Zeleni vitez

Martin Mystere

MM SA SP5 | 132 str.

Negdje u isto vrijeme, tajna baza Drugdje dobiva od altruističkog dobročinitelja Douglasa McAllistera tajanstveni keltski artefakt, a smušeni Max Brody nestaje bez traga tijekom ljetovanja sa svojom novom zaručnicom Angie, te sve ovo potonje postaje razlog zbog kojeg se njihovi putevi i putevi našeg Martina i ovog ljeta sreću. Ali, ovog puta se starog Chrisa ne može zamoliti za pomoć budući da se i nad njega nadvila prijetnja jednog starog neprijatelja!

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 79%

Priča 8

Scenarij 9

Crtež 7

Naslovnica 7

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 70%

P*7

S*6

C*6

N*6

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Zeleni vitez
    MM SASP 5

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • Il cavaliere verde
    MM SPEC 11

ZANIMLJIVOSTI

  • Ovaj specijalac direktni je nastavak linije priče o Arthuru i Morgani (vidi MM LMS 92/94 "Roncisvalle") i Vivian i Kraljevstvu vila ( MM #137/138 "Il regno delle fate" koja je inače bila neobjavljena u RH u sklopu talijanskog ciklusa)
  • str. 3. bitka kod Camlanna, Engleska, prva polovica VI. st., bitka je tijekom koje je Arthur smrtno ranjen; izdajnik koji se spominje zove se Mordred (navodno Arthurov nezakoniti sin); vitez Okruglog stola koji je bacio mač Excalibur Jezerskoj gospi zove se sir Bedivere (Welsh: Bedwyr; French: Bédoier, izgovara se i Bedevere).
  • str. 20., zgoda sa Angie, Brodyjem i golemom iz tal. sp10 "Čarobni grad" (SA sp4)
  • str. 36. arheološki lokalitet Maes Howe na otočju Orkney je neolitski pogrebni humak, jedan od povećih i specifičnijih. Navodno su ga opljačkali Vikinzi u 12. stoljeću i za sobom ostavili mnoštvo runskih natpisa.
  • Srednjovjekovna proza, viteški roman "Gawain and the green knight" je aliterativna romanca kasnog 14. st. koja u glavnim crtama prikazuje pustolovine sira Gawaina, viteza Okruglog stola Kralja Arthura. Poema je preživjela na jednom rukopisu zajedno sa 3 komada religioznog tipa, koje je napisao "Pjesnik Pearl" ili "Pjesnik Gawain", odnosno nepoznati autor. Četiri narativne poeme pisane su na dijalektu sjeverozapadnog Midlanda srednje Engleske. Rukopis se trenutno nalazi u Britanskoj knjižnici.
  • str. 51. Ogamsko pismo kojim su se Kelti služili prije latinice; u irskoj mitologiji Bog Oghma bio je govornik i šampion Tuatha Dé Danann, bog učenjaka, edukacije, pisanja i rječitosti. Za njega se priča da je izmislio rano irsko pismo zvano Ogham. Bio je sin Morrigan, trostruke boginje Mjeseca i Luga, boga sunca.
  • str. 52. Ogamskom pismu prethodilo je pismo Beth-luis-nion koje se sastojalo od 13 samoglasnika i pet suglasnika; riječ "druid" potječe od "druus" tj. hrasta, svete biljke Boga Dagde - oca svih bogova
  • str. 55., vidimo kartu i kratku etimologiju otoka Mana (manski: Ellan Vannin), zbog magli koje obavijaju otok veći dio godine nije vidljiv te je tako nazvan prema Manannanu Mac Liru (MANannan), bog mora; zovu ga još i Ynys Scaith ili otok sjena. Man nije dio Ujedinjenog Kraljevstva, ali je pod britanskom krunom. Dio je Commonwealtha, nije dio Europske Unije, ali ima status pridruženog člana. Njegova skupština se zove Tynwald, utemeljena je 979. godine, i jedna je od najstarijih svjetskih skupština u neprekidnom postojanju. Simbol otoka je Triskelion, "zvijezda od tri kraka", s time da su krakovi kao tri noge savijene u koljenu, spojene u kuku. Spoj čini središte "zvijezde".
