ustuknula je pred prijetnjama ali misli ostaju zapisane u dnevniku.

Sedioli/Verni, što reći o njima osim da su se odlično nadopunjavali. Često kritiziranu Vernijevu statičnost likova razbija Sedioli svojim odličnim prikazom okoliša. Držali su se realnog prikaza; od okoliša, pogotovo na početku, gdje su naši junaci u Andama i odlično prikazuju promjene u prirodi i vegetaciji kako se sve niže spuštamo u dolinu. Brod Beagle nacrtan je kakav je i bio prije 180 godina, do svakog njegovog detalja. Sviđa mi se i unutrašnjost katedrale u Concepcionu i detalji u samome gradu. Verni je dao savršeni dijaboličan izraz lica pomahnitalom propovjedniku, jedino opet malo trokira kod prikaza ženskih lica, a njegov ferrijanski stil crtanja Zagora, pogotovo Chica mi se dopada. Svoj najbolji obol dali su na tridesetak stranica kataklizme; prikaz potresa i tsunamija u gradu.

Na kraju ove brutalno dobre, a prije svega lokacijom, vremenom, događajem i likovima autentične epizode što još reći? Bližimo se kraju i ove sage naših darkwoodskih skitnica, nema puno do kraja avanture; još Argentina, Ognjena zemlja, Antarktik, i hop, evo nas u Darkwoodu. A tamo, već po ustaljenom običaju očekuje nas podmukli neprijatelj u zasjedi, s nestrpljenjem očekujući njihov povratak da im naplati stare račune. Počelo je s Iron-manom, nastavilo se Hellingenom, a tko nas ovaj puta očekuje zasigurno već znate.

Naprijed

ZG LU 254-255 Sertao

ZG LUGG 7 Očajnička utrka

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • King Warrior

    Ukupna ocjena 83%

    9, 9, 7, 8

    Jos jedna odlicna epizoda JA odiseje. Napisana prema stvarnim dogadjajima iz 1835.godine, kada je veliki zemljotres pogodio Chile. Charles Darwin je u to vrijeme reportirao o tom dogadjaju, mislim da je sjajna ideja da je i on ubacen u pricu. Posebno me obradovalo sto sam opet vidjeo Deplanovu trupu, pogotovo Paminu. Najkasnije od ove epizode mozemo reci da se radi o velikoj Chicovoj ljubavi. Epizoda je odlicno uradjena, napeta, brutalna, ima sve sto jedna dobra prica treba da ima. Dobri likovi, prorok je harizmaticni ludjak. Jedina mana je to sto je Sedioli pomagao Verniju, jer da je ovaj drugi sam odradio pricu, crtez bi bio bolji.
    19.07.2017
    04:52:00 sati
    King Warrior
    uredi
  • jasa

    Ukupna ocjena 82%

    9, 7, 9, 7

    Priča je OK pogotovo kada se poredi sa poprilično slabašnim prosjekom JA sage. Ipak, fali bolja izvedba, fali dužina, fali dublja karakterizacija. Ovo je ipak JA saga i priče bi trebale biti duge i ozbiljnije. Veliki plus ide za ambijent, historijsku pozadinu i uvođenje stvarnih ličnosti, minus je lik svestenika/fratra, nekako je klasični fanatik koji samo urla i proriče, totalno bezveze ... Sediolija ne volim, Verni mi je ok, kombinacija mi je jako dobra, Sedioli je dinamičan, Verni je krut i čist tako da pašu zajedno. Naslovnice su OK.

    19.07.2017
    11:09:00 sati
    jasa
    uredi
  • goghy

    Ukupna ocjena 71%

    7, 7, 7, 8

    19.07.2017
    12:03:00 sati
    goghy
    uredi
  • velka031

    Ukupna ocjena 88%

    10, 9, 8, 7

    Do tog trenutka meni najbolji dio JA sage.

    19.07.2017
    22:39:00 sati
    velka031
    uredi
  • allessi

    Ukupna ocjena 93%

    9, 9, 10, 9

    Smatram da je ovo jedna jako dobra epizoda Južnoameriče sage koja je samo nastavak inače dobrih epizoda u ovom periodu.. Ponovno pojavljivanje starih likova je uvijek dobrodošla stvar, pa tako i ovdje sa glumačkom družinom Deplano y Matamoros koju smo sreli još dok je SD izdavala Zagora (epizoda "Svratište obješenih").. 

    Epizode koje obrađuju tematiku apokalipse, odnosno sudnjeg dana, su uvijek veoma zanimljive i intrigantne, pa je tako i ovdje.. Crtež je po meni odličan.. Jako lijepo prikazuje razrušeni grad, potopljene brodove i ogromne valove.. Naslovnice su također, sve redom, jako lijepo nacrtane..

    20.07.2017
    13:22:00 sati
    allessi
    uredi
  • Spock

    Ukupna ocjena 98%

    10, 10, 10, 8

    Odlično! Do sada najbolji dio južnoameričke sage. Imamo sve: napetost, dobar scenarij i priču, stvarne povijesne ličnosti i događaje, zanimljivu razmjenu mišljenja u povijesnom kontekstu i odličan crtež. Pa šta nam više treba? Jedino šteta što ostale naslovnice nisu na razini "Sudnjeg dana".

