Ulice New Yorka

Zagor

ZG MX 30 | 286 str.

Banda kriminalaca otela je malu Aray, pri tom joj ubila oca Abela, pobila posadu i opljačkala lađu s krznima. Njen ujak, teško ranjeni Karak, uspijeva pobjeći i uzbuniti Tonkine Mohawke. Nabrušeni ratnici spremni su za osvetnički pohod, ali Zagor ima svoj plan. Zajedno sa svojim vjernim pratiteljem Chicom i riječnim Carpenterovim mornarima lađom “Rosebud“ uplovljavaju u njujoršku luku samo s jednim ciljem-spasiti Aray iz ruku zločinaca.

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 48%

Priča 5

Scenarij 4

Crtež 4

Naslovnica 9

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 64%

P*6

S*6

C*5

N*8

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Ulice New Yorka
    ZG MX 30

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • Le strade di New York
    ZG MAXI 29

ZANIMLJIVOSTI

  • Izvorno je maxi objavljen u siječnju 2017., Ludens ga objavljuje u siječnju 2018.
  • Nema više Ferri G. na naslovnicama maxija, a ova je prva Piccinellijeva naslovnica za ovu ediciju. Alessandro je nakon smrti Galliena Ferrija postao novi crtač naslovnica svih Zagorovih edicija. Prva njegova naslovnica ugledala je svjetlo dana u listopadu 2016., a radi se o naslovnici za Mignaccovu omaž priču “Zenith 666“, kod nas objavljenu u Ludens specijal ediciji u srpnju 2017.
  • Na ovoj seriji maxija se, po prvi puta otkako je edicija u lipnju 2000. izvorno pokrenuta, uvode promjene na dizajnu naslovnice.
  • Radni naslov priče bio je “Giungla di pietra“, a Burattini je rekao da mu je preporučeno da promijeni naslov u sadašnji, jer se riječ džungla prečesto koristi u naslovima Bonelli priča.
  • Marcello Mangiantini je grafički odradio svoj dio posla, a ovo je njegova druga suradnja s Burattinijem. Prva je ujedno bila njegov debi, u specijal ediciji s pričom “Anulkino prokletstvo“. Ovo je četvrta maxi priča koju je crtao, a prva je bila Caponeova “Orlovi sa Sjevera“, zatim Mignaccova “U zemlji Dakota“ i osmo pojavljivanje Verybada u Altarivinoj priči “Nova Verybadova ludost“. U redovnoj je seriji crtao Mignaccove epizode “Traperi iz utvrde Arrow“ i “Ugriz zmije“ i jednu Paolucijevu/ Perniolinu epizodu u sklopu JA sage “U kraljevstvu Cajuna“. Za specijal ediciju još je odradio Perniolinu priču“Ples duhova“ i Zamberlettijevu “Čovjek iz Mavericka“.
  • Zagorov i Chicov treći posjet New Yorku. Prvi je bio u Castellijevoj epizodi “Velika urota“, crtež Donatelli, a drugi u Burattinijevoj “Sotonski Mortimer“, crtež Ferri.
  • Inspiraciju za priču Burattini je našao u Scorseseovu filmu iz 2002. “Bande New Yorka“ i dokumentarnoj knjizi Herberta Asburyja “The Gangs of New York: An Informal History of the Underworld“, kojom je i Scorsese bio inspiriran pri stvaranju filma.
  • Hell-Cat Maggie iz filma “Bande New Yorka“, žena sa zašiljenim zubima i ljudskim ušima kao trofejima, ovdje je poslužila kao inspiracija za lik krčmarice Mary. Five Points, zloglasni kvart iz Scorseseova filma i ovdje je ubačen, kao i niz kadrova koji asociraju na filmsku radnju.
  • Pojavljuju se stari prijatelji i riječni mornari s lađe “Rosebud“ iz Burattinijeve priče “Utrka na rijeci“, crtež Della Monica, objavljene u trećem broju Ludens almanah edicije. Posadu čine Carpenter, Bourbon, Gabe, Intobah, Kit, Noe, Četverooki i Velečasni, a na kraju ove priče njihovo brojčano stanje je umanjeno za jednog člana.
  • Pojavljuje se nakratko i Tonka, poglavica Mohawka, koji je podijelio neke nezaboravne avanture sa svojim krvnim bratom, a premijeru je imao u Nolittinoj priči “Iron-Man.“
  • Još jedan Bonelli junak ima istoimenu epizodu. Nathan Never #194, scenariste Viettija, crtača Di Clementea.
  • Five Points je tijekom 19. stoljeća bila ozloglašena četvrt u Manhattanu zbog anglosaksonskih i irskih bandi koje su se međusobno klale, raširene prostitucije, reketarenja i kocke. Okruzi Manhattan, Bronx, Brooklyn, Queens i Staten Island čine grad New York s populacijom oko osam i pol milijuna ljudi raspoređenih na 790 kvadratnih kilometara najmnogoljudnijim gradom SAD-a.