  • str. 64., Mačka bez repa?! Manski endem?! Uistinu, zove se Manx ili Manska mačka (po samom otoku Manu), a razlog njezine kratkoreposti je prirodna deformacija kralježnice (koja zna biti i pogubna, ako se uzgoj ne provodi pravilno). To je stara sorta, a bezrepe mačke uobičajene su na otoku već 3 stoljeća. Danas je ta sorta osobitost otočkih mačaka, a zahvaljujući pomnom uzgoju tih mačaka ta vrsta i dalje preživljava bez negativnih efekata.
  • str. 81. MM #138 "La signora del lago", Vivian srela Martina i Javu i vidjela Angie pomoću magije
  • Mitrina spilja iz Agere, Martin je morao vratiti Triskelion koji je usput bio i ključ koji otvara vrata prema Faerie ili Vilinskom svijetu; Morrigan, bijela boginja ili velika majka; Oberon i Titania vladaju Kraljevstvom vila u tal. MM #137/138 "Il regno delle fate" (Shakespearovi likovi iz "Sna ljetne noći")
  • str. 86., 2. vinjeta, spominje se mudrac i Mystéreov duhovni otac Kut Humi MM #63/65 "Agarthi"; epizoda je koju vežemo uz Martinovo upoznavanje sa Zlatnim dobom i Agarthi
  • str. 88., 1. vinjeta, pomor patuljaka je skoro pa identična vinjeti iz epizode LMS MM #75 "Kraljica gorskih patuljaka", str. 7., 3. vinjeta
  • str. 90., spominju se događaji iz epizode #74/75 "U zemlji patuljaka ", Irska
  • str. 92., LMS MM #92-94 "Roncisvalle", Merlinova priča o svrsi megalita i energetskim silnicama
  • str. 94. vinjete preslikane iz epizoda "Roncisvalle"; čudovišta iz Annwna: Gwynn ap Nudd, Herne lovac, Cerunnos
  • str. 97., 2. vinjeta, fali referenca na MM SD 8 "Trinaesti znak"; 3. vinjeta, priča o Excaliburu i Arthuru (vidi "Roncisvalle")
  • str. 100., Edmund Spenser "The faerie queen" – engleska epska poema, objavljena isprva u 3 knjige 1590. godine, i kasnije u 6 knjiga 1596. godine. Poema je važna u pogledu svoje forme: prvo je djelo pisano spenserijanskom stancom. U pitanju je alegorijsko djelo, napisano u čast kraljice Elizabete I. Pismo koje je Spenser napisano siru Walteru Raleighu 1589. g. sadrži prvobitnu verziju poeme u kojoj Spenser opisuje alegorijsku prezentaciju vrlina kroz Arthurove vitezove u mitskom "Faerielandu" (iliti Kraljevstvu vila).
  • str. 103., 5. vinjeta, iz tal. MM #106 (odnosno LMS MM #103 "Zavjetni kovčeg") susreli praiskonsko pismo velike moći (Aron: "Maknite se, izgovorit ću riječ!)
  • str. 104., 3. vinjeta, iz 1. stranice SD MM #8 "Trinaesti znak"
  • str. 116. "Hic iacet arturus rex quondam rexque futurus" – "Ovdje leži Arthur, bio je i bit će kraljem" – natpis na njegovom grobu. Mjesto na kojem Arthur počiva prema legendi zove se Avalon. Neki Avalon stavljaju na britanske otoke, dok drugi vjeruju da je je Arthur pokopan u Glastonbury Toru, brežuljku u Glastonburyju, Engleska.
  • str. 121., sjećamo li se frke sa Mister Mindom i telepatom Rogersom? - sp. 7 "Ultimatum" (LMS MM sp3)
  • str. 130. knjiga Thomasa Maloryja "Le morte d'Arthur" - kompilacija francuskih i engleskih arturijanskih viteških poema (Arthurovo rođenje, priča o Tristanu i Izoldi, potraga za graalom, priča o Lancelotu i Guinevere, te Arthurovoj smrti)

Vidjeli smo u prošlom dijelu...
Angie i Max Brody se zaljubljuju nakon što Max uništi zaljubljenog Golema koji je igrom slučaja pobjegao iz jednog od neprobojnih odjeljaka tajnog skladišta još tajnije baze Drugdje!

A sad, nastavak!

"Radnja započinje na Staru godinu u zamku kralja Arthura... Svi su se vitezovi okupili na svečanosti..."

