Stripizam #22: O konkretnosti političke (ne)korektnosti

Tex Willer

O dvojakim vrijednostima politicke (ne)korektnosti.

Humor je oblik kulturnog znanja pripadnika određene skupine pa bi se uistinu moglo reći da djeluje kao jezični obrambeni mehanizam. Njegova upadljiva neprevodivost pruža izvornim govornicima opipljiv osjećaj kulturne osebujnosti ili čak superiornosti.

Simon Critchley

Ako riječi imaju sposobnost osjećanja, zasigurno ih muči grizodušje zbog silnih govornika koji ih neprilično (is)koriste za osobne svrhe. Kao što je riba slaba na glistu, tako se ljudi love na tuđe riječi; pogrešno shvaćena izjava može biti povod za zajapurenost i pokretanje rata obiteljskog, građanskog ili svjetskog razmjera, što se prikazuje u komediji In the Loop (Armando Iannucci, 2009.) koja je nastala po engleskoj seriji The Thick of It istog autora.

Riječi se izvrću i prilagođavaju osobnim potrebama. Želi li netko privremeno diskreditirati protivnika, dovoljno je da njegovo djelovanje javnosti opiše kao oblik političke nekorektnosti. Nazvati neistomišljenika fašistom? Ništa lakše unutar prostora i vremena u kojem se svi pozivaju na slobodu govorenja. Čim slobodnjak predosjeti ugroženost, proglašava neistomišljenike fašistima i taj potez doživljava kao korektan politički čin. Politička korektnost je rado (zlo)upotrebljavan termin; dok (ispod)prosječni korisnici ne znaju što taj termin predstavlja, pametniji ga perfidno koriste u osobne svrhe. Neupućenima se treba objasniti značenje pojmova politika i korektnost te funkcija pojma humor. On je, naročito u svojoj tamnoj varijanti, sastavni dio političke (ne)korektnosti. Dok su nedavno novinske karikature vrvjele inteligentnim političkim nekorektnostima, danas novinarstvo sačinjava žutilo, osobina koja je ime dobila po prvom stripu Žuti dječak što je izašao 5. svibnja 1895. u Pulitzerovim dnevnim novinama New York Times, tadašnjem rasadniku neprovjerenih vijesti.

Novinarski strip je, u svojih službenih stotinu i dvadeset godina postojanja, doživio svoje zlatno doba postojanja, ali i dočekao sumrak što redovno uslijedi nakon vrhunca slave. U novinskom stripu u Hrvata danas nema političke nekorektnosti jer novinski strip gotovo da i ne postoji, jedino što još može iskreno nasmijati i primorati čitatelja na kritičko razmišljanje jest novinska karikatura, no i njoj je udijeljen minimum prostora. Kroničan je manjak nezavisnih novinara što ne navijaju za lijevu, desnu ili kakvu treću političku opciju, već radije objavljuju plaćene članke. Sadašnje novinarstvo nije pretjerano zainteresirano za oštroumnije stripove kao što je Overkloking Dubravka Matakovića (1959.), autoru kojem još uvijek polazi za rukom objavljivanje stripova što prikazuju uvriježena razmišljanja. Više je razloga zašto je Mataković prepoznatljiv u svijetu stripa – crtež mu je, baš kao i čitava galerija osebujnih likova, upečatljiv i lišen lažne moralnosti, a nakrcan elementima etičke i estetičke abnormalnosti. Nema u Matakovićevim stripovima savršenih likova, u njega prevladava surovi groteskni realizam u kojemu se ničija glupost ne štedi. Kad je groteska u pitanju, nailazimo na problem – zbog njezine prisutnosti umjetnička ostvarenja mogu publici djelovati neuvjerljivo. Nacerena publika lako smetne s uma autorske poruke (ukoliko ih ima)[1].

Blaži oblik politički nekorektnog humora koji bi mogao povrijediti moraliste itekako je prisutan u francuskom strip serijalu Lincoln, talijanskom serijalu Alan Ford te španjolskim serijalima Torpedo i Klara. Serijal Klara može se opisati kao politički nekorektan strip zbog izravnog prikazivanja i ismijavanja moralnih vrednota, ustaljenog licemjerja i dvostrukih mjerila, dok će serijal Torpedo zaslužiti etiketu politički nekorektnog ostvarenja zbog brojnih brutalnih scena koje su zasmetale crtača Alexandera Totha (1928. – 2006.) u toj mjeri da je nakon svega dvije epizode odustao od rada na serijalu. Serijal Lincoln bi, kao otkačena verzija biblijske prispodobe o Jobu na kaubojski način, najviše mogao zasmetati osjetljivim vjernicima zbog načina na koji su autori humanizirali lik i djelo, ali i suparnički odnos između Boga i Đavla. Sličan primjer političke nekorektnosti vrijeđa pripadnike islamske vjeroispovijesti jer pojedinci namjerno stvaraju tenzije na religioznim poljima svojim crtanjem proroka Muhameda. Otrcanim pozivanjem na slobodu govora autori se zapravo izgovaraju za provokatorsku propagandu, svjesni da smiju slobodno djelovati u javnosti jer su pod stalnom zaštitom dehumanizirane demokracije. Egocentričniji umjetnici, oni koji u pravilu nemaju što za reći, ali ipak žele da ih se čuje, redovno se opravdavaju sintagmom umjetnička sloboda kad netko ustvrdi da su premašili granicu dobrog ukusa.

