Marco Verni - Zagor kao sudbina

Julia

Marco Verni nam priča kako je je postao odani Ferrijev crtački sljedbenik u Zagorovom crtačkom osoblju i što je to toliko dobro kod Zagora što se tiče tradicionalizma... I tako dalje.

Dee: Gospodine Marco Verni, ovom prilikom htjeli bismo vam postaviti nekoliko pitanja o Vašem liku i djelu. Krenimo redom, od samoga početka; dakle, tko je Verni i kako je došao na ideju da se bavi crtanjem stripova? Kada ste shvatili da je crtanje stripova vaš životni put?

Marco Verni: Rođen sam 16. rujna 1966.  godine i već u dobi od 7 godina sam počeo čitati stripove. Oduvijek sam ih želio crtati ali nikad nisam vjerovao da bih to mogao i ostvariti, tako da sam pustio da ostane samo san sve do početka 2000. godine. Išao sam u ekonomsku školu (nešto kao računovodstvo, dakle upravo suprotno od umjetničkog i kreativnog). Nakon različitih kratkotrajnih poslova koji me nisu zadovoljili, 1989. sam počeo raditi u gradskoj slastičarnici kao voditelj prodaje… I u tome sam bio dosta dobar. 1995. sam se vratio svom snu i napravio nekoliko stranica za strip “Kriminal” (jedan od autorskih stripova Maxa Bunkera), ali su mi rekli da možda to ipak nije posao za mene sudeći po mom talentu i mojim godinama (tada sam imao 29). 1997. sam došao na ideju da pokušam s mojim omiljenim junakom, Zagorom. Kad sam pokazao svoje prve uratke crtačima i urednicima, odgovor je bio gotov uvijek isti – savjetovali su mi da se vratim svom poslu u slastičarnici… Svi osim Morena Burattinija.

Dee: Da niste postali crtač stripova, što biste bili u životu? Što još volite osim stripova?

MV: Vjerojatno bih još uvijek bio u slastičarnici jer mi je bilo jako zabavno, dobro sam zarađivao i stalno sam jeo. Osim stripova, volim talijanski film i glazbu (ljubav koju dijelim s Morenom Burattinijem… Kad bi to bilo moguće, išli bismo na sve koncerte Umberta Tozzija!)

Dee: Recite nam nešto o predbonellijskim uratcima… Vaši prvi koraci u svijet profesionalnog stripa?

MV: U svijetu profesionalnog stripa nisam radio apsolutno ništa prije mog ulaska u Zagorovu postavu, jedino što bi se moglo nazvati nekakvim radom su bili mali fanzini koje smo proizveli u jako malo broju, i to sami moji prijatelji i ja. Nisam išao u umjetničku školu niti na tečajeve, nemam diplomu, nisam surađivao s nikakvim poznatim autorom koji bi me mogao nečemu naučiti i nisam radio na manjim naslovima kako bih stekao iskustvo i dobru ruku… To je u stvari pravo čudo jer kad sam počeo raditi u Bonelliju, još uvijek nisam znao crtati (i uopće se ne šalim!).

Dee: Što je bilo najvažnije u samim počecima?

MV: Najvažnija je bila dobra volja i pomoć koju su mi pružili Moreno Burattini i Sergio Bonelli, bez njih ne bih nikad uspio!

Dee: Kako je započela vaša suradnja s Bonellijem? Tko je bio krivac za to? :)

MV: Dva glavna krivca su Moreno Burattini, koji me je podržavao unatoč negativnim kritikama, za razliku od ostalih, te Sergio Bonelli, koji mi je, usprkos mišljenju svih svojih kolega, odlučio  dati priliku iako sam tada još uvijek bio nesposoban. Problem je u tome što su njegovi kolege imali pravo; tada sam bio doista loš, moji crteži dosta neprofesionalni, a ni mom životopisu se nije moglo diviti. Štoviše, nakon dvadesetak stranica sam upao u stvaralačku krizu i odlučio sam dignuti ruke od svega, međutim, Bonelli mi je pomogao još jednom dajući mi vremena i ohrabrujući me. Pomogao mi je također moj prijatelj Davide Fabbri (Bat Man, Star Wars, Starship Troopers, Benares inferno) koji me naučio tehničkim stvarima koje nisam znao, i malo pomalo sam se izvukao iz krize i od tad nisam prestao raditi.

