Priče s Divljeg zapada

Slika glavnog lika

Priče s Divljeg zapada

Bio je lipanj 1967. kada je u Italiji izašla prva priča novog serijala „Storia del West“, u prijevodu „Povijest Zapada.“ Serijal obrađuje stvarne povijesne događaje kroz koje su provučeni doživljaji obitelji MacDonald/Adams u nemilosrdno vrijeme kolonizacije Zapada u 19. stoljeću. Čitav projekt osmislili su Gino D'Antonio kao tvorac serijala i scenarist svih epizoda i crtač nekoliko njih, u suradnji s dobro nam znanim crtačima Renzom Calegarijem, Sergijem Tarquinijem, Renatom Poleseom, Erminijom Ardigom, Giorgijom Trevisanom i Luisom Bermejom. Izvorna D'Antonijeva i Calegarijeva ideja rodila se tri godine ranije i sastojala se u objavljivanju dvotjednika velikog formata od 36 stranica u boji koji bi, osim epizode stripa od 22 table, sadržavao i tekstove o povijesnim događajima i slavnim osobama koje se spominju u sagi. Konačni oblik od 96 stranica u manjem c/b izdanju bio je prilagođen za izdavačku kuću Araldo, u vlasništvu obitelji Bonelli, koji su u to vrijeme bili popularni sa svojim junacima Zagorom, Texom, Texom, Komandantom Markom. Na kraju je donesena odluka da se epizode objavljuju unutar novog Collana Rodeo serijala i tako je saga u lipnju 1967. stigla na kioske. U Colanna Rodeo serijalu smjenjivale priče D'Antoniove sage, zatim su tu bili Gordon Jim i Narednik York Rinalda D'Amija, Gian Luigijev i Calegarijev serijal o Davyju Crockettu pod naslovom Big Davy, a tijekom godina objavljeni su i Lobo Kid, Judok, Rick Master, El Kid, Yuma Kid, Tim i Dusty, Bizonska ophodnja, Joselito i jedna neobjavljena epizoda ratnog stripa Ernie Pike. Ukupno je objavljeno 162 naslova raznih junaka, od toga 73 naslova otpada na sagu, a priča “Čovjek s granice“, koja pripada sagi, je kao jubilarna stota objavljena u koloru. Saga o obitelji MacDonald/Adams, kao i serijal Collana Rodeo završavaju u prosincu 1980.

Izdavačka kuća Cepim u srpnju 1984. kreće s reprintom serijala kao zasebno mjesečno izdanje sa svakom pričom pojedinačno objavljenom, dok su ostali junaci našli svoje mjesto u Tutto West serijalu. Novom Cepimovom izdanju zvanom “rossa“ prethodi kratka priča od 12 stranica pod naslovom “Intervju“ iz lipnja 1983. objavljena u jedanaestom broju strip magazina Orient Express. Priču je napisao i nacrtao Gino D'Antonio, a koja kroz lik ostarjelog Pata MacDonalda donosi viđenje generala Custera i njegove sudbine nakon Little Bighorna. Kratka priča ponovo je objavljena na stranicama katoličkog tjednika “Il Giornalino“ ali sa znatno ublaženim scenama bitke. Prije toga, 1981. izdavačka kuća Sonzogno objavila je izdanje “Ratnici s Divljeg zapada“ u kojoj su objavljene dvije epizode serijala “Storia del West“ obojene za tu priliku, “Velika rijeka“ i “Dan slave.“ Drugo izdanje donosi velike promjene. Prve tri priče objavljene u Collana Rodeo serijalu su jedine koje su bile rađene u nastavcima, za razliku od slijedećih brojeva koji su bili zasebne priče na 96 stranica. Zbog dodavanja novih tabli nastalo je novih 192 stranica, i od tri prve priče nastalo je pet novih epizoda, i od 73 broja koliko sadrži original Collana Rodeo, došlo se do 75 brojeva koji sadrže 76 priča, jer je broj 15 u stvari sastavljen od dviju samostalnih epizoda; “Posljednji dvoboj“ i sadrži 45 stranica i “Opasna misija“ koja ima 51 stranicu, a Renzo Calegari se prvom pričom oprašta od serijala). “Prema nepoznatome“, prvi broj serijala, uz originalnih 87 dobio je devet novih stranica. Slijedeća priča “Pustolovi“ je kompletna nova priča koju je nacrtao Renato Polese. Treći broj “Velika dolina“ počeo je s 21 novom tablom koje je nacrtao Polese, a na koje su se nadovezale zadnjih devet tabli izvorne verzije prvog broja i prvih 66 tabli “Velike rijeke.“ Četvrta priča “Osvajači“ dobila je 58 novih tabli koje je nacrtao Renato Polese. “Alamo“ je zadnja dorađivana priča i dobila je 8 novih tabli koje je, kao i naslovnice brojeva 2 i 3 iz reprinta nacrtao Gino D'Antonio. Cepim s objavljenim brojem 75 “La fine della pista“završava reprint u rujnu 1990.

