
Vidjeli smo u prošlom dijelu...
Angie i Max Brody se zaljubljuju nakon što Max uništi zaljubljenog Golema koji je igrom slučaja pobjegao iz jednog od neprobojnih odjeljaka tajnog skladišta još tajnije baze Drugdje!
A sad, nastavak!
"Radnja započinje na Staru godinu u zamku kralja Arthura... Svi su se vitezovi okupili na svečanosti..."
Došlo je ljeto, a u Italiji dođe vrijeme za još jedan Martinov specijalac gdje čitatelji mogu pročitati još jednu avanturu stalne postave, Angie, Deeja i Kellyja, Martina/Jave i Chrisa Towera i baze Drugdje. Ovog puta su i kod Ludensa pala dva kronološko uzastopna specijalca. Ovaj je za razliku od drugih, rađen od strane Recagna po Castellijevoj ideji (budući da je Recagno radio i prequel), a osim daljnje razrade povijesti Malog naroda, dobivamo i novi razvoj događaja u slučaju mitskog kralja Arthura. Kao i, što je normalno za svakog geeka, gomilu preslikanih vinjeta i ponovljenih činjenica da, ne daj Bože, ne bi nešto promaklo budnom oku prekaljenog mystéreovca.
Temeljna ideja, rasplet (i naslov) za Zelenog viteza proizlazi iz srednjovjekovne viteške poeme "Sir Gawain and the Green Knight", a rezultat te poveznice - između MM univerzuma i nadnaravnog viteza iz poeme - su nova previranja koja su zadesila vilinski svijet. Rasplet u neku ruku i jest rasplet "Gawaina i Zelenog Viteza", i osoba odgovorna za Gawainove nedaće u poemi jest Morgana Le Fay, koja u našem Vitezu dobija maliciozniji i dalekosežniji kontekst. A u ulozi hrabrog viteza, naći ćemo, a koga bi drugoga nego Martina. Inače će Morgana igrati veću ulogu u više nadolazećih epizoda, a otkrit će se i njezina povijest, moći, a i njezini opasni saveznici. Prema legendi iz stvarnosti, nakon Arthurove smrti vitez Bedivere vraća Excalibur Gospi od Jezera, a Morgana Le Fay ukrcava Arthura na lađu i odvodi ga na Avalon, gdje počiva u svome grobu. Ali nije mrtav, nego čeka svoj povratak. Nemojte misliti da su scenaristi stali na jednoj referenci, koristi se cijeli asortiman arturijanskih legendi. Likovi u arturijanskim legendama poput Zelenog viteza, Gawaina, Morgane Le Fay, Vivian, Arthura, likovi su koji označavaju zlo i dobro, ljepotu, dobrotu, odanost, hrabrost, svetost, pa čak i neminovnu izdaju. Tako da se čitatelj čitajući o njima lako može poistovjetiti sa njihovim vrlinama/manama. Svi spomenuti likovi su više ili manje iz spomenutih poema, samo u izmiješanim ulogama.
Uz to da strip ima stvarnu književno-povijesnu pozadinu, Recagno i Castelli, kao i svi pjesnici arturijanskog ciklusa, veličaju likove Arthura i njegovih vitezova i prema njima se odnose kao prema istinskim junacima obdarenim potrebitim časnim vrlinama. Kako je legenda o Arthuru neraskidivo povezana sa vilinskim svijetom, tako se i potencira njihova važnost i vrline. Dakako, prije svega, osim alegoričnog konteksta, viteške poeme su sučeljavale svoje junake/vitezove sa brojnim nedaćama, te i naši scenaristi šalju Mystérea i društvo na epski put koji vodi iz Italije, preko engleskih muzeja do zabačenog seoceta na otoku Manu. Događaji u bazi Drugdje u najmanju su ruku crnohumorni jer kombiniraju sarkazam sa drevnom i ubitačnom keltskom magijom. Dade se naslutiti da priča o Morgani ne završava, kao ni o kralju Arthuru koji čeka svoj povratak na Zemlju... (ovo trotočje bi moralo dočarati nedovršenost!)
Jedan od ponajboljih specijalaca, koji uspješno balansira neke repetativne elemente serijala sa samom dogradnjom priče o Arthuru i vilama. Posebno su me zaintrigirale zanimljivosti u prikazivanju specifičnosti otoka Mana, a epizoda sadrži i ukratko prepričanu radnju Zelenog viteza. Ova avantura, koliko god ona fantastična bila, ipak se bavi fantastičnim svijetom koji dolazi iz literarnih djela. Spominjujući ih, autori na taj način upoznaju čitatelje sa svijetom knjige koji može biti još čudesniji nego se to čini na prvi pogled. Evo, mene je još više upoznala sa arturijanskim svijetom, a bogme imala je još više učinka na Javu pa "sretnik" na kraju uzima u ruke knjigu, ne bilo koju nego - "Le morte d'Arthur"...
"Hic iacet arturus rex quondam rexque futurus*"