Kosmički putnici

Bone

Serijal Brodolomnici vremena, bezvremenska saga o pustolovinama čovjeka izvan svoga vremena, kultna space-opera dvojca Jean-Claudea Foresta i Paula Gillona...

Informacije o autorima

Tvorac lika

Jean-Claude Forest/Paul Gillon

Grafički tvorac lika

Paul Gillon

Premijera

1964.

STRIP

ŽANR SF/Space-opera

MJESTO RADNJE Svemir

VRIJEME RADNJE Budućnost, krajem 2. tisućljeća

LIK

VJERNI PRATITELJ Mara

NAJVEĆI NEPRIJATELJ Pošast

OMILJENO ORUŽJE

TIPIČNA UZREČICA

Slika glavnog lika

Kosmički putnici

"Krajem dvadesetog stoljeća velika pošast prijeti Zemlji… Čovječanstvo je u opasnosti. Boji se nazatka više nego smrti. Kako bi očuvali vrstu, šalju čovjeka i ženu u svemir. Njihove sonde će putovati eliptičnom putanjom do rubova Sunčevog sustava, a zatim se vraćati prema Zemlji svakih 126 godina."

Ovim kratkim uvodnim rezimeom u pisanoj formi čitatelj biva in medias res uveden u fantastični svijet budućnosti Brodolomnika vremena. Sam uvod odmah pogađa suštinu znanstveno-fantastične space-opere i najavljuje niz tema s kojima će se baviti autori do samog kraja serijala. Brodolomnici vremena (ili Kosmički putnici u prvobitnoj Stripotekinoj inačici) svoju vremensko-prostornu odiseju započeli su davne 1964. godine. Naslov se odnosi na brodolomce, iz prvog dijela "Tajanstvenog otoka" Julesa Vernea, koji je Forest prilagodio tako da odgovara njegovom serijalu. Scenarij i ideju izvorno potpisuje Jean-Claude Forest (prvotno objavljuje pod pseudonimom Jean-Claude Valherbe), a za crtež je bio zadužen Paul Gillon. Njihove uloge će se tijekom godina rada na serijalu temeljito izmijeniti, no o tome malo kasnije.

Brodolomnici vremena

Žanrovski bi se serijal mogao svrstati u science-fiction space-operu u stripu, primjerice poput drugih francusko-belgijskih serijala "Les Pionniers de l'Espérance" ili "Valérian et Laureline". Brodolomnici se dobrano distanciraju - što formatom, što slobodnijem i modernijem načinu pristupa temama - od još jednog francuskog SF serijala začetog u to doba, Luca Orienta (autora Grega i Eddyja Paapea), svojevrsnog klona američkog Flasha Gordona. A definitivno su i utjecali na stvaranje serijala Vagabond des Limbes Christiana Godarda i Julia Ribere, kod nas poznatijeg kao Aster Blistok. Iako bi se moglo naći nekih tragova starijih SF stripova u serijalu, poput američkog Bricka Bradforda (naime, glavni lik Chris također se poput Bradforda budi u nepoznatoj i dalekoj budućnosti nakon što je hiberniziran), kao i engleski Dan Dare. Space-opera kao podvrsta SF žanra naglašava romantičnu, često melodramatsku pustolovinu čije je mjesto radnje uglavnom u svemiru, vrijeme kao povijesna pozadina (što više u budućnosti, to bolje), uključuje konflikt sukobljenih strana koje posjeduju napredne tehnologije i mogućnosti. Vrijeme, bitke, događaji i teme koje se obrađuju velikih su razmjera, često sama sudbina svijeta i populacije ovisi o junaku. Još jedna klasična karakteristika kojeg se ni sam Gillon ni Forest nisu mogli otresti jesu sladunjavi ženski likovi koji pomalo graniče sa stereotipom ranijih stripovskih ženskih likova. No tom stereotipu kontrira i vrlo erotiziran sadržaj (kojeg Forest unosi i u njegov prijašnji SF serijal Barbarella) koji se može povezati sa širenjem seksualnih sloboda šezdesetih u ponešto konzervativnijoj Francuskoj.

"Još jednom bih istaknuo da smo bili potpuno složni oko njegovog načela, kao i oko projekta. Trebali smo napraviti SF strip, space-operu, koja bi poštovala pravila i formu popularnog romana. Raspon ciljane publike je bio kao od France-soira, širok i neodređen, otpočetka nesklon fantastici. Naša ambicija nije bila mala, budući da je potrebno mnogo vještine da bi se privukla takva publika, uz pomoć donekle nekonvencionalnih likova i situacija u kojima se znanstvena fantastika pojavljuje samo kao dekor, da bismo je potom, iz epizode u epizodu, lukavo odvodili prema neusporedivo pomaknutijim izmaštanim svjetovima." (Jean-Claude Forest, povodom izlaska 9. epizode, 1984.)

