Stripizam #6: O sakralnim grešnicima i profanim svecima

Tintin

Miroslav Cmuk o teško pomirljivim antonimima...

Istinski religiozan čovjek nema nikakve dileme da je utemeljitelj kršćanstva Isus Krist (ili islama Muhamed, budizma Buda itd.) postojao i da je on bio poslan od Svemogućeg Boga s porukom koja znači jedinu i cijelu istinu. Čovjek potpuno suprotna shvaćanja smatra cjelokupnu religiju praznom pričom.

Midhat Ajanović

 

Humanisti su u pravilu najveći neprijatelji živim ljudima, mogu satima i danima učeno promišljati pred kamerama o (pro)bitku i egzistencijalnim problemima, podupirati bradu dlanovima dok slušaju kolegino izlaganje o bezdušnim korporacijama, benignim (i malignim) tipovima umjetnosti te legalizacijama i zabranama svake vrste. Pojedini humanisti imaju jasan stav o svemu, u to nema sumnje, no upitno je u kojoj su mjeri ti stavovi konkretno oprimjereni i aktivno življeni, a ne samo vješto verbalizirani. Osoba sa stavom drži do svojih načela i ne mijenja ih olako, naročito ako je izgrađen na temeljima. Neki su pak skloni preispitivanju, dograđivanju i prerađivanju svojih i tuđih stavova, dok nekima nikada ne padaju na pamet škakljiva pitanja. Opet, dok jedni nenametljivo i skromno žive svoje stavove, drugi imaju potrebu nametljivo propagirati svoj modus vivendi i mišljenja što uvelike čine njihovu svakodnevicu – život im se nerijetko sastoji od mijenjanja i omalovažavanja drugih. Niski udarci nisu rijetkost u mnogim verbalnim debatama koje lako prerastu u fizički sukob; gotovo svaki nesporazum započinje zbog krivog pogleda sugovornika ili pogrešno shvaćenih riječi o čijoj je snazi i raznolikosti odlično pisao Stanislav Petrović u pjesmi „Naše rieči“.

Služenje jezikom nije jednostavna radnja. Riječi su, a ne preljubnički čin, razlog zbog kojeg danas nastaju brojni razvodi, baš kao što su nekada zbog ljubavi nastajali ratovi (Trojanski rat). Značenje brojnih riječi nije jasno mnogim izvornim govornicima nekoga jezika, što svakako ovisi o dobnoj skupini i mentalnim sposobnostima. Bolje poznavanje jezika možda bi dovelo do ispravnijeg služenja istim pa bi se tako smanjila količina nepotrebnih nesporazuma; prosječni pojedinac znao bi suštinsku razliku između riječi seljak (osoba koja živi na selu) i seljačina (osoba sirove osobnosti bez obzira na mjesto stanovanja) i koristio ih u odgovarajućem kontekstu, što je danas rijedak slučaj. Semantici bi se trebala pridavati daleko veća pažnja tijekom formalnog obrazovanja, naročito na satovima materinjega jezika koji je bitan dio identiteta; nekorištenje materinjega jezika ili njegovo nepravilno korištenje uvelike pospješuje rasap osobnosti. Gubljenje identiteta ne događa se preko noći, već postupno, u sitnim koracima. Utješna je činjenica da napuknuti identitet donekle popravlja gorko životno iskustvo, a to nam zorno predočava Marjane Satrapi u grafičkom romanu „Perzepolis“. Teško pomirljivi antonimi čine autobiografsku priču iranske umjetnice – vjera otvoreno i grubo kontrira svakom obliku nevjere i(li) sumnje, samouvjereni sveci prozivaju pale grešnike, a urbane seljačine uče učene kako se kulturno ophoditi prema revolucionarnoj većini. Čitava obitelj Satrapi (roditelji, ujak, baka...) simbol je pobune i dekadencije; oni odudaraju, a samim time i zaudaraju konzervativnom režimu. Dok u ich-formi opisuje vlastito djetinjstvo u Teheranu, djevojaštvo u Beču i zrelije godine, Satrapijeva ujedno govori o Islamskoj revoluciji u Iranu, dvostrukim mjerilama vjerskih i političkih vođa (pravila za muškarce ne vrijede za žene i obrnuto) koji u različitostima Zapada vide manjkave opasnosti (ali ne i korisne prednosti koje Zapad donosi sa sobom), no prikazuje i moderne Zapadnjake koji, vođeni predrasudama, Istočnjake doživljavaju kao prljave imigrante.

„Perzepolis“ čine profani i sakralni fanatici koji nemaju smisla za humor i milosrdni osjećaj za oprost, dok su oni koji se ne slažu s vladajućima protivnici, klasificirani kao rušitelji sistema. Paradoksalnih situacija - u kojima profani grešnici u nevolji pokazuju svetačku osobnost, a deklarirani humanisti neljudsku vjernost sistemu što ne služi narodu, već odabranim pojedincima i njihovim mladuncima – ne manjka. Dvoslojna priča, jedna globalna i druga privatna, sačinjavaju „Perzepolis“; obje bi se trebale svidjeti onima koji su na sličan način prošli kroz faze mladenačkog traženja, opirući se pritom glupostima vladajućih, makar riječju. „Perzepolis“ je humana društvena kronika kakve možemo vidjeti u ozbiljnijim dokumentarnim emisijama i pročitati u čitljivijim novinskim reportažama u kojima nema populizma i senzacionalizma ni u tragovima. Premda u grafičkom romanu nedostaje zvuk, priča nam, iako nijemim putem, sasvim zorno predočava represivnu društvenu klimu (Vincent Paronnaud i Marjane Satrapi napravili su 2007. po grafičkom romanu „Perzepolis“ istoimeni animirani film u kojem je radnja mjestimice skraćena, pri čemu nije izgubila na vrijednosti) i osobne sumnje jedne jedinke čija esencijalna pitanja s godinama ne jenjavaju, već dobivaju na težini zbog kroničnog nedostatka adekvatnih odgovora. Iranska kinematografija godinama pravi prave filmske bisere („Color of Paradise“, „Children of Heaven“, „Baran“, „Where is the Friends Home?“) koji gledateljstvo čine društveno osvještenijima kao što je to činio talijanski realizam sredinom 20. st. („Sciuscia“, „The Bicycle Thief“, „Umberto D.“, „La ciociara“), a jednako angažirana i humana priča nudi nam se u „Perzepolisu“. Ne bi se moglo reći da je Satrapijeva svoju osobnu priču uljepšavala, baš naprotiv, mjestimice je brutalno (samo)kritična i iskrena u (pri)kazivanju.