Dee: Vaša stripovska karijera nije počela kao iz snova, no zahvaljujući vašem budućem vjernom suradniku Morenu Burattiniju započeli ste vrlo lijepu karijeru na Zagoru. Koji su to bili porođajni problemi s kojima ste se susretali?

MV: Zapravo ništa posebno, osim, naravno, problema koje sam prethodno naveo. Iako se tu i tamo osjeti taj moj nedostatak profesionalnog obrazovanja. Moj najveći problem je što sam počeo crtati iz ljubavi prema stripovima, a ne zato što sam imao umjetnički poziv. Naprotiv, nemam ni mrvicu talenta: nemam niti vizualno pamćenje niti imalo mašte… Nisam uzalud išao u ekonomsku školu te dvanaest godina bio voditelj prodaje.

Dee: Kakvu je ulogu igrao vestern u vašem životu, odnosno Zagor? Što za vas predstavlja Zagor?

MV: Kad sam ja bio dijete, dakle 70-ih godina, vestern je bio najpopularniji žanr, kako u kinima, tako i na televiziji i u stripovima. Nije slučajnost da sam počeo kupovati Zagora s obzirom da su na naslovnicama bili prekrasni Indijanci koje je nacrtao veliki Ferri (Zagor br. 105 – Divlje Planine). Zahvaljujući vestern filmovima tog doba, u meni se probudila želja za istraživanjem tog fantastičnog svijeta i unutar korica stripa.

Vernijeve ilustracije

Dee: Vidi se koliko vam odgovara Burattinijev predložak u stripu, dosad ste vjerno pratili Burattinija kao kolaboracionist. Koje bi prema vama bile glavne karakteristike Burattinijevih scenarija koji vama odgovaraju?

MV: Prije svega u dobrom sam odnosu s Burattinijem, koji je od početka vjerovao u mene i bez kojeg ne bih bio ovdje gdje jesam. Nadalje, Moreno je veliki fan Zagora poput mene, odrastao je čitajući Zagora, i za nas obojicu je to više od posla jer smo ostvarili svoje snove. Moreno i ja smo na istoj „valnoj duljini“, možda zato što on poznaje moje mogućnosti, ali i ograničenja, te ih uspijeva izbjeći i pomoći mi da ih savladam. Volim raditi s njim zato što, iako je najobjavljivaniji Zagorov autor (prešao je čak i Nolittu), nije umišljen i uvijek je spreman za razgovor, te prihvaća i tuđe savjete. Kada piše za mene, trudi se biti što tradicionalniji jer zna da ja ne prihvaćam Zagora van njegovih dobro poznatih okvira i tradicije: smatra me svojevrsnim fanatikom kad je Zagor u pitanju, i uvjeren je da kad sam ja zadovoljan, da su zadovoljni i svi ostali čitatelji jer sam ja tipični (prosječni) Zagorov fan.

Dee: Znam da ste već više puta objasnili da želite crtati isključivo Zagora, no u slučaju da više ne budete u mogućnosti crtati Zagora, kojeg lika bi pristali raditi?

MV: Ne bih volio crtati ništa drugo, pomirio bih se s tim isključivo kad Zagora više ne bi bilo (da kucnem o drvo). Ne sviđaju mi se stripovi koji se danas objavljuju, jedini koji mi je donekle drag, i to vjerojatno jer je i on bio dio moje mladosti, je Tex. Ali ne smatram Zagora njegovom zamjenom, kao što ga smatraju neki, za mene je on važniji od Texa!

Dee: Uspoređuju vas s maestrom Ferrijem, odnosno s crtačem koji ima najsrodniji stil s Ferrijem, gode li vam takve usporedbe ili ne volite kad vas uspoređuju s njim?