Paul Gillon

Kod nas su Kosmičke putnike (pod ovim nazivom izvorno su objavljeni u Stripoteci) sa zadovoljstvom dočekali i čitatelji klasičnijeg ukusa i oni željni nečeg novog, ova dvojica autora su to uspjeli pružiti. Zasluga dobrim dijelom počiva na Gillonovom crtačkom umijeću i eleganciji, koji u sebi objedinjavaju glavne tradicije stripovskog izražaja: rejmondovsku, fosterovsku, djelimičnu i kanifovsku. Izvjestan "akademizam" Gillonovog crteža pokazuje da je po senzibilitetu najviše sklon rejmondovskom prosedeu, mada je i uloga sjenki izrazita, od svih ranijih djela naročito u Brodolomnicima (Zoran Đukanović, Stripoteka #900). Gillon crta četkicom na vrlo velikom formatu čija površina ide do 1m kvadratni. To po njegovim riječima, odgovara njegovom crtačkom temperamentu, koji traži veći prostor za manevriranje i slobodniji pristup. Pogledajmo kako ga opisuje njegov dugogodišnji stripovski partner Forest…

"Gillon više nije najbolji! No on je još bolji od toga. U mojim očima, on je neka vrsta ekstremista. Ponajprije je ekstreman u svojoj volji za realizmom (no baš ga ta pretjeranost štiti od zamki i realizma)… Ekstreman je u dramatizacijama svojih scenarija, štoviše, često sklon prenaglašavanju. Ekstreman je u svom odnosu prema radu: tome sam bio svjedok. Ne, on nije najbolji, ali u svojoj jezovitosti i grandioznosti je jedinstven u tom žanru. Jedinstven je u svom lirskom izričaju i uvijek aktualan, što nadahnjuje tolike mlade crtače i s razlogom oduševljava skupljače originalnih crteža. (Jean-Claude Forest, povodom izlaska 9. epizode, 1984.)

Svijet Brodolomnika vremena

Priča započinje buđenjem čovjeka po imenu Christopher Cavallieri (poznat i kao Chris) iz hibernacijskog sna nakon tisuću godina (2990.). Bio je zamrznut zajedno s ljudskom ženkom Valerie Haurèle krajem dvadesetog stoljeća. No, odmah nakon buđenja shvaća da se probudio u svijetu s nizom problema. Naime, njegova partnerica iz hibernacije je nestala u svemiru, velika pošast iz 20. st. se vratila i desetkovala pučanstvo Zemlje, a kao da i to nije dovoljno, cijeloj galaksiji prijeti opasnost od invazije ratobornih Trasijanaca koji zauzimaju jedan po jedan planet svojim mehaničkim napravama. Glavni junak također se mora suočiti s ljubavnim problemima, jer očito posjeduje nekakvu auru muškosti koja privlači većinu glavnih akterica. Osim što dijeli sudbinsku povezanost sa svojom partnericom iz dvadesetog stoljeća, privučen je i slijepom ljubavlju zanosne znanstvenice Mare; da bi nešto kasnije privukao i pozornost intrigantne mutantice prostitutke (žene-harpije) Kinine. Taj ljubavni trokut (Mara-Valerie-Kinine) proteže se kroz cijela četiri albuma, da bi Forestovim odlaskom otišao i njezin lik Kinine (pretvorena u harpiju, što je sudbina za koju je strahovala od samog početka). Već je i u ranijoj Barbarelli Forest podupirao seksualno oslobađanja žena, čemu svjedoči niz erotskih prizora golotinje i vođenja ljubavi. No koliko god bile seksualno slobodne, prečesto reagiraju tipično stripovski.

Mara, Kinine, Valerie i Chris

Osim Chrisovih žena od sporednih likova i stalnih pratitelja prvih albuma tu su i zemaljski doktor Otomoro i major Lisdal, kiborg obrijane glave. Od šarene plejade negativaca i spletkaša tu su i čovjek-tapir zvanTapir, inteligentni mastermind organiziranog kriminala u Sunčevom sustavu, koji želi otkriti blokirane tajne koje Chris skriva u svom umu i time pokoriti planete. Saravone Leobart, ludi znanstvenik koji želi ukrotiti međudimenzijskog crva kojim može pokoriti cijele sustave. Zatim Beryl Rosemayor, službena izaslanica Središnje vlade glavnih planeta, lijepa dama s mračnom prošlosti. Chris i ekipa putovat će čudesnim svjetovima, surovim i primitivnim planetima, nerijetko divljim i nepristupačnim, jer svijet budućnosti je široko i nepoznato mjesto. Svemir Brodolomnika nije uopće prostorno ograničen, jer se radnja širi i u druge dimenzije te biološke svjetove unutar gigantskih životinja. Kako se serijal bliži kraju, naši junaci se prema kraju vraćaju prema Zemlji/Terri kako bi uništili pošast koja je bila uzrok propasti Zemlje… Čitatelji i kritičari se slažu da je tijekom priče prisutno stalno balansiranje na opasnoj granici između čitateljskih snova i najobičnijeg dokumentarca. Forest i Gillon vrlo lako uobličuju nove i nepoznate svjetove, uvlače junake u pustolovine koje su veće od života; ali se i ne libe uporabiti i kontemplirati o raznim znanstvenim i pseudoznanstvenim teorijama. Serijal ima svoj završetak, no kao što znamo, radnja u space-operama može se pisati unedogled, sve do nezamislivih dubina vremena i prostora, a da i ne govorimo o drugim dimenzijama. Gillon nam daje zadovoljavajući završetak, i objašnjava ulogu glavnih likova u univerzumu Brodolomnika vremena donjim riječima. Junacima space-opera nije suđeno da odlučuju o svojoj sudbini, njihova sudbina određena je pustolovinom.

