Dragonero

Riđobradi

Fantastična saga o zmajevima i junacima...

Informacije o autorima

Tvorac lika

Luca Enoch i Stefano Vietti

Grafički tvorac lika

Giuseppe Matteoni

Premijera

2007. godina

STRIP

ŽANR Fantasy

MJESTO RADNJE Erondàr

VRIJEME RADNJE Erondàrijanska era

LIK

VJERNI PRATITELJ Gmor

NAJVEĆI NEPRIJATELJ

OMILJENO ORUŽJE Mač

TIPIČNA UZREČICA

Slika glavnog lika

Dragonero

Dragonero NA INTERNETU

„Prezirem fantasy žanr“

Ovu rečenicu izgovorio je Sergio Bonelli, i to u više navrata kada su ga Luca Enoch i Stefano Vietti pokušavali uvjeriti da odobri pokretanje serijala.
Srećom, pisci žive od kreativnosti, tako je autorski tandem došao na ideju o jednoj posebnoj ediciji u kojoj bi se mogle objaviti neortodoksne priče, za koje, u to vrijeme, nije bilo mjesta u Bonellijevoj izdavačkoj politici.
Ta ideja svidjela se tadašnjem direktoru izdavačke kuće Deciu Canziu i tako je rođena one-shot edicija „Romanzi a fumetti“ (Romani u stripu). Kada je Canzio pitao Enocha i Viettija što žele kao prvi broj, odgovor je bio jedini mogući:

U ljeto 2007. godine talijanski čitatelji prvi put su se susreli sa Janom Arànillom i bila je to ljubav na prvi pogled. Tiraž tog prvog broja, od 50.000 primjeraka, brzo se rasprodao što za priču od gotovo tristo stranica i nije mala stvar, ali ruku na srce, nije ni odmoglo što je u pitanju bio prvi broj nove edicije.
Takvu reakciju publike nije mogao ignorirati čak ni Sergio Bonelli, koji je nedugo zatim ambicioznim autorima dao odriješene ruke da naprave i drugu priču koja bi opet bila dio tog istog „Romanzi a fumetti“ izdanja.
Ali Luca Enoch i Stefano Vietti iz vida nikad nisu izgubili svoju inicijalnu zamisao, a ona je uvijek bila da Dragonero postane pravi mjesečni Bonellijev serijal.

Dobri stari Sergio, osim što je i sam bio vrsni scenarist, uvijek je znao prepoznati dobre autore pa makar i nije uvijek bio oduševljen stilom i tematikom njihovih priča. On je shvaćao da izdavačka kuća mora držati korak s vremenom i ne smije se zatvoriti novim idejama, u suprotnom nikad ne bi dobili Marti Misteriju, Dilan Doga ili Nathan Nevera.

Tako su Enoch i Vietti, u ljeto 2013. godine, nakon punih 18 godina truda i rada, napokon doživjeli potpuno ispunjenje svojih snova, jer tada je prvi broj Dragonerovog mjesečnog serijala, naziva „Zmajeva krv“, stigao na kioske širom Italije!

Ali tko je uopće Dragonero?

Ubojica zmajeva

Jan, sin Aranov, potječe iz drevne loze Varliedàrta, najcjenjenije obitelji poznatog svijeta, ratnika slavnih po nemilosrdnom lovu na posljednje pripadnike svjesnih zmajeva koji su u praiskonsko vrijeme nastanjivali Varliendàr, Zemlju zmajeva.
On je nekoć bio vojni časnik Carstva ali tu službu svojevoljno je napustio pod nerazjašnjenim okolnostima. Sada je pripadnik reda izviđača a brojna putovanja i misije stalno ga dovode u doticaj sa brojnim rasama i kulturama.
Jan živi u kući na jednoj litici u gradu Solianu, trgovačkoj luci koja je sastavni dio male republike, konfederacije pet gradova.

Sa sobom uvijek nosi jedinstveni mač poznat kao Okrutno sječivo (Saevasĕctha na starom jeziku) koji je vjekovima u posjedu pripadnika vitezova Varliedàrta, a naslijedio ga je od svog djeda Heriona Eukenilla.