Frank Sinatra, davne je 1979. obradio i otpjevao istoimenu pjesmu iz dvije godine ranijeg Scorseseova filma “New York, New York” i pjesma-tema postala je slavna. Ne znam je li Sinatra pročitao, kao što su Scorsese i Burattini, dokumentarnu knjigu Herberta Asburyja “The Gangs of New York”, možda bi gledao njujorške ulice drukčijim očima, zavirio u mračnije, prljavije i jezovitije njujorške kutke nastanjene ljudima kojima je jedina briga preživjeti još jedan dan, na bilo koji način.

Vjerujem da je većina vas gledala Scorseseov film “Bande New Yorka” u kojem se radnja većinom odvija u Five Pointsu na Manhattanau, ozloglašenoj četvrti iz sredine 19. stoljeća kojom dominiraju anglosaksonske protestantske i irske katoličke bande koje se često i brutalno sukobljavaju, o pionirskim početcima demokracije, korumpiranim političarima koji iskorištavaju i kontroliraju sirotinju kroz lik Williama Cuttinga, uličnog nadimka Bill Butcher, vođe bande Starosjedioci.

Martin Scorsese, rođeni Njujorčanin, svoju povezanost s Velikom jabukom pokazuje kroz niz filmova u kojima se radnja zbiva u tom velegradu. Sjetimo se filmova Ulice zla, Taksist, Razjareni bik, Dobri momci, Doba nevinosti, Između života i smrti. Filmovi su to raznih žanrova u kojima Scorsese prikazuje New York kao ogromnu kulisu u kojoj se isprepliću društveni životi pojedinaca i nepresušni izvori ljubavi i nasilja.

Pustolovine Tarzana, fikcijskog Burroughsovog lika, doživjele su brojne ekranizacije. Jedna od njih, pod naslovom “Tarzan u New Yorku”, u kojem je sina džungle utjelovio legendarni Johnny Weissmüller, vodi ga u velegrad kako bi oslobodio Dječaka kojeg su oteli vlasnici cirkusa, i pri tome se mora snaći sa čudima civilizacije. Tarzan izbjegava jureće aute, isprobava odijela, skače s visokog mosta. Zvuči vam poznato, iako možda niste gledali film?

Dakako, jer sve smo elemente snalaženja jednog divljaka u urbanoj džungli vidjeli u jednome stripu. Kada je davne 1961.godine Guido Nolitta s Gallienom Ferrijem stvorio lik Zagora i vjernog mu compadrea Chica, bilo je samo pitanje vremena kada će autori prošetati nerazdvojni dvojac gradskim ulicama. Sjećate se prve Zagorove avanture? E baš ta, sa pobunjenim Delawarima, opakim Kanoxenom, bijelim odmetnikom Reganom i prvim susretom Zagora i Chica. Mračna šuma zlokobnog ugođaja, Ferrijeva igra svjetla i sjena iza kojih se skrivaju svakojake opasnosti, a Za-gor Te-nay se u tom okolišu snalazi kao riba u vodi, i to nije tek puki figurativni izraz, jer se Zagor odlično snalazi i u vodi. Upravo su to standardne kulise naših junaka iz epizode u epizodu, ponekad zamijenjene dolaskom u malo pogranično mjesto, ne veće od nekoliko brvnara. Kalio je Nolitta našega junaka nizom avantura po Darkwoodu, indijanskim selima, malim pograničnim mjestima, bacao ga od lijane do lijane, od šume do šume, rijeke do rijeke... A onda ga, nakon niza pustolovina u kojima je očeličio mišiće i duh, vodi u Chicago.

