Stripizam #18: O sporoj smrtnosti devete umjetnosti

Zekanove hvalevrijedne pustolovine

Miroslav Cmuk o književnim djelima u stripu i „drugoj smrti“ devete umjetnosti.

I knjižničari i pedagozi, ali i neki drugi (npr. političari koji uvijek znaju što je za narod najkorisnije) bili su u nedoumici što raditi sa stripovima. Treba li ih nabavljati za knjižnice ili ne, to je pitanje oko kojega su se dugo lomila koplja, premda je svima bilo jasno da ono nije nimalo uzbuđivalo čitatelje stripova – djecu i mladež.

Aleksandar Stipčević

Nakladnička kuća Znanje prepoznala je strip kao prigodno sredstvo širenja pismenosti. Izdala je ilustrirane književne klasike (Moby Dick, Frankenstein, Rat svjetova, Robin Hood, Oliver Twist...) u deset knjižica što su pogodna za putovanje, no mogu ih pročitati i oni koji žele znati više ili pak naprednija mladež željna novih svjetova. Jeftina su to izdanja, ne opterećuju budžet, i sastoje se od svega četrdesetak stranica stripa (plus tekstualni dodaci). Naravno, manji broj stranica i niska cijena ne garantiraju veću čitanost i prodanost.

Premda su sažeto ispričane i u obliku stripa, ilustrirane knjižice ne gube na vrijednosti i zanimljivosti, one su tek uvertira što mogu prethoditi čitanju izvornika. Izdavač Albert Lewis Kanter (1897.–1973.) glavni je krivac za nastajanje takvih edicija, njegova je ideja bila da se književni klasici ilustriraju i tako otmu zaboravu, baš u vrijeme kada je u Americi započela najezda superherojskih stripova (Kapetan America, Batman, Superman). Od 1941. do 1971. Kanter je izdao 169 ilustriranih književnih klasika. Među prvima je prepoznao strip kao idealan medij pomoću kojeg se može propagirati kultura čitanosti i proširiti granica opće kulture. Na kraju svakog izdanja nakladničke kuće Znanje stoji, poput upozoravajuće table, dobronamjeran savjet čitatelju: Sad kad ste pročitali izdanje ilustriranih klasika, ne propustite dodatni užitak čitanja izvornika, koji možete naći u školskoj ili javnoj knjižnici.

Ilustrirani klasici se, poput mnogih strip albuma i svezaka, danas mogu pronaći u fondu svake bolje opremljene knjižnice. Da ne bude zabune, valja naglasiti kako strip nije preko noći dobio mjesto na policama knjižnica. Dugo su prekobrojni protivnici stripa žustro naglašavali da strip kod djece previše potiče rad mašte, odnosno da udaljuje djecu od stvarnosti. Nisu pomislili da bi strip u sebi mogao sadržavati osnovne moralne vrijednosti ili poučne elemente pa su stripovi djeci često bili zabranjivani od strane roditelja, školskih djelatnika, ali i knjižničara koji o stripovima nisu imali pozitivno mišljenje. Opisivan kao laka literatura, strip donedavno nije imao svoje mjesto u knjižničnom fondu. Izmijenilo se više generacija otkako je strip izašao iz strogo ograđenoga geta; neki su klinci odrasli i postali knjižničari, ali i ostali vjerni devetoj umjetnosti. Razboritiji voditelji nabave, koji su cijepljeni od pošasti cenzure, nabavljaju građu koju njihovi korisnici traže jer znaju da u protivnom knjižnice neće preživjeti. Police u sve većoj mjeri popunjavaju novi, digitalni mediji (CD, DVD), a i strip ima stalno i šire mjesto jer se, eto, od 1896. godine pa do danas uspio riješiti kobnog obilježja trivijalnosti. Današnji voditelji nabave imaju znatno razvijenije uho za potrebe i želje svojih korisnika, uredno nabavljaju stripove, no djelomična cenzura još uvijek je prisutna. Stripovi koje krasi naglašeni pornografski sadržaj teže će naći mjesto na policama narodnih knjižnica jer je narodna knjižnica, prije svega, kulturna i obrazovna ustanova čija je zadaća širiti opću kulturu korisnika. Djelomična cenzura je nužna jer se svi korisnici, bez obzira na godine, smiju kretati i služiti otvorenim pristupom knjižnice, prostorom na kojem se nalaze i stripovi.

Nastavno osoblje također je promijenilo odnos prema stripu; strip opisuju kao likovno-književni proizvod, štoviše, služe se stripom kao metodičkim sredstvom. Koliko su uspješni u tome, upitno je iz više razloga. Današnja mladež u sve manjoj mjeri čita na klasičan način, ne privlači ih papiri, već zasloni što su interaktivnije, samim time i atraktivnije prirode. Učitelji sve teže približavaju učenicima univerzalne ljepote što se skrivaju u književnim djelima, i oni se u nastavnom procesu sve češće služe suvremenim tehnologijama da bi pridobili i zadržali pažnju učenika. Opet, sve manje je učitelja kao što je John Keating u filmu Dead Poets Society (Peter Weir, 1989.). Obrazovni entuzijazam i kod najodgovornijih nastavnika lako može splasnuti jer im društvene prilike ne dopuštaju da se bave obrazovanjem, već da troše dobar dio vremena na odgajanje jednog dijela traljave mladeži koju krasi razuzdanost i pasivnost, nepismenost i neodgojenost. Sve više roditelja nema vremena i volje za aktivnije bavljenje vlastitom djecom, tako da sve veći dio odgojne odgovornosti pada na školu. Školsko osoblje ne bavi se više obrazovanjem (nikada se nije bavilo samo tim aspektom), već je naglasak prebačen na odgojne vrijednosti – prosječan učitelj danas mora biti zamjenski roditelj, prijatelj, suradnik, pedijatar, pedagog, psiholog i, na kraju krajeva, učitelj koji će djetetu prenijeti potrebno znanje. Filmovi kao što su Entre les murs (Laurent Cantet, 2008.), Monsieur Lazhar (Philippe Falardeau, 2011.) i Half Nelson (Ryan Fleck, 2006.) realno prikazati suvremene školske situacije. Knjiga se u tim filmovima pojavljuje kao usputni rekvizit, naglasak je stavljen na međuljudske odnose.