Jana u avanturama prati njegov najbolji prijatelj iz djetinjstva - ork Gmor. Visok više od dva metra, krupnog stasa i grubog izgleda ulijeva strah u kosti neprijatelja i izaziva poštovanje dobronamjernika. Ipak, vanjština često vara jer Gmor je sve samo ne tipičan predstavnik svoje rase. Njegove dvije velike strasti su hrana (pripremanje ali i njeno proždiranje :)) te intelektualni rad koji se sastoji od čitanja knjiga i prepisivanja drevnih rukopisa, što mu je bio glavni zadatak dok je živio kao monah u manastiru.

Janova sestra Mirva članica je Tehnokratskog saveza čiji je primarni cilj unaprjeđenje tehnologije, a njihovo sjedište je Tectuendàrt, impresivni toranj koji se uzdiže na malom otočiću usred Awrasùhrea, velikog mora u unutrašnjosti Erondàra. Mirva pripada borbenoj frakciji tehnokrata a posebno je uvježbana u tehnikama korištenja vatrenog oružja. Njezin neovisan i snažan karakter dolazi do izražaja u zahtjevnim misijama, kao i u odnosu sa bratom kojem je nesumnjivo privržena.

Vilenjakinja Sera porijeklom je iz Listohlada (Frondascure), njezina osjetljiva vilenjačka narav u posebnoj je simbiozi s prirodom, ona vidi i osjeća dublje nego ljudi ili orci, zbog toga može uspostavljati komunikaciju sa biljkama i životinjama. Sera nije ratoborna, osim u samoobrani, a tada se najčešće služi sa strelicama koje imaju uspavljujuće djelovanje.
Ona i Gmor imaju poseban, duboko prijateljski odnos, što se na prvi pogled ne bi reklo, stalno se podbadaju i svađaju ali u opasnim situacijama on nju uvijek pazi i štiti. Upravo je Gmor na svojim širokim leđima donio veliko orahovo drvo na kojem sad, blizu Janove kuće, živi mala vilenjakinja.

Čarobnjak Alben pripada redu čarobnjaka Luresinda, Čuvara svjetlosti. Njegov čangrizav karakter i činjenica da pati od vrtoglavice ne čine ga idealnim suputnikom u misijama. On je najsretniji kada je na toplome, okružen starim knjigama, u svojoj isposničkoj kuli koja se nalazi na vrhu velike stijene u Eolànisùhreu (Moru sunca). Unatoč tome, njegov duboki osjećaj odgovornosti često ga stavlja Janu uz bok. On ga poput očinske figure usmjerava na pravi put i pomaže mu u prevladavanju ogromnih izazova s kojima se suočava u transformaciji iz običnog čovjeka u Dragonera-Ubojicu zmajeva!

Nakon što smo predstavili naše junake, vrijeme je da upoznamo i svijet u kojem žive...

Erondàr

Erondàrsko carstvo jedinstvena je politička cjelina u kojem žive razne rase i narodi, a sastoji se od teritorija direktno kontroliranih od strane Carstva i šest vazalnih kraljevstava.

Glavni grad Vàhlendàrt političko je i kulturno sjedište Carstva a leži na obali Awrasùhrea, Mora lahora u unutrašnjosti kontinenta. Grad je opasan impresivnim zidinama a svime dominira Carska palača, sjedište imperatora Aithora Erondàra.

U unutrašnjosti stare šume Vetwasilvhe, pretežno izolirani od ostatka svijeta, žive vilenjaci. Oni su najstarija rasa koja je u prošlosti dominirala kontinentom, a danas samo jedan klan, onaj šumskih vilenjaka, živi u Carevini.

U jugoistočnom smjeru, daleko od obale kontinenta, nalazi se otok oraka, oni se nikad nisu potpuno integrirali u erondàrsko društvo. Podijeljeni su u klanove i imaju izrazito ratnički duh, njihovi odnosi sa ljudima, kao i sa ostalim narodima, uvijek su bili problematični što ostaje istina i dan danas.

Za razliku od vilenjaka i oraka, patuljci nisu nastanjeni u određenoj regiji nego su raspršeni kroz cijeli Erondàr. Bave se rudarenjem i pretežno žive u podzemnim planinskim zonama tako da nemaju puno doticaja sa ostalim narodima. Po svojoj naravi su tvrdoglavi, drže se svojih običaja i sumnjičavi su prema magiji.