Ucjenjivači”, epizoda objavljena 1967. u striscia formatu i po prvi put prikazana na epopejski velikom broju stranica za ono vrijeme da su čak dva crtača morala udružiti snage kako bi Zagor nadjačao sve opasnosti urbane džungle i spasio otetog dječaka Skipa Kellera. Zajedničkim snagama Ferri i Bignotti nacrtali su 240 tabli odlične avanture u kojoj su nam pokazali elemente tarzanštine koje čine film režisera Thorpea iz 1942. godine. Doduše, Nolittina radnja se odvija na čikaškim ulicama, a za prvi posjet Velikoj jabuci ipak smo morali sačekati Castellija i Donatellija.

Alfredo Castelli 1982. u svome akcijsko-špijunskom trileru, u stilu bondovske adrenalinske akcije, impresivnog glavnog negativca i njegovih pomoćnika, kroz 385 stranica vodi Zagora i Chica iz Darkwooda prvo u Philadelphiu, a potom u New York, u potragu za tajanstvenim spletkarošem Krojačem. Epizoda nam se usjekla u sjećanje prvenstveno zbog “vibrirajućeg dlana”, smrtonosne vještine koju rabe opaki japanski ratnici noći - ninje, usjekla nam se u memoriju zbog teških uzničkih dana Zagora i Chica skrivenih pod identitetom brutalnih ubojica Nicka Harrigana i Francisca “Pancha” Gonzalesa u zatvoru Concrete na otoku u blizini velegrada, njihovog bijega, niza smrtonosnih testova i finalne borbe u kojoj Krojaču skidaju masku, ali ne otkrivaju identitet. Donatelli se nije iskazao u atmosferi New Yorka, tek jedan panoramski prikaz velegrada i jedan kadar Christal Palacea, a ostatak je amaterski odradio tako da nemate osjećaj pustolovine u jednome velegradu, tek kao da ste u bilo kojem darkvudskom malom mjestu.

Moreno Burattini vodi naše junake u obilazak New Yorka petnaestak godina kasnije, s povratka jedne od saga. Nakon avanture u Porth Waleu, mornarskom gradiću inficiranom demonskom ribolikom sektom baruna Wolfinghama i kulminacije u Sargaškom moru, nakon zvuka škotskih gajdi i Kapetana Midnighta, bostonskih sirotinjskih četvrti i avanture na Grenlandu, “Dragoon” i Honest Joe iskrcavaju Zagora i Chica u samu žilu kucavicu grada-jednu od njujorških luka, koje su kroz svoju burnu povijest primili milijune emigranata pristiglih iz cijelog svijeta s nadom u bolju budućnost i ostvarenje američkog sna. Zagor je suvereno kročio kroz bogate i sirotionjske četvrti suočavajući se s raznoraznim ološem slikovitih nadimaka poput Rabbit, Stinky i Patuljak, ne bi li spriječio novog arhineprijatelja Mortimera u dijaboličnim planovima i pljačkama.

Treći povratak naših junaka na prljave i sirotinjske njujorške ulice mogao je stati uz bok Nolittinom, ali on to zbog scenarističkih Burattinijevih malverzacija neće. Krenimo redom. Premisa priče je jednostavna. Zagor, Chico i riječni Carpenterovi mornari lađom “Rosebud” uplovljavaju u njujoršku luku. U potrazi su za malom Aray koju su nekoliko dana ranije oteli pljačkaši pri tom joj ubivši oca Abela Cooka i opljačkavši lađu s krznima. Aray, kćer majke iz plemena Mohawka i bijelog oca Abela, ne očekuje svijetla budućnost među ološem koji se nakotio u Five Pointsu, zloglasnoj njujorškoj četvrti. Fino, Burattini nam je pripremio solidnu kulisu za razvoj radnje i daje povod djelovanju Zagorovoj sjekiri. Zatim se radnja nakratko pozicionirala u selo Tonkinih Mohawka koji s nestrpljenjem i borbenim žarom u očima čekaju da krenu u osvetnički pohod, i taman kada očekujete da se krvni brat pridruži Zagoru u potrazi za djevojčicom, Burattini radi jednu neoprostivu kretenariju.