U svibnju i listopadu 1994. Mondadori objavljuje dvije knjige, a svaka sadrži po pet odabranih priča iz serijala. Prva knjiga “Onkraj granice“ sadrži prvih pet kronološki objavljenih epizoda, a knjiga “Šerifi i odmetnici“ sadrži priče “Zakon jačega“, “Kainov soj“, “Oklahoma“, “Udarac za udarcem“ i “Borci.“ Knjige sadržavaju i uvide u biografije gotovo svih članova koji su sudjelovali u projektu. Između srpnja 1994-1996. izdavač Hobby & Work iz Milana ponovo objavljuje “rossa“ ediciju za kiosk izdanje ali pod drugim naslovom; “Il selvaggio West“, u većem formatu (20x29) i u koloru s prilozima pod naslovom “Priča o Divljem zapadu.“ Fanovi nisu bili oduševljeni tim izdanjem jer zbog lošeg koloriranja crtež se činio mutnim i nejasnim. If Edizioni je krenuo s reprintom u lipnju 2003. Zadnji reprint sage djelo je izdavačke kuće Sole 24 Ore koja je krenula s izdavanjem 2012 u nešto većem formatu (17x24) i s crnom pozadinom na naslovnicama.

Od 1970-ih, saga je objavljivana u Francuskoj u izdanju Editions Aventures et Voyage pod naslovom “La Route de l'ouest“ kao džepno izdanje od 128 stranica. U Nizozemskoj sagu objavljuju pod imenom “Wild West“ u izdanju Baldakjin Boken u bonelli formatu. Saga je izlazila u Grčkoj, Norveškoj, Brazilu, Švedskoj i Turskoj.

Na našim prostorima serijal “Storia del West“ objavljivala je izdavačka kuća Dnevnik u svojim edicijama Zlatna Serija i Lunov Magnus Strip. U prvoj polovici sedamdesetih izlazi prva priča ZS 55 “Misija kapetana Klerka“ i u toj ediciji objavljeno je još 42 priče, a LMS od broja 47 “Plamen rata“ objavljuje još deset priča, uz deset reprinta koji su krenuli od broja 942 “U susret nepoznatom.“ Nije iznenađujuća urednička politika nepoštivanja originalnog redoslijeda izlaženja, to su radili s ostalim serijalima, a ni ovaj nije bio iznimka pa priče nisu objavljivane kronološkim redom. Serijal je objavljen i kao piratsko, takozavnao “crveno” izdanje vjerodostojno originalu koje kronološki prati sve priče od početka do kraja, ukupno 37 brojeva, po dva originalna broja u jedan, i jedan trobroj. U svibnju 2011. Strip Agent je krenuo s izdavanjem serijala pod naslovom “Priče s Divljeg zapada” kao kiosk izdanje vjerno originalu koje je izdao If Edizioni. Svaki broj ima po dvije epizode koje idu kronološkim redom, a svaki broj sadrži predgovore Gina D’Antonija koji govore o povijesnim događanjima i osobama tog vremena i načinu života starosjedilaca i doseljenika koji su predstavljeni u nizu Calegarijevih ilustracija.