"Budi razumna! Ne upravljamo svojim sudbinama! Ne pripadamo jedno drugom, već samo budućnosti. Čovječanstvu budućnosti koja ne umije ukrotiti svoju sudbinu…"

Neki od likova…

Izdanja, izdanja…

Kako je na početku bilo i spomenuto, Brodolomci su bili objavljeni izvorno u kratkoživućem časopisu Chouchou (1964.-1965.). Sam časopis bio je zamišljen kao isključivo odrasla zabava sa stripovima koji će francuskoj publici ponuditi nešto drugačije i zrelije od space-opera koje dolaze s američkog kontinenta, a i igrali su na pretpostavku da je publika koja je odrasla na klasičnim strip-serijalima četrdesetih i pedesetih već odrasla i da im treba ponuditi kompleksniji strip koji odgovara vremenu. Forest je kao jedan od važnijih scenarista u Chouchouovom timu isprva želio da Gillon napravi strip prema literarnom predlošku Pierrea Versinsa, švicarskog pisca znanstvene fantastike. Gillon ubrzo odustaje, razočaran predloškom, no nasreću za nas, autori ne odustaju te osmišljavaju scenarij vlastitim snagama. I tako su rođeni "Les naufrages des temps". Časopis će nestati nakon nekoliko izdanja, i to ne zbog niske kvalitete, nego zbog nemogućnosti natjecanja s puno jačim konkurentskim časopisima toga vremena. Dodajmo tome i par lošijih uredničkih odluka i magazin propada. Ali to za ova dva autora ne znači i kraj serijala, jer će likove i priču prenijeti 1974. u drugi časopis, France-Soir! Navodno je upravo Gillon predložio urednicima France-Soira da reformatiraju magazin po uzoru na Chouchou te da stripove izdaju u tablama. Iznova presloženi i dodatno razrađeni ponovno izlazi u 105 strip tabli u 1974. te u još 112 table u 1975. godini. France-Soir će kasnije udomiti još jednu kultnu space-operu, Vagabond des Limbes Christiana Godarda i Julia Ribere. Kod nas je taj strip prevođen već desetljećima kao Aster Blistok, iz razloga teško shvatljivim, barem meni kao čitatelju. Bilo kako bilo, magazinska forma (u crno-bijeloj inačici) dostupna široj publici strip je vrlo brzo popularizirala, te oni bivaju kolorirani duotonskom tehnikom i objavljeni ponovno u formi albuma od strane izdavačke kuće Hachette. Objavljeni su u četiri toma.

Još tijekom rada u Hachetteu, dolazi do sukoba među autorima serijala. Razilaženje dvojice autora vjerojatno se dešavalo postepeno, gdje se Forest počinje osjećati sve zapostavljeniji kako je Gillon postajao zastupljeniji i na scenarističkom i crtačkom planu. Od petog albuma, izdanog 1977., Gillon ostaje jedini autor i objavljuje Brodolomnike u poznatom francuskom strip-časopisu Métal Hurlant. Ponovno mu u okviru kuće bivaju objavljene sve dosad izdane epizode plus ostalih šest koje je radio do 1989. godine. Za Brodolomnike je izgledalo da će se nastaviti raditi unedogled, no nakon što kuću Humanoids kupuje Fabrice Giger s kojim Gillon ne nalazi zajednički jezik. Što je konačno rezultiralo njegovim povlačenjem sa serijala i posvećivanju novim naslovima. Izdavačka kuća Glenat izdaje od 2008. potpuni serijal u deset tomova. Reizdanje je nanovo kolorirano, a radio ga je Hubert Henderson prema Gillonovim uputama. I u novom tisućljeću osamdesetogodišnji Gillon je izrazio želju za nastavkom serijala, no u stvarnoj realizaciji ga je ipak definitivno spriječila njegova smrt 2011. godine, koja se nažalost pokazala kobnom za mnoga poznata strip imena.