Tonka je jedan od malobrojnih Indijanaca koji zna da je aureola besmrtnosti njegovog krvnog brata tek krinka, i vjerojatno svi pamtite Tonkino prvo pojavljivanje koje i nije bilo impresivno. Čak bih rekao pomalo kukavičko, nedostojno jednog poglavice ponosnih Mohawka da se krišom, s prvim večernjim sjenama, prikrada kolibi u močvari. Brzo smo saznali i razlog takvom ponašanju. Pratili smo Zagora do tada kao nepobjedivog junaka, ali sve se naglo mijenja, Nolitta grubo radi dekonstrukciju junaka i Zagorov status nepobjedivog Manituovog izaslanika ruši se pri susretu s Iron-Manom. Ovdje smo bili svjedoci Zagorovom prvom porazu i padu ugleda, sramoćenju pred plemenom Cayuga, zluradom izrazu lica starih skvo dok nemilosrdno, šibama i bičevima deru kožu našemu junaku, ali i vraćanju statusa Gospodara Darkwooda, uz Tonkinu i Chicovu pomoć.

Poglavica Mohawka stao je rame uz rame sa svojim krvnim bratom kako bi se oduprli biološkim eksperimentima Tropskog odreda i spasili Darkwood, prisustvovao je porazu Zagorova najljućeg neprijatelja nekoliko puta. Nolitta dva puta, Sclavi, Boselli i Burattini po jednom, ubacuju Tonku u svojim pričama s Hellingenom.

Koliko li je suza iskrenih naš junak isplakao kada je saznao za Tonkinu smrt od Shalakova noža negdje duboko u Sclavijevom ludilu, kakve je sve nevolje prošao da ga spasi od preobrazbe u dlakavo Toninellijevo krvožedno čudovište. Kakve su avanture proživjeli kada su se tukli rame uz rame protiv Kandraxovih demona iz keltske mitologije u paralelnoj Bosellijevoj dimenziji. I nije se Boselli zaustavio na fantastici, ako se ne varam, jedini je scenarist koji nas vraća u prošlost prije Chica i piše scenarij o njihovom prvom susretu i krvnom bratimljenju.

I sad pazite bezobrazluka, tog hrabrog, odanog i plemenitog Tonku Burattini ostavlja u selu kao neku poslušnu skvo. Mogu progutati objašnjenje koje je dao kao izliku zašto ne povesti skupinu Mohawka u veliki grad, ali za Tonkino ostavljanje u selu nema opravdanja. I tu pada cijela priča, ruši se kao kula od karata. Ovaj maliciozni potez Burattinijev kojim je srušio Nolitting, Toninellijevog i Bosellijevog karakterno jakog i odanog Tonku je najveći razlog zašto priča nije velika, a imam osjećaj da nije uključio Tonku iz puke sebičnosti, kako bi cijelu pozornost dao posadi “Rosebuda”, koji su njegova ideja ostvarena u almanah priči “Utrka na rijeci.” Hrabri Carpenterovi riječni mornari ekvivalent su Fishlegovoj posadi u svim moralnim i etičkim vrijednostima, i nema sumnje da ćemo ih još susretati kroz serijal, ali ovdje su odigrali mlaku ulogu. Pa pobogu, među posadom je i jedan Indijanac, zar nije bilo mjesta za još jednoga? Ali ne, osjetljive njujorške mimozice osjećati će se ugroženo ako se među njima pojavi još jedan divljak. Upravo takvo vam je kretensko Burattinijevo objašnjenje.

Kao da Burattini ima nešto protiv Tonke pa ga baca u zatvor po presudi suca Latimera, naravno samo jedan od anagrama dijaboličnog Mortimera, ili kada stavlja Tonki breme gnjeva i nepovjerljivog odnosa prema Zagoru koji je umalo završio krvoprolićem krvne braće. Ili u “Manituovoj škrinji”, gdje uzima motiv odabranih, trojicu najhrabrijih darkvudskih ratnika koji se moraju suprotstaviti nadirućem zlu. Ovo su tri svijetla Burattinijeva primjera kako je odlično iskoristo karizmu poglavice Mohawka i ubacio ga s aktivnom ulogom u priče, i jednostavno NEMA opravdanja zašto ga je izostavio iz ove avanture.

