Stripizam #20: O spolnosti, rodnosti i plodnosti

Miracleman

Miroslav Cmuk o klasificiranju i identificiranju.

Činjenica je da su se autorice razvijale na području s bogatom tradicijom stripa koju su na ovim prostorima stvarali uglavnom muški kolege, a kako su mnogi od njh rado poticali i ohrabrivali svoje kolegice u njihovom razvoju, mora se ustvrditi da njihov odnos nije suparnički već suradnički.

Irena Jukić Pranjić

Oni koji ne vole zakomplicirati, već pojednostaviti stvari, reći će da se sve razlike između muškog i ženskog roda mogu svesti na područje anatomije. Po njima, spol uvjetuje rod i obrnuto, a sve ostalo između cjelokupnog muškog i ženskog (na)roda je isto – ljude vode isti neutaživi porivi za ljubavlju i pažnjom, ispunjavaju ih i frustriraju jednake želje, no problem se javlja u tome što pojedinci rado, u svjesnom ili nesvjesnom stanju, jednake stvari imenuju drugim imenima. Opet, nemojmo smetnuti s uma prevrtljivu prirodu, nepravilne gene i nekonvencionalne osobnosti. To su tek tri od neizbrojivih čimbenika što ne dopuštaju pojednostavljivanja kad su u pitanju pitanja spolnosti i rodnosti, stoga oko rodova i spolova i nad njima visi pregršt nerazjašnjenih složenaca, a to posebice odgovara onima koji se redovno i rado služe stereotipnim klasifikacijama.

Koliko je muškaraca u kružocima koji navodno rade na suzbijanju rodne neravnopravnosti? Malo ili nimalo. Promotrite li impressum nekog angažiranog ženskog portala ili časopisa, primijetit ćete kako u uredništvu (gotovo) nema muškaraca, što će reći da uređivačku politiku tih portala krasi perfidni oblik proturječja, odnosno isključivost protiv koje se i same bore. Nije rijetkost da oni, kojima su usta puna priča o jednakosti i toleranciji, revno grade rodne barijere. Već i malo veća djeca znaju koristiti otrcanu frazu muškarci su s Marsa, žene su s Venere kad žele naglasili razliku između muškaraca i žena, stoga se ne moramo iščuđavati nad činjenicom da su i velika, odrasla zaražena sindromom klasificiranja, naročito tijekom identificiranja vlastitog i tuđeg identiteta. Književni teoretičari redovno se služe terminima muško pismo i žensko pismo , a pritom ni njima samima nije pretjerano jasno što sve ulazi u žensko pismo i kome je sve namijenjen taj tip literature. Što sve obuhvaća žensko pismo - pitanje abortusa, kontracepcije, seksualnog i ekonomskog nasilja, prava na plaću što je jednaka muškarčevoj, pravo na društvenu angažiranost i emancipiranost? Ili, još bolje, što ne bi trebalo ulaziti u žensko pismo ? Umiju li muškarci pisati o ženama ili, još bolje, jesu li Flaubert, Tolstoj i Hrabal uopće smjeli pisati o ženama, tko im zapravo dade to pravo?

Kako bismo trebali protumačiti crtački angažman Emmanuela Lepagea u priči Oh, cure (Fibra, 2013.) autorice Sophie Michel? Kamo smjestiti netipičnu junakinju Petru de Karlowitz koju je osmislio Attilio Micheluzzi, Cat Claw B. Kerca ili Zlatku Krešimira Zimonića - u ženski strip ili muški strip? Moželi pripadnik muškog roda izvući nešto za sebe iz ženskog stripaili su njemu namijenjeni stripovi o superjunacima, serijali znanstveno-fantastične i vestern[1] tematike, pustolovni albumi kao što su O'Boys (Fibra, 2014.) i svi ostali stripovi u kojima prevladavaju muškarci? Smije li se umjetnik uopće pozabaviti ženskom temom kao što je balet ili se balet također treba svrstati u žensku temu jer je balerina više nego baletana? Je li Bastien Vivès u manjoj mjeri muškarac ako je obradio tu temu u grafičkoj noveli Polina (Fibra, 2014.)? Osim što se u engleskoj drami Billy Elliot (Stephen Daldry, 2000.) kritiziraju tadašnje socijalne prilike, najveća pozornost pridaje se pogubnosti rodnog/spolnog klasificiranja – dječak Billy želi se baviti baletom, no gotovo svi ga sprječavaju u toj namjeri jer se smatra da je balet za ženski rod i muške strine. Ustvrdimo li da balet nije zanimanje za muškarce, tada po istoj logici možemo zaključiti kako i mjuzikl kao žanr nije prigodan za njih te da su Fred Astaire i Gene Kelly posve promašili životni poziv. Za muškarce su, ako i dalje slijedimo ovu logiku razmišljanja, pravljeni ratni i akcijski filmovi u kojima glavnu riječ imaju Sylvester Stallone, Bruce Willis, Arnold Schwarzenegger, Steven Seagal, Chan, Jet Li, Bruce Lee, Iko Uwais ili Chuck Norris, dok su otrcani i sladunjavi ljubići, obiteljske drame natopljene gorčinom i rastegnute telenovele rezervirane za žene. Takav način poimanja žanrova bespogovorno prihvaća dobar dio muškaraca i žena, bez obzira na dob, zanimanje ili mjesto življenja – rezignirane kućanice i rasplesani konobari, živahni starlete i snalažljivi studenti, nostalgični umirovljenice i umirovljeni generali – svi oni lako pristaju na ovu nepisanu podjelu žanrova.No kamo smjestiti filmove The Red Shoes (Michael Powell, Emeric Pressburger, 1948.), Hable con ella (Pedro Almodóvar, 2002.), Trois couleurs: Rouge (Krzysztof Kieslowski, 1994.), Laura, les ombres de l'été (David Hamilton, 1979.) i Dancer in the Dark (Lars von Trier, 2000.)? To su tek neki filmovi koji se, unatoč prisutnom motivu plesa, odupiru klasičnim rodnim i spolnim klasifikacijama. Teško da je redateljima tih ostvarenja tijekom snimanja bila na pameti određena skupina gledatelja jer, ideje koje propagiraju u filmovima nadilaze rodne i spolne značajke te kolektivna uvjerenja. Ne morate biti plesač ili pjevač da biste se pronašli u nekonvencionalnom mjuziklu Hair (Miloš Forman, 1979.), ne znači da ste homoseksualac ako priznate da vas se dojmila grafička novela Muchacho (Fibra, 2009.) i ne morate biti pripadnik ženskog roda da biste pročitali antologiju Ženski strip na Balkanu (Fibra, 2010.).

