Stripizam #19: O nedavnim pričama iz davnine

Ken Parker

Miroslav Cmuk o knjizi „Price iz davnine“ Ivane Brlic-Mažuranic i obradama istih prica koje je napravio Krešimir Zimonic. Naravno, u obliku stripa!

Naslovnica knjige u stanju je privući ili odbiti čitatelja, naročito mlađeg kojem je prvi dojam o knjizi (naslovnicu najprije vidi) veoma važan u procesu čitanja. Po naslovnici se dade naslutiti kakvu priču očekivati, no dogodi se i da naslovnica nema pretjerane veze s radnjom, što je čest slučaj kod stripova – scena prikazana na naslovnici može biti u potpunoj suprotnosti sa sadržajem, a to kod nekih čitatelja lako izazove burno negodovanje. Neki stripovi baš zbog (ne)kvalitete naslovnice mogu zaraditi kultni status ili pljuvačke reakcije.

I ilustracije su, baš kao i naslovnice, čitateljima veoma bitan sastojak knjige, naročito onima koji veću pozornost pridaju vizualnom aspektu knjige. I dok jedna skupina čitatelja prihvaća tuđe likovne interpretacije književnih dijelova, situacija i likova, dežurni mrgudi skloni kritiziranju redovno se razočaraju ilustracijama jer su oni u svojoj glavi sasvim drukčije zamišljali vanjski izgled lika te interijer i eksterijer radnje. Pomirljiviji čitatelji uživaju u ilustracijama (i naslovnicama), redovno se služe njima za upotpunjavanje vlastitih zamišljaja. Nemali broj čitatelja zamišlja daljnji tijek radnje na temelju naslovnice što najavljuje sljedeći broj stripa, a vrijeme između izlaska najnovijeg i najavljenog sveščića brže prođe u maštanju.

Nije rijetkost da pojedine nakladničke kuće, naročito one koje se drže vizija i zacrtane izdavačke politike, zapošljavaju crtače čiji se likovni radovi poklapaju sa senzibilitetom djela što se mora ilustrirati. Kad bolje pretresem trajnija sjećanja iz ranog djetinjstva, nadolaze mi prekobrojne nijeme scene u kojima okom halapljivo probavljam književne ilustracije. Može se reći kako su pojedini ilustratori zaslužni krivci za moju trajnu navučenost na umjetnost riječi (i slika). Odmah mi pada na pamet Krešimir Zimonić (1957.), dobri duh hrvatskog stripa. Naime, na Modru lastu navukao sam se zbog Zimonićevih naslovnica, a bajke Oscara Wildea i Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić pročitao sam u više navrata i zbog njegovih likovnih dodataka. Zahvaljujući Zimoniću, prije godinu dana su Priče iz davnine[*] (Strip-forum, 2013.) napokon objavljene u tiskanom obliku adekvatne kvalitete.

Trebalo je proći gotovo punih stotinu godina da zbirka pripovjedaka Priče iz davnine, najvažnije književno djelo Ivane Brlić-Mažuranić, dožive svoju sasvim zasluženu stripizaciju. Priče su prvotno objavljivane u časopisima – priče Šuma Striborova i Kako je Potjeh tražio istinu objavljivane su u Večernjem listu, Ribar Palunko i Regoč u dječjem časopisu Radost, dok su Kronike – Striborovo stablo objavljivane u Modroj lasti. Fantazmagorične priče koje je gospođa Brlić (tako ju je oslovio A. G. Matoš dok je pohvalno pisao o dječjem romanu Čudnovate zgode šegrta Hlapića) objavila ne tako davne 1916. godine u izdanju Matice hrvatske, prikazuju davni svijet koji je vjerojatno i tadašnjoj mladeži bio u mnogočemu stran ili malo manje blizak. Ne vjerujem da je tadašnja mladež (i starež!) bila pretjerano naprednija od suvremenih generacija po pitanju recepcije i percepcije originalnih književnih djela kao što su Priče iz davnine, baš naprotiv, pretpostavljam da i tadašnjoj široj čitalačkoj publici nije najbolje sjeo individualnizirani prikaz davnih svjetova u kojima se isprepliću čudna, čudesna i čudnovata događanja, priče o svjetovima u kojima su labave granice između stvarnosti i sna neprestance isprepliću, priče napučene šarolikom galerijom likova što se kasnije mogu pojaviti u noćnim snovima i dnevnim sanjarijama. Nikada nisu i nikada neće Priče iz davnine postati proizvod za mase, nego će uvijek biti namijenjene individuama što drže do svoje sposobnosti maštanja.

Nezadovoljna tadašnjom ponudom književnih naslova za djecu i mlade, gospođa Brlić-Mažuranić odlučila je vlastitoj djeci (is)pričati bolje priče, što je jedan od primarnih razloga zašto je pisala, makar se u ono vrijeme smatralo kako pisanje nije ženski zanat. Dio spisateljskog dara zasigurno je naslijedila od bratića Frana Mažuranića i djedovog brata Matije Mažuranića koji je napisao glasoviti putopis Pogled u Bosnu. Ondašnja literatura za djecu i mlade bila je sterilna ili odveć pedagoški i moralistički nastrojena (školnička literatura), neke priče nisu imale čvrsto uporište u realnosti ili su bile prosječne kvalitete, dok su se u mnogim pripovijetkama mogle naći iznimno brutalne sekvence, što je bila trajna osobina mnogih narodnih bajki. Ivana Brlić-Mažuranić odlučila je stati na kraj takvoj literaturi. Kombinirajući mitologiju Slavena i kršćansku filozofiju s vlastitom sposobnošću maštanja, stvorila originalne priče u kojima je nasilja bilo prisutno u maloj mjeri, dok životne pouke nisu bile nametljive. Koliko je iznimna i kompleksna ličnost bila gospođa Brlić-Mažuranić, piše Sanja Lovrenčić u knjizi U potrazi za Ivanom. Poznata i kao hrvatski Andersen, gospođa Brlić-Mažuranić dvaput je bila kandidatkinja za Nobelovu nagradu za književnost, 1937. godine postala prva članica JAZU-a, da bi iduće godine počinila samoubojstvo, čemu su pogodovali financijski problemi (njezin sin Ivo je zapao u novčane dugove) te učestali napadaji depresije. Nemiran karakter osobenjaka posjedovao je već gorespomenuti rođak Fran Mažuranić, autor putopisnih crtica što su sabrane u knjizi Lišće.