Deset izdanja

"Les Naufragés du temps" imaju i svoju izdavačku odiseju na ovim prostorima. Izvorno izdavana u strip-magazinu Stripoteka, s prvim brojem "Nestala kapsula" Stripoteke #494 iz 16. 5. 1978. Izdavanje tog serijala u dijelovima razvuklo se kroz 22 godine! Posljednji broja posljednje epizode "Podzemna grobnica" objavljen je u Stripoteci #944 iz travnja 2000. u CB izdanju (neke prijašnje epizode objavljene u Stripoteci i u boji). Pretposljednji dio Kosmičkih putnika izašao je čak devet godina ranije, 1991. Srpski Marketprint 2004. počinje izdavati albume u crno-bijeloj verziji od prve epizode, da bi 2011. hrvatski Bookglobe izdao prvi integral s 5 epizoda, a drugi dio od preostalih epizoda bio najavljen za sljedeću godinu. U pitanju je luksuzno izdanje od 304 stranice u koloru i tvrdom uvezu, a format je još veći od ostalih Bookglobe integrala.

Kadar iz CB izdanja Stripoteke

Popis izdanja Kosmički putnici u Stripoteci

1. Nestala kapsula (L'Etoile Endormie)
(Stripoteka #494, 16.05.1978)
(Stripoteka #495, 23.05.1978)
2. Odiseja na Limavanu (La Mort Sinueuse)
(Stripoteka #502, 11.07.1978)
(Stripoteka #503, 18.07.1978)
3. U lavirintima psihe (Labyrinthes)
(Stripoteka #511, 12.09.1978)
(Stripoteka #512, 19.09.1978)
4. Planeta ljudožder (L'Univers Cannibale)
(Stripoteka #518, 31.10.1978)
(Stripoteka #519, 07.11.1978)
5. U svetu senki (Tendre Chimere)
(Stripoteka #665, 25.08.1981)
(Stripoteka #666, 01.09.1981)
6. Velike sanjalice (Les Maitres Reveurs)
(Stripoteka #672, 13.10.1981)
(Stripoteka #673, 20.10.1981)
7. Arhipelag prognanih (Le Sceau de Beselek)
(Stripoteka #677, 17.11.1981)
(Stripoteka #678, 24.11.1981)
8. Orto Mentas (Orthos Menthas)
(Stripoteka #720, 14.09.1982)
(Stripoteka #721, 21.09.1982)
9. Tera (Terra)
(Stripoteka #900, 01.09.1987)
10. Podzemna grobnica (Le Cryptomere)
(Stripoteka #933 (1-8), 02.04.1991)
(Stripoteka #934 (9-16), 07.05.1991)
(Stripoteka #935 (17-24), 04.06.1991)
(Stripoteka #936 (25-32), 02.07.1991)
(Stripoteka #944 (33-45), 05.2000)

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Melisa!
    Kod: AF SA 155/157
    Ocjena: 50%
    Vrijeme: 5.6.2020. 10:21:00
    Autor: Kila Banana
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 260
  • Rendžeri, zbogom!
    Kod: KT LMS 690/691
    Ocjena: 77%
    Vrijeme: 3.6.2020. 15:58:00
    Autor: Spock
    Broj komentara: 5
    Broj pogleda: 655
  • Nemilosrdni
    Kod: TX ZS 646
    Ocjena: 83%
    Vrijeme: 2.6.2020. 12:28:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 7
    Broj pogleda: 665
  • Bajine nevolje
    Kod: USCR MIKAL 286
    Ocjena: 97%
    Vrijeme: 1.6.2020. 17:14:00
    Autor: Hercule Poirot
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 458
  • Zadatak
    Kod: GL BO 6
    Ocjena: 76%
    Vrijeme: 31.5.2020. 21:10:00
    Autor: Kila Banana
    Broj komentara: 5
    Broj pogleda: 344

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Izgubljeni svijet
    Kod: ZG VEC 107/109
    Ocjena: 95%
    Vrijeme: 14.4.2020. 23:55:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 17
    Broj pogleda: 2377
  • Mortimer: Zadnji čin
    Kod: ZG LU 271/274
    Ocjena: 79%
    Vrijeme: 19.3.2020. 15:30:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 13
    Broj pogleda: 1981
  • Poslije apokalipse
    Kod: NN LIB 55
    Ocjena: 100%
    Vrijeme: 23.5.2020. 17:54:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 1931
  • Ratnice
    Kod: ZG VEC 99/102
    Ocjena: 79%
    Vrijeme: 9.3.2020. 0:06:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 16
    Broj pogleda: 1898
  • Svijet Nancy Porter
    Kod: NN ALM 7a
    Ocjena: 61%
    Vrijeme: 21.4.2020. 18:47:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 1529

Aukcije

Forum