Poput filmaša, i stripaši su u stanju prijeći nametnute klasifikacije te zaobići nepotrebne termine kao što su muško pismo i žensko pismo ili, u ovom slučaju, muški strip i ženski strip .Strip je nepravedno i posve nepotrebno etiketiran kao muško štivo jer je općepoznata činjenica da je manje žena koje s guštom čitaju i skupljaju stripove te da je još manje onih koje aktivno stvaraju na poljima devete umjetnosti. U umjetničkom smislu, stripaši su plodniji od stripašica samo zato jer su brojniji. Naravno, nije ženama strip nezanimljiv zbog anatomskih razlika, već zbog nijansi u načinu razmišljanja, točnije, u percepiranju umjetnosti. Bitna se razlika možda skriva i u samom načinu donedavnog odgajanja - žensku se djecu, budući da su bila sputanija i poslušnija u svakodnevnom odgojnom procesu, lakše moglo uvjeriti u štetnost stripova i zadržati u uvjerenju kako stripovi nisu za njih, već za nemirne dječake. Dječacima bi se nekada lakše oprostio propust kao što je čitanje stripova, naročito u muškom svijetu u kojem su dječaci imali više svakodnevne slobode od djevojčica (o čemu je još 1908. godine pisao Dinko Šimunović u noveli Duga), a djevojčicama bi se više zamjeralo na tom propustu.

Brojčanoj neravnopravnosti između stripaša i stripašica ne dolazi kraj, no valja naglastiti kako je sve više ustrajnih i uspješnih stripašica koje, zahvaljujući talentiranom i predanom radu, mogu ravnopravno stati uz bok svojim muškim kolegama kojih će u brojčanom pogledu uvijek biti više, što nikoga od njih, ni muškarce ni žene, ni u kojem pogledu ne ugrožava.

© Miroslav Cmuk



[1] Poput stripa, vestern nikako da se riješi nametnute etikete muškog žanra . Izuzmemo li nekoliko filmova kao što su Johnny Guitar (Nicholas Ray, 1954.), Hannie Caulder (Burt Kennedy, 1971.), The Hunting Party (Don Menford, 1971.) ili Soldier Blue (Ralph Nelson, 1970.) u kojima glavnu riječ imaju ženski likovi, lako ćemo zamijetiti da u većini kaubojskih filmova najveći dio kolača uzimaju muški likovi, dok su žene sporedne, ali ne i manje važne protagonistice.


#19: O nedavnim pričama iz davnine | #21: O javnoj privatnosti Katarine Gaj

Anketa

Što vam je najinteresantnije na stripovi.com?

Rezultati

Arhiva

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Nueces Valley
    Kod: TX MX 21
    Ocjena: 85%
    Vrijeme: 24.6.2019. 15:18:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 5
    Broj pogleda: 224
  • Yukonski kozaci
    Kod: ZG MX 34
    Ocjena: 59%
    Vrijeme: 24.6.2019. 15:00:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 137
  • The Wrong Earth
    Kod: TWE AHOY 1/6
    Ocjena: 76%
    Vrijeme: 22.6.2019. 18:41:00
    Autor: Paka01
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 258
  • Dadilja
    Kod: DD SD 38
    Ocjena: 42%
    Vrijeme: 19.6.2019. 0:56:00
    Autor: Sarghan
    Broj komentara: 6
    Broj pogleda: 593
  • Obračun u Crnoj Dolini
    Kod: KT LMS 186/187
    Ocjena: 74%
    Vrijeme: 18.6.2019. 22:55:00
    Autor: Spock
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 461

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Ledene zemlje
    Kod: ZG MX 33
    Ocjena: 73%
    Vrijeme: 3.5.2019. 1:04:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 12
    Broj pogleda: 1838
  • Prljava afera
    Kod: MN LIB 8
    Ocjena: 56%
    Vrijeme: 11.4.2019. 1:08:00
    Autor: Spock
    Broj komentara: 12
    Broj pogleda: 1591
  • Spirale multiverzuma
    Kod: NN LIB 64b
    Ocjena: 60%
    Vrijeme: 14.5.2019. 0:36:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 1515
  • Krvna zakletva
    Kod: MN LIB 63
    Ocjena: 83%
    Vrijeme: 23.4.2019. 0:39:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 9
    Broj pogleda: 1409
  • Monstrum iz Philadelphie
    Kod: ZG VC 137/138
    Ocjena: 82%
    Vrijeme: 14.5.2019. 18:13:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 7
    Broj pogleda: 1265

Aukcije

Forum