Prvo izdanje knjige Priče iz davnine ilustrirao je Osječanin Petar Orlić (1893. – 1965.), čijim radom ni autorica nije bila zadovoljna, što je ključni razlog zašto je kreativni proces ilustriranja trećeg izdanja prepušten zagrebačkom slikaru i grafičaru Vladimiru Kirinu (1894. – 1963.). Njezine slikovite priče u kojima se propagiraju obiteljske vrijednosti i ideja međuljudske složnosti, Zimonić je uspio pretvoriti u pričljive stripove. Pritom nije nimalo iznevjerio originalne priče jer je vođen sličnim, ako ne i identičnim umjetničkim izrazom. Postigao je zavodljivu i mističnu atmosferu svojstvenu bajkama, a manjak riječi nadoknadio bogatstvom crteža, stoga ne vidim nijedan razlog zašto gospođa Brlić-Mažuranić, da je još među živima, kao autorica ne bi dala zeleno svjetlo Zimonićevom ostvarenju.

Stripizacija književnog klasika kao što su Priče iz davnine nije preuranjeno, nego zakašnjelo ostvarenje do čijeg je ukoričenja trebalo prije doći. Također valja naglasiti kako Zimonićev rad nije nepotreban, već hvalevrijedan čin. Životni je to pothvat kojeg se ne usuđuje bilo tko latiti jer zahtijeva od umjetnika vrhunsko poznavanje originalne građe, potpunu uronjenost u materiju što se kani obraditi. Zimonić se, kad su Priče iz davnine u pitanju, pokazao kao vrsni poznavatelj radova Ivane Brlić-Mažuranić. Duhovna srodnost na umjetničkom planu između Ivane Brlić-Mažuranić i Krešimira Zimonića više je nego očita.



[*] O tome kako su „Priče iz davnine“ Ivane Brlić-Mažuranić prebačene u medij stripa, detaljnije piše u 28. broju časopisa „Kvadrat“.

 


#18: O sporoj smrtnosti devete umjetnosti | #20: O spolnosti, rodnosti i plodnosti

Najnovije

Vijesti

    Magazin

    Recenzije

    • Čarobnjak Zoltan
      Kod: KT VGS 1
      Ocjena: 48%
      Vrijeme: 14.8.2020. 16:36:00
      Autor: Spock
      Broj komentara: 0
      Broj pogleda: 145
    • Potres
      Kod: AF SS 416
      Ocjena: 73%
      Vrijeme: 12.8.2020. 1:20:00
      Autor: Kila Banana
      Broj komentara: 1
      Broj pogleda: 417
    • Makakaraua
      Kod: MN LIB 58
      Ocjena: 83%
      Vrijeme: 10.8.2020. 23:34:00
      Autor: igor 12
      Broj komentara: 10
      Broj pogleda: 586
    • Indijanska princeza
      Kod: KM ZS 1000
      Ocjena: 100%
      Vrijeme: 9.8.2020. 15:10:00
      Autor: Hercule Poirot
      Broj komentara: 1
      Broj pogleda: 510
    • Povratak Zimske Zmije
      Kod: ZG VCZS 20
      Ocjena: 91%
      Vrijeme: 7.8.2020. 17:10:00
      Autor: igor 12
      Broj komentara: 10
      Broj pogleda: 1202

    Aukcije

    Forum

    Najčitanije

    Vijesti

      Magazin

      Recenzije

      • Poslije apokalipse
        Kod: NN LIB 55
        Ocjena: 100%
        Vrijeme: 23.5.2020. 17:54:00
        Autor: Jerry Krause
        Broj komentara: 4
        Broj pogleda: 3008
      • Put za raj
        Kod: ZG VCSP 32
        Ocjena: 50%
        Vrijeme: 3.7.2020. 23:14:00
        Autor: Djole
        Broj komentara: 12
        Broj pogleda: 2531
      • Hellgate u plamenu
        Kod: ZG LU 275/276
        Ocjena: 87%
        Vrijeme: 23.6.2020. 1:11:00
        Autor: igor 12
        Broj komentara: 16
        Broj pogleda: 1546
      • Gradske bande
        Kod: NN LIB 57/c-58/a
        Ocjena: 82%
        Vrijeme: 13.6.2020. 19:59:00
        Autor: Jerry Krause
        Broj komentara: 0
        Broj pogleda: 1246
      • Povratak Zimske Zmije
        Kod: ZG VCZS 20
        Ocjena: 91%
        Vrijeme: 7.8.2020. 17:10:00
        Autor: igor 12
        Broj komentara: 10
        Broj pogleda: 1202

      Aukcije

      Forum