Na krajnjem zapadu kontinenta nalazi se Archelŏnt, Veliki bedem građen generacijama, koji dijeli Erondàrsko carstvo od Zemlje zmajeva, gdje prebivaju horde Studenih i njihovi mračni gospodari Strahotni (Abomini)!

Ipak, pojedini teritoriji, u stvarnosti su posve nezavisni od Carstva, to se posebno odnosi na ratoborne narode sa hladnog sjevera kontinenta ili planinskog Naroda s litica koji živi u podnožju ogromnog planinskog lanca Suprelùrendàr.

U pravcu juga protežu se široke neistražene teritorije: velebne planine, ustajale močvare i vrele pustinje Vhâcondàra! Još dalje od tih negostoljubivih područja nalaze se bajkovita Južna kraljevstva iz kojih se trgovačke karavane vraćaju krcate egzotičnom robom, ali ti trgovački putevi stalno su ometani od strane gusara sa Gusarskog arhipelaga.

Cijeli kontinent pun je misterioznih stvorenja i oku skrivenih svjetova, koji se pomalo otkrivaju tijekom odvijanja serijala.

Mitologija

Ali ostavimo sav taj čarobni svijet nakratko sa strane i postavimo jedno fundamentalno pitanje - što nam uopće treba saga sa junacima i zmajevima?

Kao što je u uvodu već spomenuto, Dragonero je imao dugotrajan i trnovit put dok se u potpunosti nije ostvario.

Giancarlo Olivares, Stefano Vietti i Luca Enoch, 2013.

Luca Enoch i Stefano Vietti već su 1995. godine došli na ideju o fantastičnom svijetu Jana Arànilla, ali da je serijal tada bio realiziran lako je moguće da ne bi bio ovako uspješan i dugotrajan. Razlog tome je što fantasy serijali, da bi funkcionirali, moraju imati dobro promišljenu mitološku postavku, a za to su potrebni trud i vrijeme. Srećom, njima toga nije nedostajalo.

Svi mitovi ljudske povijesti sadrže arhetipske uzorke jer da nisu bili takvi ne bi se generacijama predavali i zapisivali.
Klasičan herojski mit kaže: izađi iz sigurnosti svoje zemlje i pođi u nepoznato (putovanje), suoči se sa zmajem (opasnost), uzmi mu zlato (vrijednost) i vrati se nazad i podijeli ga sa zajednicom te živi ispravnim životom.

Zmaj je iskonski simbol onoga što vreba u nepoznatom području, on je slikoviti prikaz svih životinjskih predatora jer ima karakteristike puzećih i letećih životinja zbog repa i krila, a njegove pandže i mogućnost penjanja po stablima podsjećaju na životinje poput tigra ili lava.
Zmaj je simbol opasnosti kao takve, one koja te čeka kad izađeš iz sigurnosti svoga doma ili sigurnosti svojih uvjerenja.
Ali ta slika kompliciranija je od toga i nije samo negativna, jer sve ono što je uistinu nepoznato u sebi sadrži i veliku vrijednost, zato zmajevi u mitologiji zgrću zlato ili drže zatočene princeze.

Hans Von Aachen, 16. stoljeće

Zbog čega je uopće potreban sukob sa „zmajem“?

Ako čovjek stoji na istom mjestu nikad se neće promijeniti, a karakterna (nekad i fizička) promjena je nužna jer svijet oko nas konstantno se mijenja i stanje u kakvom smo danas – sutra neće biti dovoljno da se suočimo s onim što dolazi.
Putovanje čak ne mora nužno biti fizičko jer svako ljudsko biće ima usađenu narav s kojom se mora ishrvati, ono nutarnje u njemu.
Da bi došao do cilja, moraš žrtvovati jedan dio sebe jer sukobi i iskustvo kroz koje na tom putu prođeš - nepovratno te mijenjaju. Ako uspješno prevladaš veliku, potencijalno pogibeljnu opasnost ili veliki nutarnji strah, onda na mjesto tog straha i te slabosti dolazi nešto posve drugo, jače i snažnije.
To su psihološki principi koji su na slikovit način prikazani u pričama i mitovima. Zato nam imaju smisla i shvaćamo ih iznutra, premda nam nije uvijek posve racionalno jasno zašto je to tako.

