Stripizam #17: O virtualnom trgu i papirnatom tragu.

Mister No

Miroslav Cmuk o prošlosti i sadašnjosti trga te buducnosti papira.

Facebook prosvjednici misle da je arhiv nešto kao i fejs - ti ga zbrišeš, a on i dalje postoji.
Željko Porobija

Odvajkada su trgovi bili središta izravne komunikacije, mjesta okupljanja na kojima je dolazilo do razmjenjivanja informacija, stvaranja ideja i žustrih sukobljavanja mišljenja. Suvremene prilike potvrđuju činjenicu da su trgovi, naročito središnji, srce grada, mjesto društvenih okupljanja te nalazište poslovnih partnera, poznanika, prijatelja ili ljubavnika. Budući da ga najčešće krase klupe, trg uredno posluži kao predah slučajnim i namjernim prolaznicima.

U ruralnim sredinama donedavno je mjesto okupljanja predstavljala trafostanica, spomenik, kapelica ili kakvo prometnije raskrižje, no internetske čari izjednačile su stanovnike sela i gradova pretvorivši planetu Zemlju u globalno selo[1]. Bez obzira na mjesto stanovanja, čovjek pomoću Interneta može nesmetano gledati u svijet - za takvo što potrebno je samo imati dovoljno jak signal – no pitanje je u koji, kakav i čiji se svijet gleda (viri, točnije rečeno!). Stvarne i internetske trgove ista želja održava na životu – teško utaživa potreba za komunikacijom, krik za postojanjem, izražavanjem i iskazivanjem jastva – ukratko, potreba za ostavljanjem traga. Virtualnim se putem stvaraju nova prijateljstva; štoviše, neki se, kao u filmu Her (Spike Jonze, 2013.), čak i zaljubljuju u misleće aplikacije ili robuju uređajima. Društvene mreže i internetski trgovi postali su nadomjestak za stvarne susrete i razgovore uživo. Na paradoksalan način očaravajuća virtualnost uzima danak – naime, društvene mreže smanjuju razinu društvenosti, glavni su proizvođači asocijalnog ponašanja i aktivni promotori istoga – suvremeni čovjek zazire od izravnih bliskosti, prirodnije mu je komuniciranje pomoću tehnoloških pomagala. Internetski su trgovi po brojnosti korisnika nadvladali stvarne trgove na kojima, doduše, ne manjka ljudi, ali nedostaje interaktivnosti među njima, dok internetski forumaši žustro propagiraju određene ideje i brane sebi bliske stavove aktivnije nego što to čine u stvarnom životu. Internetska bespuća dopuštaju i najintrovertnijim dušama da slobodno izbace iz sebe ono najbolje, ali i najgore iz sebe; ne manjka nepoželjnih izjava u virtualnim svjetovima, tim više jer korisnicima pseudonim jamči djelomičnu anonimnost. Anonimnost im pruža dodatnu dozu verbalne hrabrosti koju inače možda i nemaju u stvarnom životu, dok se, eto, na internetskom valovlju svaki lokalni šonjo lako pretvari u Peru Batinu koji izbacuje nakupljene frustracije te proklinje majke, očeve i bogove neistomišljenika.

Računalni zasloni postupno dobivaju bitku nad papirom što je ionako lako podložan uništenju; virtualne forme slađe su i bliže novim generacijama koje informatički jesu pismenije, ali i nesposobnije kada se mora čitati s razumijevanjem. Njima su elektroničke knjige i informativni portali sasvim uobičajena sredstva komunikacije. Kad god su u prilici birati, većina mlađih čitatelja radije čita sa zaslona, stoga se novinari, književnici i piskarala moraju služiti novim tehnologijama ako žele biti (pro)čitati. Društvene polemike sele se na portale i pritom se krate, raspravljački tekst ne smije biti duži od tri novinske kartice jer u protivnom automatski odbija potencijalnog čitatelja koji želi što brže i lakše doći do željene informacije. Naravno, zahtjevnijega čitatelja neće zasmetati detaljniji i opsežniji tekst, baš naprotiv, njemu će goditi gušća materija i dublji uvid u problematiku jer mu je i osobnost vjerojatno takva, no takvih je čitatelja, baš kao i polemičara, sve manje pod suncem.