Došlo je ljeto, a u Italiji dođe vrijeme za još jedan Martinov specijalac gdje čitatelji mogu pročitati još jednu avanturu stalne postave, Angie, Deeja i Kellyja, Martina/Jave i Chrisa Towera i baze Drugdje. Ovog puta su i kod Ludensa pala dva kronološko uzastopna specijalca. Ovaj je za razliku od drugih, rađen od strane Recagna po Castellijevoj ideji (budući da je Recagno radio i prequel), a osim daljnje razrade povijesti Malog naroda, dobivamo i novi razvoj događaja u slučaju mitskog kralja Arthura. Kao i, što je normalno za svakog geeka, gomilu preslikanih vinjeta i ponovljenih činjenica da, ne daj Bože, ne bi nešto promaklo budnom oku prekaljenog mystéreovca.

Temeljna ideja, rasplet (i naslov) za Zelenog viteza proizlazi iz srednjovjekovne viteške poeme "Sir Gawain and the Green Knight", a rezultat te poveznice - između MM univerzuma i nadnaravnog viteza iz poeme - su nova previranja koja su zadesila vilinski svijet. Rasplet u neku ruku i jest rasplet "Gawaina i Zelenog Viteza", i osoba odgovorna za Gawainove nedaće u poemi jest Morgana Le Fay, koja u našem Vitezu dobija maliciozniji i dalekosežniji kontekst. A u ulozi hrabrog viteza, naći ćemo, a koga bi drugoga nego Martina. Inače će Morgana igrati veću ulogu u više nadolazećih epizoda, a otkrit će se i njezina povijest, moći, a i njezini opasni saveznici. Prema legendi iz stvarnosti, nakon Arthurove smrti vitez Bedivere vraća Excalibur Gospi od Jezera, a Morgana Le Fay ukrcava Arthura na lađu i odvodi ga na Avalon, gdje počiva u svome grobu. Ali nije mrtav, nego čeka svoj povratak. Nemojte misliti da su scenaristi stali na jednoj referenci, koristi se cijeli asortiman arturijanskih legendi. Likovi u arturijanskim legendama poput Zelenog viteza, Gawaina, Morgane Le Fay, Vivian, Arthura, likovi su koji označavaju zlo i dobro, ljepotu, dobrotu, odanost, hrabrost, svetost, pa čak i neminovnu izdaju. Tako da se čitatelj čitajući o njima lako može poistovjetiti sa njihovim vrlinama/manama. Svi spomenuti likovi su više ili manje iz spomenutih poema, samo u izmiješanim ulogama.

Klikni za uvećanje

Sir Gawain and the Green knight

Uz to da strip ima stvarnu književno-povijesnu pozadinu, Recagno i Castelli, kao i svi pjesnici arturijanskog ciklusa, veličaju likove Arthura i njegovih vitezova i prema njima se odnose kao prema istinskim junacima obdarenim potrebitim časnim vrlinama. Kako je legenda o Arthuru neraskidivo povezana sa vilinskim svijetom, tako se i potencira njihova važnost i vrline. Dakako, prije svega, osim alegoričnog konteksta, viteške poeme su sučeljavale svoje junake/vitezove sa brojnim nedaćama, te i naši scenaristi šalju Mystérea i društvo na epski put koji vodi iz Italije, preko engleskih muzeja do zabačenog seoceta na otoku Manu. Događaji u bazi Drugdje u najmanju su ruku crnohumorni jer kombiniraju sarkazam sa drevnom i ubitačnom keltskom magijom. Dade se naslutiti da priča o Morgani ne završava, kao ni o kralju Arthuru koji čeka svoj povratak na Zemlju... (ovo trotočje bi moralo dočarati nedovršenost!)

Jedan od ponajboljih specijalaca, koji uspješno balansira neke repetativne elemente serijala sa samom dogradnjom priče o Arthuru i vilama. Posebno su me zaintrigirale zanimljivosti u prikazivanju specifičnosti otoka Mana, a epizoda sadrži i ukratko prepričanu radnju Zelenog viteza. Ova avantura, koliko god ona fantastična bila, ipak se bavi fantastičnim svijetom koji dolazi iz literarnih djela. Spominjujući ih, autori na taj način upoznaju čitatelje sa svijetom knjige koji može biti još čudesniji nego se to čini na prvi pogled. Evo, mene je još više upoznala sa arturijanskim svijetom, a bogme imala je još više učinka na Javu pa "sretnik" na kraju uzima u ruke knjigu, ne bilo koju nego - "Le morte d'Arthur"...