U svim vremenima postoji potreba da se fundamentalni mitovi reinterpretiraju i na svjež način iskomuniciraju. Te priče su poput zemljovida prema kojima se cijele kulture orijentiraju, te bude ono kolektivno nesvjesno u nama. One pružaju temelj za etiku, a etika ujedinjuje društvo i daje ljudima usmjerenje. Čovjek u njima može pronaći istinu koju može primijeniti u svom individualnom iskustvu, jer s likovima se svjesno i nesvjesno poistovjećuje i na taj način preuzima njihove obrasce ponašanja.

Zbog toga će nas priče o junacima i zmajevima uvijek pratiti.

Iskrivljeno zrcalo stvarnosti

Onda na tim čvrstim, klasičnim mitološkim temeljima autori mogu, kroz različite teme i narativne mehanizme, govoriti o konkretnim društvenim i pojedinačnim problemima.

Dragonerov svijet postavljen je tako da na mnoge načine zrcali naš. Cijelo društvo je multietničko, orci su u tisućljetnom konfliktu sa ljudima, ali su tolerirani u mnogim krajevima. Vilenjaci su u davna vremena vladali kontinentom ali, u još nerazjašnjenim sukobima, većina njih morala je napustiti Carstvo.

U Erondàru možemo naći i ratoborne plemenske rase poput gulova, koji nemaju pravu kulturu i stalno uzrokuju probleme.

Svi sustavi vlasti u sebi imaju i tiranski aspekt jer moć lako kvari ljude, i ne treba puno da represivni mehanizmi države izmaknu kontroli i zloupotrijebe se. Napetost između centralne vlasti u Vàhlendàrtu i autonomnih područja uvijek je prisutna. Carstvo se mora konstantno boriti protiv neprijateljski nastrojenih naroda Planinskih enklava i Enklava velikih jezera.

S druge strane vazalna kraljevstva uživaju određenu autonomiju i povlastice, pa tako mogu propisivati vlastite zakone i slijediti svoje religijske običaje koji nisu nužno u skladu sa službenim stavom. Na taj način pokušava se održati vjernost i ravnoteža, ali glasovi koji u njima pozivaju na pobunu uvijek su prisutni.
U tom kontekstu nameće se i etičko pitanje: mogu li se ratovi (nekad i zločini) opravdati ako su napravljeni u „većem cilju“, poput očuvanja Carstva i poretka u njemu?

Tectuendàrt

U Erondàru također postoji i idejna podjela između magije i tehnologije, što podsjeća na napetost između religijskog objašnjenja svijeta i onog čisto racionalnog, znanstvenog.
Tako je Tehnokratski savez u idejnom i političkom smislu suprotstavljen čarobnjacima iz reda Luresinda. Tehnokrati shvaćaju prirodu kao nešto u službi čovjeka. To je utilitaristički pristup koji prirodu vidi više kao sredstvo a ne kao živi organizam.

Ta idejna podjela krije jednu veliku opasnost, jer strogo znanstveno objašnjenje svijeta po svojoj naravi mijenja fundamentalnu priču prema kojoj je kultura orijentirana, a ako je kritika previše jaka i prebrzo mijenja priču (mitologiju) zajednice, onda se temelj za etiku, koja ujedinjuje i usmjerava cijelo društvo, počinje raspadati. Tada su sukobi i ratovi neizbježni.

Tema prve priče u redovnoj seriji, koja se proteže na cijele četiri epizode, oružje je razorne moći („vatreno blato“) koje u krivim rukama može prouzročiti uništenje cijelog kontinenta, a direktna je posljedica tehnološkog razvoja.

To su samo neke od društvenih sila koje stalno vuku na jednu ili na drugu stranu i tema su serijala.

Od kuda krenuti?

Najbolje ispočetka - sa pričom iz Romana u stripu. Kod nas je prvi put objavljena 2008. godine u izdanju Veselog četvrtka, samo godinu dana nakon svoje premijere na talijanskim kioscima.

Izdavačka kuća Libellus 2018. godine također je objavila tu priču, ali ne originalnu crno-bijelu verziju, nego talijanski reprint u koloru („Korijeni“) kojega je vrhunski obojao Paolo Francescutto. Većina slika u ovom tekstu potječe upravo iz tog izdanja.