U papirnatim su novinama polemičari (kolumnisti, feljtonisti) redovno potpisani punim imenom i prezimenom te bili poznati čitateljstvu po karakterističnom načinu pisanja. Osvješteni i brižni kad je u pitanju briga za običnog čovjeka, ali jednako pronicavi i oštri kad se morala popljuvati nečija glupost ili gramzivost, papirnati meštri pisane riječi opravdano su izazivali pažnju, zarađivali poštovanje i zavist drugih. Znali su udarati nisko, ali i to bi uradili sa stilom. Stil, ta bitna i raritetna značajka originalnosti, u virtualnom svijetu gubi na značaju, čak štoviše, stil do sada nije zadobio pretjeranu vrijednost u virtualnom okruženju u kojem kontraznanje i polupismenost većine lako nadvlada pismenost i znanje manjine. Papiru se prognozira smrt pa knjižničari strepe da uskoro neće imati posla. I zaista, sve je sigurnija pretpostavka da će novi mediji (e-knjige, audio knjige i internetski portali) preuzeti dobar dio papirnate publike. U Velikoj Britaniji, zemlji koja je prva osnovala javne knjižnice kakve i danas postoje, zatvaraju se javne knjižnice i njihovi ogranci pod izlikom štednje. Neosporiva je činjenica da mnoge zemlje, među koje se ubraja i tranzicijska Hrvatska, sve manje ulažu u proces odgoja i obrazovanja, ali i u nabavu knjiga za narodne, školske i sveučilišne knjižnice jer netko obrazovano i samosvjesno biračko tijelo ne doživljava kao konstruktivni društveni element, već kao smetnju bez koje se može lakše upravljati stadom. Umjesto da obogaćuje knjižnično blago nabavljanjem novih knjiga – nema funkcionalne knjižnice čiji je fond dovoljno bogat – i tako kod naroda potiče opću pismenost, vlast radije ulaže u modernizaciju društva, dok zapravo lukavo maže masne mase. Tako su osiromašeni školski sistemi u stanju pronaći novac za tehniku koja je ograničenoga vijeka trajanja, dok na papiru redovno štede. Poput šminke što se lako razmoči, tehnika izgubi svrhu čim ponestane energije. Pribroji li se tome nenadani pad sistema, diverzivni napadaji na isti te česte pogreške nesavršenih računala - priroda računala je nesavršena jer je produkt ljudskog truda – može se zaključiti da tehničke novotarije i nisu baš najpouzdanija sredstva. Papirnati mediji nisu ovisni o punoći baterije i razini energiji, barem ne danju, za čitanje je dovoljno imati donekle zainteresirano oko.

Papirnata knjiga neće izumrijeti, uvijek će biti tradicionalnih čitatelja koji pronalaze čar u okretanju nove stranice, znaju uživati u mirisu i kakvoći papira te vizualnom dizajnu knjige uopće. Oni koji daju prednost opipljivim predmetima, neće se posve prepustiti tehnologiji. Knjiga će se, doduše, morati promijeniti i prilagođavati novim generacijama - kako tematski, tako i po pitanju forme – ali neće samo tako doći do njegovog uništenja. Autori stripova također popuštaju pred promjenama, neki jer žele živjeti od stripa, a neki jer nemaju problema s prihvaćanjem inovacija pa se tako stripovi sele s papira na portale gdje se lakše dijele među korisnicima. Strip je, sudeći po zastupljenosti u narodnim knjižnicama, uspio steći status književnog umjetničkog djela, ali trajno mjesto na policama nije ga učinilo popularnijim jer je cjelokupna kultura čitanja i posjećenost knjižnica svedena na minimum. Pomnije čitanje s papira zahtijeva i solidniji budžet, što će reći da manjak financija također može biti opravdan razlog za smanjeno čitanje. Prije se, barem u manjim sredinama, slaba pismenost i načitanost građana nastojala opravdavati skupoćom i premalim brojem izdanja, no danas jeftinijih papirnatih izdanja ne manjka, središnji problem krije se u činjenici da papir nije in u ovim vremenima sveopće digitalizacije[2]. Čitanje s papira postalo je predmet nazadovanja, sramota je uživati u papirnatom mediju pored tolikih zaslona. Bez upotrebe prigodničarskih riječi i uzvišenih gesti, digitalno doba šutke pokapa višestoljetnu vladavinu papira.

