Ne brinite se, ovo je potpuno fantastična priča!
Sama autorova namjera, radeći koncept almanaha, bila je prikazati jedan drugi fantastičniji aspekt Mystereovog univerzuma, koji koristi gradivne elemente klasičnog MM stripa, no opet, odudara od njegovog "pseudorealnog" univerzuma. Sličan pristup koristit će i sljedeći spin-off serijal "Zona X" čije su "what if… " priče uvelike slične ovoj, a i svim ostalima u ranim almanasima. Ideja koju je Castelli ovaj put sukobio je dva svijeta bogate mitologije – egipatskog i australskog odnosno aboridžinskog. S jedne strane egipatski dio karakteriziraju egipatske božice, demoni i svećenici, a s druge aboridžinski mistici, bića iz aboridžinskog svijeta snova i – bumerang! Zatim jedan fantastični element iz urbanih legendi nove Australije kojeg smo mogli upoznati preko prepričanog dijela iz filma Petera Weira o Hanging Rocku. Da bi sve konačno kulminiralo jednim apsurdnim razrješenjem, ne u stilu fantastičnih priče već omiljene teme znanstvene fantastike – putovanjem kroz vrijeme…
Stijena Hanging Rock
Maketa Hanging Rocka na ulazu
Pripovijedanje priče snolikog je karaktera, pa tako možemo susresti Martina kako sa svojim duhovnim bratom Kunanjunom radi apsurdne stvari poput letenja, čudne situacije koje prkose zdravom razumu i simboličkih momenata. Priča također nema nijedan potpuno dominantan lik, osim Martina i zlog svećenika Džafara. Svi su sporedni likovi više sredstvo dočaravanja atmosfere i pozadine kompleksne priče koju nam je Castelli htio prenijeti.
Prikaz Božice Nut
Budući da je ovo priča o svijetu snova, mora da je Castellijeva namjera to bilo prikazati kroz samu priču, a crtač se fino nadovezao. Castellijevi scenariji rijetko pribjegavaju takvim oniričkim rješenjima, lakše mu je iznijeti svoje mišljenje i Martinove misli kroz humorističku epizodu nego kroz sanjarenja, kako to često zna biti kod njegovog kolege Dylana Doga. Priče aboridžinske tematike uvijek su mi bile jedne od najdražih, jer su na svojstven način prikazivale i Martinova bolna sjećanja vezana uz najveću tragediju njegovog života – smrt njegovih roditelja koji su poginuli u avionskoj nesreći koju su pak pripremili glavni negativni akteri tih priča – Ljudi u crnom. Zatim, odmazda Kundingasa gdje je Martina doveden pred donošenje odluke, hoće li pokazati samilost prema ubojici svojih roditelja i spasiti svijet, ili će nedostatak samilosti i izvršenje osvete biti uzrok ponovnom biblijskom potopu. Sljedeći susret u svijetu snova se odigrao u combo-u s Mr. Jinxom, što mi je također rezultiralo zadovoljavajućim radom.
Crtač Giuseppe Palumbo u Bonelli staff ušao je 1993., a prva objavljena priča bila mu je kratka priča "L'ora dei lupi" iz 1994., da bi kasnije odradio još 2 almanaha, PIBD #3 i još jednu kratku priču. Njegova stranica je www.giuseppepalumbo.com. Palumbo koristi nestandardne rakurse i oblike vinjete, te obilato rabi kinetičke linije koje izrazito doprinose dinamičnosti radnje. Snalazi se u kreiranju normalnih situacija, kako i kod oniričkih sekvenci kojih je u ovom stripu zaista mnogo. Forme stranica variraju od klasičnih 2x3 rasporeda vinjeta do onih nestandardnih. Sjenčanje i poigravanje izgledom likova, na momente čak i karikaturalnih oblika. Dobro je što se crtač malo poigrao crtanjem, dakako da to doprinosti oniričnosti priče.
Ukoliko ste obratili pažnju na zanimljivosti gore, sigurno ste primijetili da je u priču inkorporirana znatna količina povijesnih i mitoloških činjenica i podataka koje nam pružaju dodatan uvid u problematiku i tematiku ove priče. Možda mali nedostatak koji bih htio spomenuti jest nesrazmjer među svim tim silnim idejama koje je Castelli htio objediniti. Igramo se veliko stvoritelja i miksera ideja? Nekako je prevelik i preobilat zalogaj za tako mali broj… Od svijeta snova do stvarnog svijeta, od Egipta do Australije, od početka vremena do dana današnjeg, od egipatske magije do putovanja kroz prostor i vrijeme, a da ne spominjemo i "Piknik kod Hanging Rocka". No, sve u svemu, zanimljivo štivo!
.GIF)
.jpg)