Vratimo se u Burattinijevu stvarnost. Suština priče nije ništa drugačija od stvarnosti siromašnih četvrti raznih svjetskih metropola. Donosi nam priču o preživljavnju u tom nemilosrdnom svijetu mračnih ulica i zakutaka gdje vlada zakon jačega, reketarenja, ucjena, silovanja, prostitucije. Zaobilazimo svijet razvijenih kvartova i svijet bogataša, i čim se iskrcamo iz lađe nađemo se suočeni sa likovima koji kao da su pobjegli iz neke slasher horror priče. Svi su naoružani pretežno hladnim oružjem i baš svaki želi skinuti komad mesa kao trofej sa naših junaka i tu Burattini ide iz krajnosti u krajnost. Dok smo u prethodnome maxiju gledali dominantnog Zagora, frajera koji s lakoćom rješava i četvoricu neprijatelja naoružanih vatrenim oružjem, ovdje je prisiljen bježati od nekolicine gradskih klošara naoružanih noževima. Od šake bijednika i odrpanaca na čelu s Mad Saddlerom, negativcem koji je trebao izazvati atmosferu straha svojim ludilom, čovjek koji je trebao izazvati strahopoštovanje, poput Scorseseova Billa Butchera, a koji ispada njegova smiješna, izokrenuta verzija buljavih očiju crtana Mangiantinijevom rukom. Brrr, kako strašno, čovjek svoje žive žrtve baca štakorima za gablec.

Drugi veliki razlog na čemu je ova priča pala je neprobavljivi Mangiantinijev crtež. Njegov najveći problem je crtanje Zagora. U Zagoru nema dinamike, nema života, nema akcije, a na većini tabli izgleda kao karikaturalni tinejđerski lik koji tu i tamo drekne svoj prepoznatljivi ratni poklič i pri tome izgleda nakaradno smiješno i nije ni malo iznenađujuće da mora bježati pred šakom gradskih bijednika. Ok, moram mu priznati snalaženje u urbanoj sredini, ali čak ni vrlo dobro odrađen crtež gradskih ulica i općenito atmosfere sirotinjskih ulica ne može nadomjestiti loš crtež naših junaka, Zagora pogotovo. Ostale likove, likove koji čine srž opakih njujorških ulica odradio je kako-tako. Likovi daju život gradskim ulicama, ali njihove tužne sudbine u Burattinijevoj režiji nisu me nimalo ganule.

Burattini kaže da je svoju ideju za priču prvenstveno crpio iz Asburyjeve knjige, ali vidljivo je koliko je kopirao Scorseseov film. Asbury je svoju dokumentarnu knjigu temeljio na novinskim člancima i policijskim izvješćima iz perioda 19. stoljeća koji govore o zločinima i kriminalu u Five Pointsu, ustrojima bandi i njihovim obračunima, reketarenju, kocki, prostituciji. Ono što je Scorsese izostavio u svome filmu je talijanska zajednica koja je bila brojna, a Burattini svoje paesane ubacuje kako igraju bejzbol i pomažu Zagoru.

Ali znate što ću vam reći, ne zanima me povijesni presjek New Yorka i Five Pointsa ispričan u Burattinijevim retrospekcijama, ne zanimaju me njegovi špagetožderi koji igraju bejzbol dok im Mad Saddler sudbinu kroji, ne zanima me potpuno nebitno prepričavanje kako se Sadah poševila s Abelom i dobila kćer, ne zanima me potpuno nepotrebna retrospekcija na stranicama 124/127 koja je mogla biti ispričana kroz onu dobru staru, toliko puta korištenu, ali koja uvijek pali: “za to vrijeme…”

Zanima me Tonka u New Yorku, njegove reakcije na ulice i ljude, na ponašanje u borbi protiv negativaca. Burattini ga je izdao podmuklim potezom, a time, kao i odabirom Mangiantinija za crtača, srozao je priču koja je imala veliki potencijal da bude vrhunska. Ova Burattinijeva izdaja od mene nema prolaz.