    21.07.2017
    05:09:00 sati
    Spock
    uredi
  • ike666

    Ukupna ocjena 80%

    8, 8, 8, 8

    Vrlo solidno. Najbolji dio mi je lik karizmatika svećenika - perfektno je pogođen scenaristički i crtežom. Zanimljiv mi je i podkontekst Darwinovog ateizma koji je bio vrlo subverzivan u to doba (a i danas je u primitivnim sruštvima poput našeg).

    21.07.2017
    09:58:00 sati
    ike666
    uredi
  • Ukupna ocjena 91%

    9, 9, 9, 10

    21.07.2017
    20:09:00 sati
    suply1
    uredi
  • macca1985

    Ukupna ocjena 89%

    8, 9, 10, 8

    22.07.2017
    13:40:00 sati
    macca1985
    uredi
  • DODSFERD

    Ukupna ocjena 87%

    9, 9, 9, 6

    Gledajući kronološki ovo je do sada najbolja priča iz JA sage. Nije presudno to što su ubačeni neki povijesni likovi i povijesne činjenice, mislim da bi sve jednako dobro funkcioniralo da su svaka osoba i detalj izmišljeni za potrebe ove avanture. Burattini je to dobro posložio, isprepleo sudbine različitih likova a usput pogodio u srž same epizode. Malo sam se iznenadio što je ubačena glumačka ekipa Deplano y Matamoros jer ipak dolaze iz jedne manje bitne i prilično slabašne epizode, ali sada je dojam popravljen kada su oni u pitanju. Jedino mi se Pamina čini nešto drugačija nego ranije, kao da joj je Ferri u prvom pojavljivanju crtao vitkiju figuru. Njezine simpatije prema Chicu tada su se mogle protumačiti na neozbiljan način zbog korištenja halucinogenih trava,  sada je to već ozbiljnije pa i u budućnosti možemo očekivati neki njihov susret. Rudari pljačkaši su klasični negativci kakve često vidimo u serijalu, kada im netko stane na žulj moraju se pokušati osvetiti pa taman ih to skupo koštalo. To nije baš najidealnije rješenje, iako njihov pokušaj na samom kraju čak i ima smisla za razliku od onog kod žičare. Propovjednik Tomas i njegovi sljedbenici su glavna ideja priče, imam dojam da je time Burattini htio pokazati na kakva zvjerstva su sposobni zagriženi vjernici čiji fanatizam graniči sa ludošću. Takve stvari u 19. stoljeću se mogu opravdati time da je tada ljudima bilo puno lakše isprati mozak, ali žalosno je što i u današnjim vremenima postoji veliki broj sljedbenika koji su spremni na zločin samo zato jer postoji netko tko ne dijeli njihovo mišljenje. Izvrsne su scene potresa i golemog vala koji su uništili grad, bez imalo uljepšavanja je prikazan užas među stanovnicima u kojem nije pošteđena ni žena sa djetetom u naručju. Ipak, da ne bude sve tako tmurno pronađena je ravnoteža u sceni kada Zagor iz ruševina spašava drugu obitelj. Darwinova uloga je taman po mjeri za jednu ovakvu ideju, nije prenapadna bez obzira na svoja uvjerenja koja je iznio u nekoliko navrata.

    Crtež je vrlo dobar, a možda bi bio još bolji da ga je Verni odradio sam umjesto u duetu sa Sediolijem. Od naslovnica samo treća na visokom nivou, ostale dvije dosta slabe.

    23.07.2017
    19:25:00 sati
    DODSFERD
    uredi
  • trle

    Ukupna ocjena 68%

    7, 7, 6, 8

    24.07.2017
    23:11:00 sati
    trle
    uredi
  • Ukupna ocjena 80%

    8, 8, 8, 8

    06.08.2017
    15:27:00 sati
    Nedo
    uredi
  • Ukupna ocjena 70%

    8, 7, 6, 7

    21.08.2017
    20:34:00 sati
    Onedin
    uredi
  • markotamara

    Ukupna ocjena 88%

    8, 8, 10, 10

    jako mi se svidilo,prica je vrlo dobra,crtez jos bolji

    07.10.2017
    03:10:00 sati
    markotamara
    uredi

Anketa

Što vam je najinteresantnije na stripovi.com?

Rezultati

Arhiva

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Zenit 666
    Kod: ZG LUSP 36
    Ocjena: 75%
    Vrijeme: 20.9.2017. 23:55:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 31
    Broj pogleda: 2137
  • Džungle Marsa
    Kod: NN LIB 56
    Ocjena: 88%
    Vrijeme: 26.7.2017. 1:05:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 2116
  • Mau-Mau
    Kod: MN LIB 80
    Ocjena: 93%
    Vrijeme: 15.8.2017. 1:15:00
    Autor: DeeCay
    Broj komentara: 10
    Broj pogleda: 1496
  • Predivno stvorenje
    Kod: DD LU 157
    Ocjena: 47%
    Vrijeme: 3.8.2017. 1:47:00
    Autor: DeeCay
    Broj komentara: 8
    Broj pogleda: 1438
  • Munch
    Kod: UN AL 1
    Ocjena: 87%
    Vrijeme: 13.9.2017. 0:33:00
    Autor: bonjovi4ever
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 1305

Aukcije

Forum