"Hic iacet arturus rex quondam rexque futurus*"

Klikni za uvećanje

The last sleep of Arthur by Edward Burne-Jones

Naprijed

MM SASP 1 Četvrta karavela

MM SASP 7 Posljednji koncert

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • kico

    Ukupna ocjena 67%

    7, 6, 7, 7

    Kažu:najbolji Martijev specijalac.Možda i jest,neke nisam pročitao a svi dosada su više-manje nikakvi,osim Karavele,ajde.Ulazak u vilinski svijet pomalo isfuran,a sam zelenko odličan.Barem smo saznali gdje počiva .......
    12.09.2007
    00:58:00 sati
    kico
    uredi
  • flamboyant soul

    Ukupna ocjena 69%

    7, 7, 7, 6

    Ne baš originalan specijalac ali lak za čitanje, kralj Arthur i ekipa su uvijek zanimljivi. Lijepo je odrađen dio u kojem Viviana objašnjava sve te povezanosti mitova i povijesti, međutim fali nešto na kraju, možda malo akcije. Zanimljiv mi je oduvijek bio i taj otok Man, njegovi stanovnici su inače jedan od šest keltskih naroda od davnina prisutnih na tom području (uz Irce, Škote, Velšane, Kornvalce i Bretanjce), i nekako ih se uvijek zaobilazi, pa mi je drago da su ovaj put oni glavni akteri a ne (sveprisutni) Škoti ili Irci. Crtež malo slabiji Alessandrinijev, naslovnica prosjek.Martin (gledajući Angie dok se briše nakon tuširanja): "Stari moj, neznam što bih popio... možda kavu... kako nebih klonuo tijekom večeri... ali bojim se da bi neutralizirala i djelovanje broma koji ću, ako se ovako nastavi, morati progutati u ogromnim količinama..."
     - Marti me malo iznenadio (čitaj zaprepastio;)) ovim svojim ispadom. Jer brom (Br) se u vojsci stavlja vojnicima u piće (najčešće čaj), da im se nebi "dizao vodostaj". Znao sam oduvijek da je stari perverznjak, ali ovo je ipak previše. ;))
    12.09.2007
    20:13:00 sati
    flamboyant soul
    uredi
  • Inferno

    Ukupna ocjena 76%

    8, 8, 7, 7

    Više preferiram Martijeve priče o zavjerama i povijesno-mitološkoj fantastici nego one koje se tiću budučnosti, vanzemaljaca, i slično. Ovaj specijalac mi je, stoga, jako dobar, ali mu nedostaje veća doza mističnosti i kompleksnosti da bi dobio vrhunske ocjene. Prva polovica je pomalo usporena i pravi i najzanimljiviji dio počinje sa susretom s Jezerskom gospom koja na fantastičan (uz pomoć referenci) način priča o svijetu "Začaranog naroda", njihovom odnosu sa običnim ljudima, Artoriosu i njegovim vitezovima, Morgani i drugim keltsko-germansko-slavenskim mitološkim elementima koje je populizirao Shakespeare sa "Snom ljetne noći". Volim kad Marty putuje po svijetu i upoznaje se sa znamenitosima tih egzotičnih krajeva. Baš sam uživao čitajuči one table koje se tiću otoka Manna. Još jednom se javljaju one magnetske moći/silnice/prolazi koje su opreplele Zemlju i Svemir (v. "Vitezovi hrama"). Naslov epizode je Zeleni vitez, ali njegova uloga po pitanju značaja likova je prilično izostala. Moram priznati da mi je glup onaj lančani plan asesinacije Martina uz pomoć nesvjesnog Brodyija uobličenog u Zelenog viteza. Sve to stoji, ali ono ne bi palo napamet nikome. Saznali smo za grob Kralja Artura, pa nas očekuju nastavci, što je jako, jako dobro. Što se tiće Angie, ovog puta je zbilja bila prerkrasna. Skoro sam i ja morao stavljati brom u piće. Alessandrini je ipak slabiji nego, recimo, u specijalcu "Četvrta karavel", ali sve je to solidno. Naslovnica je mogla biti još malo detaljnija. Ovaj spec je jedan od boljih premda prvo mjesto još uvijek drži "Četvrta karavel"
    13.09.2007
    14:53:00 sati
    Inferno
    uredi
  • prozirna senka