Naprijed

ZG MX 29 Ubojice Indijanaca

N/A

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • goghy

    Ukupna ocjena 53%

    6, 5, 4, 8

    15.07.2018
    07:40:00 sati
    goghy
    uredi
  • Combatrock

    Ukupna ocjena 45%

    4, 3, 5, 9

    Kao sto lucidno primeti recenzent (izrazavajuci se kulturnije od mene) usrase ovu pricu koja mogla da bude velika i upamcena. Avaj!
    15.07.2018
    07:49:00 sati
    Combatrock
    uredi
  • velka031

    Ukupna ocjena 75%

    8, 7, 7, 9

    Nije ovo meni bilo loše, čak i Mangiantiniju odgovara gradska atmosfera.

    15.07.2018
    09:15:00 sati
    velka031
    uredi
  • King Warrior

    Ukupna ocjena 72%

    8, 6, 7, 9

    Kao što smo mogli da vidimo u pionirskim vremenima serijala, Zagor se ne snalazi baš najbolje po velikim gradovima. U New Yorku je već u više navrata bio gost, svaki put se uvalio u velike probleme. Pomislio bi čovjek da je zaratio sa cijelim gradom, pa iako je bilo nekoliko njih s kojima nije, nakon ove epizode mu je zaista bolje da se više ne vraća u ovu metropolu. Bukvalno je postao meta tako reći svih njujorških bandi.

     

    Burattini se ovoga puta dotakao jedne teške teme, naime prostitucije. Jednu malu djevočicu su oteli mafijaši, iz tog razloga je Zagor došao u New York, da je nađe i vrati u selo Mohawka, gdje i pripada. U toku priče naš junak stalno dolazi do kontakta sa problemima iz tog vremena, nasilnom prostitucijom i silovanjima. Zaista teška tema, mada ne toliko efikasno izvedena od ove dvojice autora, djelimično zbog mlakog scenarija, a i zbog crteža koji ne izgleda dovoljno ozbiljno za ovakvu jednu priču. Nakon poslednjeg maxija „Ubojice Indijanaca“, u kojem smo imali bordele i prostituke, opet jedna priča koja se dotiče te teme.

     

    Pozitivno u ovoj priči je svakako to što se Moreno "Mr.Flashback" Burattini ovoga puta odrekao manije flešbekova, samo je u nekoliko navrata na po jednoj stranici nešto objašnjavao što nije potrebno pojašnjavati. To se itekako primjeti u priči, radnja teče glatko i naprijed, bez nepotrebnog kočenja. Koliko te stvari, kao na primjer izbacivanje prepričavanja, mogu da utiču na samu priču, najbolje se ovdje vidi. Da je kojim slučajem autor i ovdje ubacio felšbekove na nekoliko desetina stranica, epizoda bi sasvim sigurno bila teški krš, ovako je ispala jedna solidna priča sa ne baš u potpunosti iskorišćenim potencijalom.  

     

    U epizodi se pojavljuje i grupa mornara iz epizode „Utrka na rijeci“, priča koja je izašla u almanah izdanju. Imao sam osjećaj da je Burattini imao namjeru da nam pruži još jednu veselu brodsku družinu, sličnu kao onu sa Golden Baby. Na Rosebudu su takođe mornari različitih izgleda i karaktera, slično kao i u brodskoj družini oko kapetana Fishlega. Ipak mislim da će se cijela ta priča završiti samo na pokušaju stvaranja još jedne legendarne brodske grupe.

     

    Mangiantini je još jednom pokazao da mu dobro leži gradska sredina, mnogo bolje od darkwoodske šume. Potrudio se da vjerodostojno na papir prenese zgrade i okolinu, ali je opet omanuo kada su likovi u pitanju. Iako se ne može reći da su ljudi loše nacrtani, strip Zagor jednostavno nije za njega. Na nekom drugom serijalu, sa savremenom tematikom, mnogo bi se bolje snašao. 

     

    15.07.2018
    11:42:00 sati
    King Warrior
    uredi
  • legaz

    Ukupna ocjena 16%

    1, 1, 1, 7

    Jednostavno rečeno: Manđantini odlazi iz Zagorovog crtačkog tima. Upropastio je celu priču.

    16.07.2018
    16:28:00 sati
    legaz
    uredi
  • anto

    Ukupna ocjena 56%

    6, 5, 5, 8

    Zagor ko Zagor.

    Solidno.

    Da je crtač bolji bilo bi i boje od solidnog.

