Aleksandar Zograf, pseudonim je strip autora Saše Rakezića, rodjenog 1963. godine u Pančevu. Iako je Pančevo malo mesto nadomak Beograda,
Zografa skučenost bolesno dosadne sredine nije sputala da svojim uspehom dosegne najvece svetske strip centre. Uživajući u njegovim stripovima
čitalac brzo stiče utisak da se radi o neobičnom stvaraocu, što se kroz dalje istraživanje njegovog dela svakako potvrdjuje. Jer stripovi Aleksandra
Zografa stvarani iz dubokog unutrasnjeg poriva, kao odgovor na ludilo Balkanske svakodnevnice intrigiraju autorovom lakoćom da crtežom iskaže ono
što mnogi od nas skrivaju duboko u sebi. Koketirajući sa individualnim i kolektivnim nesvesnim Zograf inspiraciju crpi iz sveta snova, crtajući
svoje hipnagogičke vizije, scene ubrane iz prostora izmedju sna i budjenja. Strip je njegov oblik izražavanja još od klinačkih dana. Njegovi afiniteti
godinama su se menjali, ali "uvek je u glavi imao neku vlastitu ideju od koje je polazio". Možda upravo to presudno utiče na njegov stil, koji ga
svrstava u one autore čiji rad se definiše kao underground autorski strip. Obzirom da je ova vrsta stripa zastupljena posebno u SAD i Kanadi, logično je
da je Zograf tamo najviše objavljivao. Poslednjih godina i Evropa se više interesuje za alternativni strip, te se i Zografovi radovi objavljuju u
Britaniji, Francuskoj, Španiji, Italiji... I u Brazilu, takodje. U Srbiji je tek skoro objavljena kompilacija Sašinih stripova izdavanih širom sveta,
Okean iznenadjenja, u izdanju kuće L.O.M, kao i album Mesec i ognjeno srce, u izdanju nedavno pokrenute edicije Studentskog Kulturnog Centra Beograda,
Srećna Galerija. Ta neopravdana zanemarenost na domaćoj sceni donosi paradoks da Zograf koji već godinama piše na engleskom mora da prevodi vlastite
stripove, kako bi ih objavio u domovini!
Zografovo stvaralaštvo datira s kraja sedamdesetih godina prošlog veka. Objavljivao je najpre stripove u časopisima NON, Ritam, Rock, Mladost...
Pokretač je prvog ex Yu fanzina Kreten, a također je pisao za Džuboks, o tadašnoj svetskoj alternativnoj sceni. Početkom devedesetih počeo je aktivnije
da objavljuje stripove. Najpre u Americi, u časopisima kao The Comics Journal, Zero Zero, Weirdo, Buzzard, Cow... Nakon nekoliko godina, Fantagraphics
Books, najznačajniji svetski izdavač alternativnog stripa, obajavljuju njegove samostalne albume Life under sanctions, Psychonaut 1, Psychonaut 2.
Objavio je i treći deo Psychonauta, zatim sa Bobom Kathmanom internacionalnu antologiju stripova inspirisanih snovima, Flock of dreamers, a u
Srbiji je pokretač alrternativnog projekta Strip kuhinja, koja okuplja autore sličnih afiniteta u svojevrsnu "uradi sam" radionicu. U Americi je 2002.
godine objavio i zbirku stripova Jamming with Zograf, u kojoj je ostvario saradnju sa takvim imenima danasnjeg stripa, kakva su Jim Woodring i Robert
Crumb. Takodje je objavio i zbirku Dream Watcher. To Dream Watcher je još jedno Zografovo ime. Ime koje mu je dodelila Pan-American Indian Association
na predlog poglavice Piercing Eyes! To što ovaj čovek ima tri imena moglo bi nam i simbolički ilustrovati bogatstvo njegovih unutrašnjih svetova.
I njihovu širinu, koja odlazak iz malenog Pančeva čini suvišnim. Pogotovo ako se ima u vidu njegova komunikacija i povezanost sa ljudima širom
planete, putem pošte i interneta. Tako je sasvim slučajno nastala i Zografova knjiga Bulletins from Serbia. Naime, za vreme NATO bombardovanja
Jugoslavije, tokom 1999, Zograf je kroz e-mail pisma izveštavao prijatelje širom sveta o onome što se nije moglo saznati od CNN-a. Ta pisma,
refleks intimnog doživljaja rata, zatim su slana dalje i kružeći po netu ponegde stizala i do drugih medija. Stizala su i do Terry Jonesa,
čuvenog člana šestorke Monty Pythona za kog Zograf kaže da je jedan od njegovih heroja. Jones je kao čovek sposoban da pojmi svu strahotu rata,
često kritikovao bombardovanje Jugoslavije. Medjutim, Guardian je odbio da objavi jedan njegov oštar komentar, te je Jones revoltiran pomogao da
se u knjizi Bulletins from Serbia objave skupljena Zografova pisma, što Saši kako tvrdi nije bilo ni na kraj pameti.
Iz svega ovoga pogrešno je izvoditi zaključak da je Zograf nekakav politički angažovan i obojen autor. On samo kroz strip prenosi sopstveni doživljaj trenutnog ovdašnjeg života. Nema tu politike! Njegovi stripovi su glasno preispitivanje. Ima li smisla ostati ovde? Ima li svrhe baviti se stripom u Srbiji?
"U takvoj situaciji, kada se neko strašno pozorište svakodnevno dešava baš u tvom dvorištu, stvarno bi trebalo da si vrlo tupav da ne postaviš sebi neka duboka i sadržajna pitanja... Ja mislim da iako to nije lako, itekako ima smisla baviti se kreativnom delatnošću u ovoj zemlji."
|