Upravo zbog šarene virtualnosti papirnata knjiga izgubila je ulogu brižne odgajateljice, pružateljice korisnih odgovora i graditeljice mašte; virtualni svjetovi su ti koji konstantno iritiraju ljudska osjetila u toj mjeri da korisnici više nisu u stanju osjetiti potrebe stvarnih ljudi. Teško će se otupjele i samožive generacije virtualnih poklonika ponovno zainteresirati za iščitavanje papirnatih tragova. Futuristički film Equilibrium (Kurt Wimmer, 2002.) prikazuje totalitarno društvo u kojem su osjećaji zabranjeni, sistem koji uništava umjetnička djela što izazivaju emocije. Ništa čudno ako se takva ili slična zloguka viđenja o budućnosti umjetnosti i ostvare jer, nije rijetkost da se baš najneočekivanija prorokovanja naprednih pojedinaca ispune. Nisu jednom umjetnici bili ispred svog vremena, uspješno prezentirali vizure iz budućnosti na papiru – Čapek je predskazao dolazak robota i imenovao ga, a Orwell najavio tiraniju Velikog Brata. Čak i melankolični agent Nathan Never iz svijeta fikcije postaje dio naše fakcije – predstavlja hodajuću rijetkost koja skuplja mrtve raritete.

Nažalost, svakodnevno svjedočimo smrti papirnatih pisama, razglednica i čestitaka; budući da više ne donose namirisane kuverte, već pretežno račune i opomene, poštari više nisu poželjni, već omraženi službenici čiji se posao, zahvaljujući tehnološkom napretku, stubokom mijenja.

© Miroslav Cmuk



[1] Igor Mandić je među prvima na ovim prostorima upotrijebio McLuhanovu sintagmu.

[2] Nedostatak stripova negativno se odrazio na publiku tijekom Domovinskog rata; nemogućnost redovnog kupovanja novih izdanja (naprosto ih nije bilo) je rasulo čitateljstvo.


#16: O subjektivnoj kritici subjektivnog teksta | #18: O sporoj smrtnosti devete umjetnosti

Anketa

Što vam je najinteresantnije na stripovi.com?

Rezultati

Arhiva

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Nueces Valley
    Kod: TX MX 21
    Ocjena: 85%
    Vrijeme: 24.6.2019. 15:18:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 5
    Broj pogleda: 231
  • Yukonski kozaci
    Kod: ZG MX 34
    Ocjena: 59%
    Vrijeme: 24.6.2019. 15:00:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 146
  • The Wrong Earth
    Kod: TWE AHOY 1/6
    Ocjena: 76%
    Vrijeme: 22.6.2019. 18:41:00
    Autor: Paka01
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 258
  • Dadilja
    Kod: DD SD 38
    Ocjena: 42%
    Vrijeme: 19.6.2019. 0:56:00
    Autor: Sarghan
    Broj komentara: 6
    Broj pogleda: 593
  • Obračun u Crnoj Dolini
    Kod: KT LMS 186/187
    Ocjena: 74%
    Vrijeme: 18.6.2019. 22:55:00
    Autor: Spock
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 461

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Ledene zemlje
    Kod: ZG MX 33
    Ocjena: 73%
    Vrijeme: 3.5.2019. 1:04:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 12
    Broj pogleda: 1838
  • Prljava afera
    Kod: MN LIB 8
    Ocjena: 56%
    Vrijeme: 11.4.2019. 1:08:00
    Autor: Spock
    Broj komentara: 12
    Broj pogleda: 1591
  • Spirale multiverzuma
    Kod: NN LIB 64b
    Ocjena: 60%
    Vrijeme: 14.5.2019. 0:36:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 1515
  • Krvna zakletva
    Kod: MN LIB 63
    Ocjena: 83%
    Vrijeme: 23.4.2019. 0:39:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 9
    Broj pogleda: 1409
  • Monstrum iz Philadelphie
    Kod: ZG VC 137/138
    Ocjena: 82%
    Vrijeme: 14.5.2019. 18:13:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 7
    Broj pogleda: 1265

Aukcije

Forum