    17.07.2018
    17:16:00 sati
    anto
    uredi
  • allessi

    Ukupna ocjena 85%

    8, 9, 8, 10

    Prvo što mi upada u oči kod ovog maxija je Piccinellijeva naslovnica.. Smatram da je on odlična zamjena za legendarnog Ferrija, što je ovom naslovnicom i dokazao.. Što se tiče same priče, ona svakako je originalna za Zagora, jer prostitucija i silovanja (Aray, Marija) nisu nimalo tipične teme za ovaj serijal.. Priča je tečna, lako čitljiva i nimalo naporna.. Od početka epizode sam očekivao da će Tonka i njegovi Mohawki biti više uključeni u samu radnju, no i ovako je ispalo sasvim ok.. Mornari s Rosebuda koji se ponovno pojavljuju su ispali još jedna zanimljiva družina u Zagorovom svijetu.. Poprilično mi se svidjelo uvođenja talijana i njihovih priijatelja bejzbolaša u priču..

    Crtež mi je ok.. Kakvih smo se sve nagledali, Mangiantini je sasvim solidno odradio svoj posao.. Nemam nekih posebnih zamjerki na njegov rad.. Sve u svemu, jedan malo drukčiji maxi od onih na koje smo navikli..

     

    26.07.2018
    14:33:00 sati
    allessi
    uredi
  • danielp

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Odlicna epizoda. "Bande Njujorka" sa Zagorom u glavnoj ulozi. Svaka cast

    31.07.2018
    07:12:00 sati
    danielp
    uredi
  • Ukupna ocjena 84%

    9, 9, 7, 9

    01.08.2018
    06:28:00 sati
    suply1
    uredi
  • macca1985

    Ukupna ocjena 71%

    7, 8, 6, 8

    03.08.2018
    15:24:00 sati
    macca1985
    uredi
  • DODSFERD

    Ukupna ocjena 76%

    9, 8, 6, 7

    Ulice New Yorka su za mene bile ugodno iznenađenje jer nisam očekivao ovako vrlo dobar maxi. Neću ga uspoređivati sa filmom Bande New Yorka jer ga se jako slabo sjećam, niti me zanima koliko je toga pokupljeno iz njega. Dobro je za promjenu smjestiti Zagora u okruženje velegrada bez obzira što je mogućnost njegovog snalaženja skromnija u odnosu na divljinu. Ali, niti New York nije ništa manje opasan od Darkwooda, pogotovo kada se nađeš u nekoj od njegovih zloglasnih četvrti. Meni nije nimalo smetao izostanak Tonke u ovoj avanturi jer mi lik indijanca ne paše u gradskom ambijentu, Tobah se silom prilika morao naći na takvom mjestu kao punokrvni član posade sa Rosebuda. Nakon Utrke na rijeci opet vidimo kapetana Carpentera i njegovu posadu, s obzirom koliko im je Zagor onda pomogao potpuno je očekivano da se nisu premišljali ni trenutka kada je trebalo vratiti uslugu. Iz početnog dijela treba izdvojiti duhovitu scenu kada Vrištavi Svizac uz pomoć Chica uspije osvojiti lokalnu ''ljepoticu'' Pumin Zub. Najsmješnije od svega što tu postoji još jedan zainteresirani udvarač koji nije mogao istrpjeti poraz i propuštenu životnu priliku, Burattini je ovdje potpuno pogodio s takvom vrstom humora. Sveukupno, priča je brutalnija nego što smo to navikli vidjeti na serijalu, pa tako odmah na početku imamo pokolj posade Abela Cooka izvršen noževima, a kasnije okrutno Gabeovo ubojstvo od ruke Aticcusa Harpera. Taj Aticcus sa svojim ogromnim kuhinjskim nožem, pa zatim žena u krčmi sa zašiljenim zubima poput morskog psa su dobar pokazatelj kakav zakon vlada u tom dijelu grada. Igrom slučaja otmica male Aray je usko povezana sa nasiljem vladajuće bande pod vodstvom Mad Saddlera. Riječ je o najgorem mogućem primjerku ljudskog stvorenja, ne poznaje granice u svojim zločinima tako da je spreman vrbovati 10-ogodišnju djevojčicu kako bi mu jednoga dana mogla donositi zaradu. Inače, cijelo vrijeme se vrti motiv prostitucije i iskorištavanja žena, pa tako imamo lik Marije koja je nedavno doživjela silovanje od jednog Saddlerovog kompanjona. Sudbina je htjela da upravo taj lik bude od koristi pri otkrivanju skrovišta svoga gazde prije nego je platio za ono što je napravio Mariji. Već nakon dolaska u New York na scenu upada starčić Pike koji će se pokazati kao koristan vodič kroz nepoznati grad. Ne znam je li se Burattini htio samo našaliti pričom o porijeklu njegova imena ili stvarno ne zna da štuka ne može narasti do divovskih mjera, ili ju je možda zamijenio sa nekom drugom puno većom ribom kao što je som. U prvi trenutak se čini da je Pike ubačen samo zato da bi posada Rosebud imala vodiča kroz grad, ali na kraju su izašli na vidjelo neki dublji razlozi i tajna koju je taj lik skrivao u sebi. Jednostavno je vidio svoju priliku da naplati jedan stari dug, što se idealno poklopilo sa glavnim zadatkom Zagorove skupine. Malo je naivno kako su Saddlerovi ljudi povjerovali Pikeu da će im pomoći, s obzirom na događaj iz prošlosti onakva ponuda se nije mogla uzeti kao nešto vjerojatno. U te naivnosti treba svrstati i Zagorov bijeg iz onih kaveza u Saddlerovoj jazbini. Odličan je način na koji je skončao Saddler, možda se to moglo predvidjeti, ali tko bi se u onom trenutku sjetio takve mogućnosti. 
    Dojma sam da je Mangiantini sve slabiji kako vrijeme odmiče, barem što se tiče crtanja likova koji mu ovdje u dosta slučajeva izgledaju kao karikature za neki humoristični strip. Gradske predjele je puno bolje savladao pa mu zato mogu dati prolaznu ocjenu. Naslovnica je jedna od slabijih koje sam vidio od Piccinellija od kako je počeo obnašati tu dužnost.