“Priče s Divljeg zapada” je saga koja se odvija kroz jedno stoljeće, a divlja granica, koja je tijekom vremena nestajala, prikazana je na fascinantan način. Poteskim pristupom D’Antonio vodi nas kroz tu fascinaciju, od prve priče u kojoj nam na epski način predstavlja avanture hrabrih istraživača u nepoznatim i neistraženim predjelima američke divljine, do zadnje priče u kojoj nam obitelj MacDonald s nostalgijom i sjetom govori o vremenu slobode i beskrajne divljine. Gino nas nije iznenadio, prikazao je krvav i okrutan način života na američkom Zapadu. Borbe za opstanak, rat za neovisnost Teksasa, Građanski rat, Indijanski ratovi, revolveraški obračuni, napadi na usamljene farme, pljačke banki i prepadi na diližanse, šakački obračuni…Gotovo sve što znamo o Zapadu upakirano je u 76 priča. D’Antonio gradi sagu prema američkoj kolektivnoj svijesti koja je oblikovala taj surovi period (jer povijest pišu pobjednici), i bez iluzija o naravi ljudske prirode prikazuje krvave događaje koji se temelje na pokoravanju Zapada. Nisu priče tek puka i hladna reprodukcija povijesti kroz gole činjenice bez iznošenja emocija, tako nešto je nemoguće učiniti, pogotovo zbog osobnosti raznih povijesnih ličnosti koje se pojavljuju kroz serijal a koji svojim nastupom kroz povijesna događanja čine ovu sagu jedinstvenom u svijetu stripa. Većinu povijesnih likova koji su prošli kroz serijal znamo iz brojnih legendi, priča, stripova, knjiga i filmova, za neke ćete morati koristiti tražilicu i upoznati njihovu ulogu u povijesti Zapada. Ne zaboravimo, serijal je rađen prije pola stoljeća, kada informacije nisu bile dostupne jednim klikom, i D’Antonio se morao svojski potruditi i prikupiti ogroman radni materijal i baciti se na proučavanje američke povijesti. Već od prvog broja, kroz trgovca krznima Manuela Lisu, vođa ekspedicije Clarka i Lewisa, trapere, vodiče i ljude s granice Johna Coltera i Jima Bridgera autor nam sugerira u kojem će se smjeru daljne pustolovine razvijati. Malo fiktivnih podzapleta pomiješanih s povijesnim događanjima, izmišljeni likovi kojima je put ukrižan s povijesnim likovima i zabavno štivo s elementima edukacije je tu.

Naslovnice

Priča počinje 1804. kada mladi emigrant iz Starog svijeta Brett MacDonald pristiže u Novi svijet, Ameriku, zemlju obećanu. Godinu dana nakon što su SAD udvostručile svoj teritorij kupnjom Louisiane, ekspedicija Lewis i Clark napustila je St.Louis i krenula lađama uzvodno Missourijem s ciljem istraživanja sjeverozapada, sve do Pacifičkog oceana. Pridružio im se mladi Brett, umjetnik i slikar, sa zadaćom bilježenja podataka i mapiranja teritorija. Brett će doživjeti niz opasnih pustolovina, susresti će francusko-kanadskog trgovca krznom Toussainta Charbonneaua koji je u stvarnoj povijesti imao ženu Indijanku Sacagaweju, a prema kojoj je D’Antonio uradio lik Sicaweje, mlade Šošonke koja spašava Bretta iz zarobljeništva Foxa i postaje mu žena. Nakon uspješno završene ekspedicije, u ožujku 1806. Brett se vraća Sicaweji koja ga čeka s iznenađenjem, rodila mu je sina Patricka. Zbog narušenog zdravlja Sikaweje mala obitelj se seli na jug, u Teksas, koji je pod upravom Meksika. Pat će postati nositelj serijala nakon pogibije svojih roditelja, a to neugodno iznenađenje D’Antonio nam je priredio vrlo brzo, već u petoj priči u kojoj rat za neovisnost Teksasa prožima radnju.