Lažna blagorječivost i etiketiranje hotimično stvaraju tenzije što vode u krvave nesporazume, na globalnoj razini prevladava prividna demokracija – oko antonimskih parova kapitalizam-komunizam i vjera-nevjera lome se misaona koplja i planiraju nuklearni ratovi samo zato jer nekoliko neurotičnih degenerika ne može utažiti volju za vladanjem. Pojedine vjernike vrijeđa nečije otvoreno nevjerovanje u Boga i doživljavaju tuđe nevjerstvo osobno, a nađe se i ateista koji također na nepriličan i agresivan način nastoje diskredirati vjernički puk. Vjernički se grijesi naveliko i naširoko provlače kroz medije, žešćim im se tonom spočitavaju vidljive mane, a jednako oštro se gleda i na propuste pojedinaca koji su (naj)poznati(ji) po neskrivenoj nereligioznosti. Obje struje zaboravljaju da religioznost ne mora biti nužno povezana s duhovnošću (i obrnuto!), a zajednička negativna osobina obiju skupina (i njihovih brojnih ratobornih inačica) jest da se konstantno žale na nedostatak dijaloga i pritom uporno pozivaju neistomišljenike na toleranciju, popularnu riječ koja nikada nije iskreno zaživjela u svakodnevnoj praksi.

„Perzelopis“ jasno prikazuje izgubljenost i krhkost pojedinca te snagu zatucane i zaluđene mase, no teško da će promijeniti sliku svijeta i(li) lošeg čovjeka nabolje. Hoće li se čitatelju svidjeti autobiografska priča u kojoj se govori o sakralnim grešnicima i profanim svecima, poljuljanim društvenim sistemima i verbalnim velovima što su u materijalnom obliku prisutni u mnogim civilizacijama, najviše ovisi – baš kao i uvijek - o njegovom mentalnom sklopu.

© Miroslav Cmuk


#5: O zanemarenom žanru u filmu i stripu | #7: O legendama i legendarnosti Jože Filozofa

Najnovije

Vijesti

    Magazin

    Recenzije

    • Ice Cream Man
      Kod: ICM IMG 1/5
      Ocjena: 80%
      Vrijeme: 12.7.2020. 19:37:00
      Autor: Paka01
      Broj komentara: 0
      Broj pogleda: 168
    • Proteus
      Kod: TX ZS 33/984/985
      Ocjena: 76%
      Vrijeme: 10.7.2020. 15:34:00
      Autor: igor 12
      Broj komentara: 6
      Broj pogleda: 724
    • Njihalo strave
      Kod: VB PO 1
      Ocjena: 70%
      Vrijeme: 7.7.2020. 15:05:00
      Autor: Kila Banana
      Broj komentara: 8
      Broj pogleda: 823
    • Božji sud
      Kod: KP SA 7c
      Ocjena: 82%
      Vrijeme: 6.7.2020. 9:20:00
      Autor: Spock
      Broj komentara: 8
      Broj pogleda: 556
    • Put za raj
      Kod: ZG VCSP 32
      Ocjena: 50%
      Vrijeme: 3.7.2020. 23:14:00
      Autor: Djole
      Broj komentara: 4
      Broj pogleda: 1926

    Aukcije

    Forum

    Najčitanije

    Vijesti

      Magazin

      Recenzije

      • Izgubljeni svijet
        Kod: ZG VEC 107/109
        Ocjena: 95%
        Vrijeme: 14.4.2020. 23:55:00
        Autor: igor 12
        Broj komentara: 17
        Broj pogleda: 2574
      • Poslije apokalipse
        Kod: NN LIB 55
        Ocjena: 100%
        Vrijeme: 23.5.2020. 17:54:00
        Autor: Jerry Krause
        Broj komentara: 1
        Broj pogleda: 2443
      • Put za raj
        Kod: ZG VCSP 32
        Ocjena: 50%
        Vrijeme: 3.7.2020. 23:14:00
        Autor: Djole
        Broj komentara: 4
        Broj pogleda: 1926
      • Svijet Nancy Porter
        Kod: NN ALM 7a
        Ocjena: 61%
        Vrijeme: 21.4.2020. 18:47:00
        Autor: Jerry Krause
        Broj komentara: 1
        Broj pogleda: 1571
      • Hellgate u plamenu
        Kod: ZG LU 275/276
        Ocjena: 87%
        Vrijeme: 23.6.2020. 1:11:00
        Autor: igor 12
        Broj komentara: 13
        Broj pogleda: 1335

      Aukcije

      Forum