    11.09.2018
    20:48:00 sati
    DODSFERD
    uredi
  • Ukupna ocjena 44%

    5, 4, 4, 5

    17.09.2018
    22:12:00 sati
    Onedin
    uredi

Anketa

Što vam je najinteresantnije na stripovi.com?

Rezultati

Arhiva

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Čovjek vrijedan 2000 dolara
    Kod: TX LIB 36
    Ocjena: 64%
    Vrijeme: 18.10.2018. 23:36:00
    Autor: hrvoje23
    Broj komentara: 5
    Broj pogleda: 633
  • Žrtvovanje
    Kod: LUK PHPR 3
    Ocjena: 70%
    Vrijeme: 11.10.2018. 22:54:00
    Autor: Sarghan
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 675
  • U službi kaosa
    Kod: DD VEC 132
    Ocjena: 87%
    Vrijeme: 11.10.2018. 22:21:00
    Autor: Sarghan
    Broj komentara: 4
    Broj pogleda: 794
  • Patrola
    Kod: JDJP DRKW7
    Ocjena: 51%
    Vrijeme: 6.10.2018. 1:22:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 1068
  • Nebeski džin
    Kod: GS PPHR 2
    Ocjena: 67%
    Vrijeme: 1.10.2018. 0:23:00
    Autor: WOLF-HUNTER
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 1099

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Spiderman - Blue
    Kod: SP TPB 6
    Ocjena: 81%
    Vrijeme: 10.8.2018. 2:31:00
    Autor: Paka01
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 3156
  • Traper Kerry
    Kod: TRPK PHPR 1
    Ocjena: 75%
    Vrijeme: 26.7.2018. 22:25:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 9
    Broj pogleda: 3151
  • Etrurski demon
    Kod: MN LIB 62
    Ocjena: 89%
    Vrijeme: 7.8.2018. 21:50:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 12
    Broj pogleda: 2942
  • Braća iz drugog vremena
    Kod: DD SD 24
    Ocjena: 40%
    Vrijeme: 30.7.2018. 1:24:00
    Autor: Sarghan
    Broj komentara: 7
    Broj pogleda: 2913
  • Suvišan
    Kod: KP LIB 19
    Ocjena: 87%
    Vrijeme: 19.8.2018. 15:48:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 11
    Broj pogleda: 2865

Aukcije

Forum