U povijesnom razdoblju borbe Teksasa za neovisnost vidjeli smo empresarija Stephena Austina, američku narodu legendu Davyja Crocketta, zapovjednike utvrde Alamo pukovnika Travisa i Jima Bowieja, političara i ratnog vođu Sama Houstona, izumitelja Samuela Colta i Kita Carsona, trapera, vodiča, vojnog časnika, borca protiv Indijanaca, koji će dobiti uloge u sedam priča. Pat je u tim ranim pričama okarektiziran kao mladić nemirnog i pustolovnog duha, neprestano u potrazi za avanturama koje ga vode sve do Kalifornije gdje upoznaje Brendu Adams i njezina sina Billa. Svi zajedno vratit će se na Patovu farmu u Teksasu, koji je u međuvremenu postao 28. savezna država USA. Tijekom idućih avantura, Bill Adams formira se kao nositelj radnji kroz veliki broj priča. Avanture ga vode kroz razne opasnosti koje je doživio kao dočasnik u vojnoj službi, detektiv u “Pinkerton” agenciji i tajni agent u službi Unije u Građanskom ratu. Ovaj period obilježili su predsjednik Unije Abraham Lincoln, predsjednik Konfederacije Jefferson Davis, kao i generali Lee i “Stonewall” Jackson na strani Juga, a Sherman i Grant na strani Sjevera. Vidjeli smo “Krvavog” Billa Andersona i Williama Quantrilla, opake i nemilosrdne južnjačke gerilce koji se nisu ustručavali masakrirati civile. Tu je i Allan Pinkerton, osnivač detektivske agencije “Pinkerton” a pojavljuje se u 12 priča sage.

Za vrijeme rata Bill Adams je upoznao južnjačku ljepoticu Bellindu Hall, a nakon početne netrpeljivosti i niza opasnosti kroz koje su prošli rađa se ljubav koju su okrunili brakom. Jedan povijesni lik posebno se ističe u ovom periodu, pustolov i revolveraš Wild Bill Hickok postaje Billov najbolji prijatelj i suborac kroz brojne pustolovine.

Gino poseže za narativnom fikcijom u iznošenju likova koji nisu povijesni, već stvoreni za potrebe sage. Jedan od takvih likova je Mac, punim imenom Alistair MacRimmon, Škot porijeklom. Upoznao je Pata  tijekom lutanja po Kaliforniji i postali su najbolji prijatelji, ali im se životni put razdvojio pa je Mac dobio nekoliko svojih priča, a na kraju sage vidimo ga zajedno s obitelji MacDonald/Adams. Nakon svršetka Građanskog rata kreće mitski i legendarni period Divljeg zapada koji traje do kraja 1891. tj. do kraja sage. To je vrijeme sve većeg broja doseljenika, sve gušćeg naseljavanja, gradnje željeznice prema Tihom oceanu, vrijeme kauboja i gonjenja stoke, vrijeme Colta .45 i repetirki Winchester, vrijeme razbojnika Jesse Jamesa i Colea Youngera, zloglasne braće Reno, Wyatta Earpa, Doca Hollidaya i braće Clanton, ekscentričnog suca Roya Beana, romansiranih pljaškaša Butcha Cassidyja i Sundance Kida, vrijeme revolveraških obračuna i Billyja the Kida. Ali i vrijeme koje je donijelo poraz i pokoravanje jednog naroda kroz krvave bitke na rijeci Washita, Sand Creek masakra, Wounded Knee pokolja. Vrijeme koje Ludi Konj, Crveni Oblak, Bik Koji Sjedi pokušavaju zaustaviti pobjedom kod Little Bighorna ne bi li odgodili neumitan kraj indijanske rase. U tom burnom vremenu Patova djeca Ben i Brett dobili su šanse za svoje pustolovine.
Obitelj MacDonald/Adams prošla je kroz brojne avanture. Gubili su članove obitelji, ali i dobivali nove. Živjeli su u divljem vremenu borbe za komad zemlje, vremenu kada je život bio bezvrijedan, a ovisio je o brzini kažiprsta na obaraču. Padali su i ponovo se dizali, gubili i iznova gradili, i unatoč svim tragedijama kroz koje su prošli zadržali su povjerenje u vrijednosti koje daju smisao životu; poštovanje prema obitelji i prijateljstvu.