    Ukupna ocjena 79%

    9, 8, 7, 7

    Postovani recenzent gresi kada veli da Morgana odnosi smrtno ranjenog Artura na ostrvo Man, u pitanju je Vivijana. Inace, Karlo je ovde pokazao sav raskos svog talenta, otvarajuci sirom vrata vilinskog sveta nama citaocima, odnosno pojasnjavajuci dobrano ulogu malog naroda u istoriji Zemlje. A ne treba gubiti iz vida da je rec o specijalcu, pa da je i sam ritam pripovedanja malko drugojaciji od onog iz regularne serije. Vrhunske ocene za ovo delo sto se Rekanja tice, a Alesandrini je vec u dobrom padu kvaliteta, sto je jasno uocljivo, nazalost.
    06.10.2007
    05:08:00 sati
    prozirna senka
    uredi
  • delboj

    Ukupna ocjena 61%

    7, 6, 6, 4

    Recenznet griješi kad kaže da se pismo Beth-luis-nion sastojalo od 13 samoglasnika i pet suglasnika. To je greška previoca Tamare Pliško, jer na sljedećoj strani piše pravilno 5 samoglasnika i 13 suglasnika. Ono prvo je nemoguće. Očekivao sam malo drugačije komentare ovog specijala ali zato onda sad moram reće da se sa ovim komentarima baš i ne slažem. Priča se na početku zanimljivo razvija, negdje do napada Zelenog viteza na Martija, Javu i Endži. Ima tu svega, uvodna priča o smrti kralja Artura, vezanu za nepoznanicu gdje mu se nalazi grob, Drugdje sa svojim misterijama, neizbježna Endži itd. Ali nešto fali, cijelo vrijeme sam očekivao onu standardnu naglu promjenu kao u prethodnim specijalima. Ovdje toga nema na taj način, nego se pretvara u jednu meni dosadnu priču, već mnogo puta ponovljenu u manje-više sličnom obliku. Volim arturijanske legende ali nikako mi se ovo nije svidjelo. Zanimljivo da se ne pominje informacija iz giganta 3 da su poslije katastrofe Atalntide i Mu mali narodi i vile zatvorili prolaze do paralalenog svijeta. Onda, nelogično mi je odakle oni ljudi poslije zlatnog doba kao divljaci, a onda odjednom Atlantida i Mu? Nešto se tu ne slaže. Puno je referenci na prethodne epizode, to je dobor ukopljeno ali sveukupna ocjena nije posebno dobra. Šteta što još nisam čitao MM 137/138, izgleda zanimljivo. Alesandrinijev crtež je dosta slab, ne sviđa mi se kako je nacrtao pejzaže ostrva Man. Ali opet je bolji od Tortija. Naslovnica je za svaku kritiku.
    31.12.2007
    10:27:00 sati
    delboj
    uredi
  • Aco

    Ukupna ocjena 63%

    7, 6, 6, 6

    Lošnjikav specijalac a očekivao sam nešto stvarno dobro. Sir Gawaina zavolio sam već u Princu Valiantu a priče o Arturu i njegovom maču su možda i ono najbolje u MM-u i gotovo po pravilu garantiraju dobru zabavu, ali ovaj specijalac je iznimka-tamo negdje do borbe sa Zelenim vitezom je još zanimljivo a nakon što Vivian krene sa monologom,potpuno sam se izgubio.Možda je trebalo prije čitanje ponoviti neke stare epizode ali ima se sve manje vremena za to. Crtež doveden na najjednostavniju moguću razinu,Alessandrini se gotovo više i ne trudi ali ipak mu polazi za rukom da na trenutke podsjeti na stare dane. Posebno je problem kod njega kad treba crtati pejzaže i pozadine jer to gotovo po pravilu preskače. Primjećujem i da je Angie nacrtao manje sise nego inače;-)Pohvale flamboyantu za dosjetku o bromu i čaju(stara vojnička legenda) 
    02.02.2008
    14:59:00 sati
    Aco
    uredi
  • GeneziS

    Ukupna ocjena 81%

    9, 8, 7, 9

    20.03.2008
    23:18:00 sati
    GeneziS
    uredi
  • Spock

    Ukupna ocjena 72%

    8, 8, 6, 6

    Sviđa mi se taj otok Mann.
    20.03.2009
    17:06:00 sati
    Spock
    uredi
  • Panon

    Ukupna ocjena 67%

    7, 6, 7, 7

    Svidio mi se ovaj Specijal čijom epizodom prevladava ranosrednjovjekovni ugođaj. U specijalu ima referenci na redovne MM brojeve, koje nisam čitao, ali sam uspio donekle pohvatati konce i shvatiti sve što im je vila objašnjavala. Inače, među zanimljivosti bih dodao i to da Martin na 72. stranici u trećoj vinjeti neizravno spominje Dylana, odnosno da bi se on trebao pozabaviti ovim slučajem ako se pojavljuju duhovi.
    10.04.2009
    21:52:00 sati
    Panon
    uredi
  • drogsy

    Ukupna ocjena 82%

    8, 9, 8, 7

    Ovo je zapravo dosta dobro; Dosta se epizoda nadovezuje, a i Vivianu ćemo još susresti u "knjizi iz Kellsa". Alessandrini ovdje nije loš.