Puna verzija Matteonijeve naslovnice za „Korijene“

Epizode iz redovne Dragonerove serije, kao i popratna izdanja (Magazine i Specijale), također objavljuju iste izdavačke kuće, s time da Libellus ima puno brži i pouzdaniji ritam.

Svaki od ova dva izdavača ima i svoju verziju prijevoda što je sasvim logično s obzirom da Veseli četvrtak izlazi u Srbiji, a Libellus u Hrvatskoj, evo par primjera:

- Janovo ime u talijanskom izdanju (kao i kod Libellusa) piše se „Ian“, ali čita se „Jan“, a kod Veselog četvrtka tako se i piše.
- Myrva je kod Libellusa dio Ceha tehnokrata, a kod Veselog četvrtka dio je Tehnokratskog saveza, a njezino ime piše se jednako kako se i izgovara - „Mirva“.
- Janov mač u prijevodu Veselog četvrtka zove se „Okrutno sječivo“ što je najbliže i najvjernije talijanskom originalu („tagliatrice crudele“), dok se Libellus odlučio na malo slobodniji prijevod „Strahosjek“.
- Postoje još neke manje razlike, npr. kod Libellusa narod sa one strane Velikog bedema preveden je kao „Studeni“, njihovi gospodari su „Strahotni“, a vilenjačka šuma je „Listohlad“, dok ih Veseli četvrtak prevodi kao: „Ledeni“, „Abomini“ i „Frondascura“, itd.

Luca Enoch, osim scenarističkog talenta posjeduje i onaj crtački, tako je on još devedesetih godina napravio prve skice likova:

... ali Giuseppe Matteoni konkretizirao je Enochovu i Viettijevu maštu u stvarnost, te je zaslužan za vizualnu evoluciju te konačni izgled cijelog Dragonerovog svijeta.

Giuseppe Matteoni

Naravno, Matteoni ne može crtati svaku priču, to je zbog mjesečnog Bonellijevog ritma jednostavno nemoguće, zato je bilo iznimno bitno okupiti kvalitetnu crtačku ekipu, što je autorskom tandemu nesumnjivo i uspjelo.

Dovoljno je spomenuti impresivno detaljnog i atmosferičnog Lucu Malisana, majstora tmurnih tonova Gianluigija Gregorinija, nevjerovatnog talenta za kontraste Alfia Buscagliu, prekaljenog Giancarla Olivaresa ili mladog i nadarenog Gianlucu Pagliaranija, koji je u kasnijoj fazi preuzeo crtanje naslovnica od Matteonija.

Publika je u Italiji jako dobro prihvatila Dragonera, pa osim mjesečnog crno-bijelog serijala, postoje i dva spin-offa u koloru:

Dragonero - Bez duše dio je Bonellijeve Audace etikete, to je suštinski priča o Janovoj mladosti, tj. njegovim formativnim godinama kada je bio član plaćeničke družine. Ovaj spin-off izlazi u velikom A4 formatu sa slobodnim „francuskim“ rasporedom kadrova. Kod nas izlazi u izdanju Libellusa, s time da su ga oni preveli kao „Bezdušni“.

Bonelli je za 2021. također godinu najavio - Erondàrske kronike! Ovaj spin-off neće imati Jana i njegovu družinu kao protagoniste, umjesto toga radnja će se usredotočiti na bližu i daljnju prošlost te mnoge legende, ratove i avanture koje su samo usput spomenute u pričama iz redovne serije.

Osim toga u Italiji također postoji posebna Dragonerova edicija za knjižare u kojoj se reprintaju najbolje priče iz redovne, tj. mjesečne serije. Ta izdanja imaju veći format, tvrde korice i kvalitetan kolor poput onoga iz Libellusovih „Korijena“.

Možemo još spomenuti da postoji i dječja verzija Dragonera pod nazivom „Dragonero Adventures“, naravno teme i stil crteža prilagođeni su tom uzrastu.

Dragonero - Bez duše, Dragonero Adventures i kolor reprint redovne serije (brojevi 15 i 16)

I što nam na kraju svega ostaje?

Avantura

Svatko od nas u svojem životu treba pronaći vlastiti put, vlastitu avanturu, a ona je za svakoga čovjeka različita u detaljima, ali ujedno slična u principima i temama koje se kroz nju provlače.