Dok su prije učitelji pazili čitaju li učenici ispod klupe stripove i oduzimali im to štetno štivo, danas bi mnogi učitelji bili presretni da vide učenika kako potajice probavlja fordača. Nitko i ništa, pa ni strip kao medij, ne posjeduje dovoljno jaku sposobnost prenošenja ljubavi prema književnosti. U ovim vremenima, u kojima je politički nekorektan čin kad se osobe i stvari opišu pravim imenom, teško je uvjeriti učenika koje su prednosti i važnosti čitanja jer on smatra da je previše pametan bez čitanja. Društvo mu daje varljivo pravo da čini što god želi (sve dok ne čini nešto protiv vladajućih), indirektno mu poručuje da neće svijet propasti ako ne pročita klasična književna djela. Neće mu Shakespeare ili Dostojevski pronaći posao, nego rodijak sklon podmićivanju ili ćale koji mijenja stranačke kapute kao čarape. Bez obzira na stečeno znanje i broj pročitanih knjiga, čitatelj bez veze će biti i ostati bezveznjak u vlastitim i tuđim očima, u Isusovim godinama žicati mater za žilete ili Ludensovog Zagora.

Moram priznati kako zbog strastvene opsjednutosti filmovima i glazbom ne posjedujem pretjerane čitalačke navike. Nerado trošim vrijeme na manje poznate i osrednje autore, već konstantno čitam provjerena imena koja su me oblikovala (Hrabal, Desnica, Carver, Kundera, Kiš...), njihove misaone srodnike i najpouzdanije preporuke. Kako stvari stoje (a stoje i ne miču se!), najdraža (ne)klasična književna djela neću vidjeti/čitati u obliku stripa jer, unatoč neupitnoj umjetničkoj vrijednosti, ne jamče prodaju. Malnarov i Bebekov putopis U potrazi za Staklenim gradom mogao bi se bez problema pretočiti u formu stripa, no tko će to kupiti?

Strip se po drugi put marginalizira; doduše, ovaj put ga ne muči status šund literature, već sveprisutna i agresivna kultura nečitanja. Čitanje postaje aktivnost rezervirana za nepopuliste i nadrealiste, nadničari i oportunisti svih zemalja nemaju vremena za čitalačke užitke.

© Miroslav Cmuk


#17: O virtualnom trgu i papirnatom tragu. | #19: O nedavnim pričama iz davnine

Anketa

Što vam je najinteresantnije na stripovi.com?

Rezultati

Arhiva

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Nueces Valley
    Kod: TX MX 21
    Ocjena: 85%
    Vrijeme: 24.6.2019. 15:18:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 5
    Broj pogleda: 229
  • Yukonski kozaci
    Kod: ZG MX 34
    Ocjena: 59%
    Vrijeme: 24.6.2019. 15:00:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 144
  • The Wrong Earth
    Kod: TWE AHOY 1/6
    Ocjena: 76%
    Vrijeme: 22.6.2019. 18:41:00
    Autor: Paka01
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 258
  • Dadilja
    Kod: DD SD 38
    Ocjena: 42%
    Vrijeme: 19.6.2019. 0:56:00
    Autor: Sarghan
    Broj komentara: 6
    Broj pogleda: 593
  • Obračun u Crnoj Dolini
    Kod: KT LMS 186/187
    Ocjena: 74%
    Vrijeme: 18.6.2019. 22:55:00
    Autor: Spock
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 461

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Ledene zemlje
    Kod: ZG MX 33
    Ocjena: 73%
    Vrijeme: 3.5.2019. 1:04:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 12
    Broj pogleda: 1838
  • Prljava afera
    Kod: MN LIB 8
    Ocjena: 56%
    Vrijeme: 11.4.2019. 1:08:00
    Autor: Spock
    Broj komentara: 12
    Broj pogleda: 1591
  • Spirale multiverzuma
    Kod: NN LIB 64b
    Ocjena: 60%
    Vrijeme: 14.5.2019. 0:36:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 1515
  • Krvna zakletva
    Kod: MN LIB 63
    Ocjena: 83%
    Vrijeme: 23.4.2019. 0:39:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 9
    Broj pogleda: 1409
  • Monstrum iz Philadelphie
    Kod: ZG VC 137/138
    Ocjena: 82%
    Vrijeme: 14.5.2019. 18:13:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 7
    Broj pogleda: 1265

Aukcije

Forum