    11.03.2011
    18:55:00 sati
    drogsy
    uredi
  • Oki

    Ukupna ocjena 52%

    6, 4, 6, 4

    Na trenutke "simpatična" priča mi pred kraj ipak postaje dosadna. Što reći o Alessandrinievom crtežu...dragi Martin i dragi Max,te Java i telepat Rogers izgledaju poput braće blizanaca.
    30.11.2012
    15:31:00 sati
    Oki
    uredi
  • Rahazlam

    Ukupna ocjena 78%

    7, 7, 9, 9

    Solidno i samo to Casteli pretjeruje!!!Naslovnica i crtez su vec druga stvar!!

    18.08.2013
    17:03:00 sati
    Rahazlam
    uredi
  • mpavin

    Ukupna ocjena 78%

    8, 8, 8, 6

    Volim mitološke epizode, pogotovo one sa keltima, druidima ili nordijskom mitologijom tako da mi se i ova veoma dopada a dobrom dojmu doprinosi i lokacija radnje jer je Irska fascinantna a otok Man skroz zanimljiv i baš mi je drago što su i njega ubacili. Što se tiče radnje, uobičajeni elementi za jedan specijal su tu, malo prepričavanja, humora, mističnosti... kao i ponovo pojavljivanje Angie, Max, Tower, Drugdje kojih mi je uvik drago viditi. (Deeja i Kellyja nema, šteta). Vrlo dobar specijalac sa solidnim crtežom i ponešto slabijom naslovnicom..

    06.03.2014
    19:00:00 sati
    mpavin
    uredi
  • Ukupna ocjena 63%

    7, 6, 6, 6

    10.08.2014
    16:00:00 sati
    coszinus
    uredi
  • Stripmen

    Ukupna ocjena 64%

    6, 6, 7, 7

    Ništa posebno.

    04.10.2014
    15:30:00 sati
    Stripmen
    uredi
  • allessi

    Ukupna ocjena 82%

    9, 8, 8, 7

    Još jedan interesantan i kompliciran Martin Mystere kojega je potrebno jako pažljivo čitati kako bi se polovili svi konci i razumjela radnja.. Naslov epizode i sama naslovnica me, moram priznati, nisu baš privukli, ali sam nakon čitanja ostao pozitivno iznenađen.. Puno toga se razjašnjava i objašnjava i sve je dio te nekakve veće cjeline o kralju Arthuru..

    Crtež je ok, ali malo Alessandrini kiksa sa crtanjem likova.. Mora se priznati da mu je dosta likova jako jako slično nartano.. Naslovnica mi je nekako neinteresantna, prosječna..

    01.11.2016
    08:53:00 sati
    allessi
    uredi
  • Hercule Poirot

    Ukupna ocjena 57%

    6, 6, 6, 3

    Nepotrebno razvikana priča, na trenutke kao da traže rješenja u prepričavanjima viđenog.

    05.07.2019
    15:49:00 sati
    Hercule Poirot
    uredi

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Bandera!
    Kod: MTX VCZS 36
    Ocjena: 77%
    Vrijeme: 9.6.2022. 1:56:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 25
    Broj pogleda: 2515
  • Priče vrača Mnogo Očiju
    Kod: ZG NID 1
    Ocjena: 62%
    Vrijeme: 9.5.2022. 0:50:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 10
    Broj pogleda: 2082
  • Strijeljanje u zoru
    Kod: KM ZS 92
    Ocjena: 78%
    Vrijeme: 4.5.2022. 0:43:00
    Autor: Hercule Poirot
    Broj komentara: 14
    Broj pogleda: 1868
  • Fantomski brod
    Kod: ZG MX 42
    Ocjena: 61%
    Vrijeme: 26.4.2022. 0:14:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 9
    Broj pogleda: 1784
  • Crommovi sluge
    Kod: ZG LU 325/327
    Ocjena: 49%
    Vrijeme: 12.5.2022. 1:47:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 14
    Broj pogleda: 1750

Aukcije

Forum