Suštinski element junakovog (čovjekovog) putovanja je dobrovoljni sukob sa onim što je nepoznato, opasno, a ponekad i stravično. Takvo, dobrovoljno suočavanje sa teškoćama, opasnostima i strahovima unutar pojedinca aktivira skriveno genetičko nasljeđe. Čovjek tako postaje malo jači i malo sposobniji te na taj način malo bliže herojskom mitu.
To je ono na što se misli kada se kaže da je čovjek „sazrio“, ili je barem na tom putu.

Zato je zmajeva krv ključan, transformativan element u Dragonerovoj priči, jer sukob sa najvećom opasnošću („samim duhom svijeta“), u sebi krije najveću vrijednost i daje najveći životni smisao. Jan Arànill na taj način postaje Dragonero - živi avatar junaka prošlosti, a promjena imena, ukazuje na suštinsku promjenu čovjekove biti.

Te ideje nalazimo u nordijskim mitovima koji su dijelom i bili inspiracija za serijal, ali njihovi korijeni puno su stariji od toga i dubinski su prisutni u našoj kulturi.

Ljude primarno treba promatrati kao pojedince, a ne kao dio neke etničke ili ideološke grupe. Janov najbolji prijatelj je ork, a sa njima je i vilenjakinja, Janova sestra Mirva je tehnokratkinja, dok je Alben čarobnjak. Vrijednosti kojima se oni vode ono su što istinski ujedinjuje ljude: hrabrost, plemenitost, milosrđe, poštenje, istina.

Priča o herojskom pojedincu uvijek je aktualna, jer na očigled laži i nepravde, često pokrivenih formalnošću zakona, postoji potreba da hrabar čovjek istupi i kaže istinu, što ga neminovno stavlja u opasnost, nekad i životnu. Sve klasične priče imaju sličan izvor, jer u svim vremenima i društvenim uređenjima vrebaju iste fundamentalne opasnosti.

Svatko od nas ima moć da kaže istinu (mač), i to nas automatski čini „herojskim pojedincima“, a „zmajeva“ u svim oblicima (nepravde, laži, strahova), nikad neće nedostajati, jer oluja uvijek dolazi!

 

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Krv na snegu
    Kod: KT LMS 668/669
    Ocjena: 37%
    Vrijeme: 2.3.2021. 0:42:00
    Autor: Spock
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 169
  • Ayahuasca
    Kod: MN MX 5
    Ocjena: 80%
    Vrijeme: 1.3.2021. 1:10:00
    Autor: Koresh
    Broj komentara: 4
    Broj pogleda: 405
  • Pošteni Džekob
    Kod: KM ZS 151
    Ocjena: 67%
    Vrijeme: 28.2.2021. 1:35:00
    Autor: Hercule Poirot
    Broj komentara: 4
    Broj pogleda: 944
  • Košmar povratnika
    Kod: BRBA VC 13
    Ocjena: 75%
    Vrijeme: 27.2.2021. 0:19:00
    Autor: grofica Varga
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 378
  • Atentat u Washingtonu
    Kod: TX ZS 1014/1016
    Ocjena: 83%
    Vrijeme: 26.2.2021. 1:14:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 15
    Broj pogleda: 715

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Hellingenova sudbina
    Kod: ZG SR 648/650
    Ocjena: 34%
    Vrijeme: 24.12.2020. 14:30:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 12
    Broj pogleda: 2082
  • Put osvete
    Kod: KM LU 24
    Ocjena: 59%
    Vrijeme: 13.1.2021. 12:49:00
    Autor: Hercule Poirot
    Broj komentara: 8
    Broj pogleda: 1882
  • Krater strave
    Kod: TX ZS 301
    Ocjena: 79%
    Vrijeme: 14.1.2021. 16:55:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 15
    Broj pogleda: 1461
  • Smirnoffova osveta
    Kod: ZG LU 308
    Ocjena: 57%
    Vrijeme: 24.1.2021. 19:51:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 11
    Broj pogleda: 1444
  • Bura
    Kod: KM ZS 927
    Ocjena: 72%
    Vrijeme: 6.1.2021. 11:18:00
    Autor: Hercule Poirot
    Broj komentara: 7
    Broj pogleda: 1438

Aukcije

Forum