Gdje potegnuti granicu, kada i kako se prelazi linija korektnosti? Nema univerzalnog odgovora na ta pitanja jer je pitanje dobrog ukusa individualna stvar budući da nemaju svi jednaku razinu tolerancije; osjetljivi će se loviti za sitnice i svaku kritiku shvaćati kao osobni napad, dok staloženiji neće uzimati k srcu i teže provokacije. Valja razlikovati konstruktivnu političku nekorektnost kojoj je svrha ukazivati na nepravilnosti (s ciljem da se one isprave) od destruktivne političke nekorektnosti kojoj je primarni cilj izazivati nove razdore. Nije naodmet za spomenuti kako su mnogi oblici političke (ne)korektnosti krcati pogubnim generalizacijama, inficirani stereotipnim premisama. Bitan je razlog zašto dolazi do čina pljuvanja, ali i način na koji se pljuje. Zaboravili smo pljuvati na fin način; šarmantne i dosjetljive primjedbe zamijenjene su sitnim spletkama, što će reći da je svirepost mase dobila mentalnu bitku nad šarmom pojedinca. Nesrdačna netaktičnost uzela je maha i na umjetničkom polju izražavanja; neproračunata autorska konstruktivnost prorijedila se zbog nedostatka čvrstih osobnosti. Mnogi umjetnici, i glazbenici, i stripaši, i filmaši, podbacuju u stvaralačkom procesu i prepuštaju se populističkom popizmu, zatomljuju vlastitu kritičnost u moru prosječnosti. Zametnuto filmsko biserje kao što su naslovi Baby Face (Alfred E. Green, 1933.) i I AmFugitive from a Chain Gang (Mervyn LeRoy, 1932.) interpretirani su kao provokativna ostvarenja jer su određene obrasce ponašanja prikazivali bez cenzorskog uljepšavanja. Filmski naslovi koji čine američku video kompaniju Criterion Collection mogu se opisati kao politički nekorektni jer predočuju karakterne anomalije, kulturološke fenomene i društvene mijene - sociolozima mogu biti od pomoći u proučavanju povijesti ljudskoga (na)roda. I Klara će ubuduće, kao satiričan strip serijal što prikazuje jedan neuništivi duh vremena i način razmišljanja, uvelike poslužiti znatiželjnicima u društvenim analizama.

Teško je biti politički korektan u društvima čiji pripadnici gotovo svaki oblik općeg ismijavanja shvaćaju osobno. I najčasniji način prikazivanja sumnje u zadane postulate ili nepravilna razmišljanja uvrijedit će, u većoj ili manjoj mjeri, pojedinca koji se možda prepoznao u netom probavljenom filmu ili stripu (stripaše se rijetko proziva jer je strip na glasu kao bezopasno štivo od kojeg publika nije ni pametnija ni opasnija). Što je prikazivanje zlobe ili greške izravnije izvedeno, tim više se to ostvarenje opisuje kao politički nekorektan čin. Ispada da je termin politička korektnost zapravo suvremeni sinonim za globalni, mentalni nered kojem ne treba previše da prijeđe s nekorektnih riječi na sasvim konkretna djela.

© Miroslav Cmuk



[1] Animirani serijali The Simpsons, Family Guy, American Dad i Ugly Americans redovito zaglave u grotesknim vodama.


#21: O javnoj privatnosti Katarine Gaj | #23: O dugovječnosti serijala „Alan Ford“

Anketa

Što vam je najinteresantnije na stripovi.com?

Rezultati

Arhiva

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Nueces Valley
    Kod: TX MX 21
    Ocjena: 85%
    Vrijeme: 24.6.2019. 15:18:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 5
    Broj pogleda: 221
  • Yukonski kozaci
    Kod: ZG MX 34
    Ocjena: 59%
    Vrijeme: 24.6.2019. 15:00:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 2
    Broj pogleda: 136
  • The Wrong Earth
    Kod: TWE AHOY 1/6
    Ocjena: 76%
    Vrijeme: 22.6.2019. 18:41:00
    Autor: Paka01
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 258
  • Dadilja
    Kod: DD SD 38
    Ocjena: 42%
    Vrijeme: 19.6.2019. 0:56:00
    Autor: Sarghan
    Broj komentara: 6
    Broj pogleda: 593
  • Obračun u Crnoj Dolini
    Kod: KT LMS 186/187
    Ocjena: 74%
    Vrijeme: 18.6.2019. 22:55:00
    Autor: Spock
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 461

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Ledene zemlje
    Kod: ZG MX 33
    Ocjena: 73%
    Vrijeme: 3.5.2019. 1:04:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 12
    Broj pogleda: 1838
  • Prljava afera
    Kod: MN LIB 8
    Ocjena: 56%
    Vrijeme: 11.4.2019. 1:08:00
    Autor: Spock
    Broj komentara: 12
    Broj pogleda: 1591
  • Spirale multiverzuma
    Kod: NN LIB 64b
    Ocjena: 60%
    Vrijeme: 14.5.2019. 0:36:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 1515
  • Krvna zakletva
    Kod: MN LIB 63
    Ocjena: 83%
    Vrijeme: 23.4.2019. 0:39:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 9
    Broj pogleda: 1409
  • Monstrum iz Philadelphie
    Kod: ZG VC 137/138
    Ocjena: 82%
    Vrijeme: 14.5.2019. 18:13:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 7
    Broj pogleda: 1265

Aukcije

Forum