MV: To što sličimo nije slučajnost nego nešto što sam želio. Kada sam se krajem 90-ih pojavio s nezrelim stranicama, savjetovali su mi da ako želim doći do Zagora, da se ugledam u njegovog grafičkog stvoritelja, a pošto ja nisam imao svoj stil, gotovo automatski sam preuzeo Maestrov stil. Precrtavao sam mnoge njegove crteže tako da mi je danas prirodno crtati na sličan način, ali on ima tu neku „magiju“ koju ja nikad neću moći precrtati!

Dee: Što za vas predstavlja Ferri? U kojoj mjeri je on utjecao na vaše usmjerenje u crtežu za strip?

MV: To je crtač koji mi je dopustio da precrtavam njegove uratke da bih tako naučio sve što dotad nisam znao, i to mi nije teško padalo jer sam volio njegov stil još od svoje sedme godine.

Dee: U jednom tekstu ste izjavili: "Ferri je idealna polazišna točka za crtača Zagora". Znači li to ako crtač odabere Ferrijev stil, ili pokušava oponašati Ferrijev stil, da mu je to garancija za uspjeh?

MV: I Bonelli i Canzio su mi rekli da bi čitatelji željeli vidjeti Ferrija u Zagoru svaki mjesec, i nisu sretni kada umjesto njega pronađu crtače koji su preinovativni. S druge strane, zadovoljni su kada pronađu nekoga tko stilski podsjeća na Ferrija, i to ne vrijedi samo za mene, već i za Joevita Nuccia, još jednog „ferrijevskog“ crtača, koji je odlično prihvaćen kada god se pojavi na stranicama Zagora, iako je tek početnik u području stripa! Dakle, odgovor na pitanje je: da, tko god uspije crtati kao Ferri (ili bar približno), može biti gotovo siguran da će biti primljen u Zagorovu postavu i da će ga čitatelji cijeniti. Ali imajte na umu da nije dovoljno uspjeti kopirati dvije table, treba napraviti stotinjak stranica!

Dee: Bili ste već 2007. godine u Zagrebu na 10. obljetnici CRŠ-a, koji su bili tadašnji vaši dojmovi i što očekujete ove godine prilikom povratka?

MV: To je bilo 2007., i prvi put sam bio pozvan na izložbu Zagora van Italije, te smo i ja i moji kolege ostali zadivljeni ljubavlju Hrvata prema Zagoru, koja je veća čak nego u Italiji. Nadam se da će i ove godine biti kao i tada, i ja ću biti zadovoljan!

Dee: Koja je vaša najdraža epizoda koju ste vi nacrtali i na koju ste najviše ponosni; a koju bi izdvojili kao najbolje nacrtanu u serijalu uopće?

MV: Bez imalo sumnje, moja najdraža epizoda je „Čovjek koji je pobijedio smrt“, objavljena u Italiji 2012. u velikom formatu (LU gigant br. 5), koja je izazvala gotovo jednoglasne pozitivne kritike. Teško je izdvojiti najbolju epizodu serijala među svim remek-djelima zlatnog Nolittinog doba… Ako bih trebao izabrati jednu, rekao bih „Zagor protiv vampira“ (LU Extra br. 93-95).

Dee: Vidite li sebe kao sljedećeg crtača naslovnica, možda kao Ferrijevog nasljednika?

MV: Da budem iskren, i ne baš. Iz poznatih razloga: prije svega usporedbe s Ferrijem bi bile nemilosrdne, na moju žalost, i nakon 600 njegovih naslovnica (redovne serije) praktički je nemoguće ne ponavljati se i svaki mjesec bih se bojao da ću čuti: ova Vernijeva naslovnica je ista kao ona Ferrijeva iz tog i tog broja. Budući da ja nisam pretenciozan (bar ne u umjetničkom kontekstu), mislim da bi bilo najbolje dati tu ulogu nekom maštovitijem crtaču od moje malenosti.

Dee: Osim što crtate stripove, čitate li ih? Ako da, koji su vam likovi i autori najdraži?

MV: Kao što sam već rekao, ne sviđa mi se način na koji se pišu i crtaju današnji stripovi, često su autori okupirani zadovoljavanjem sebe nauštrb čitljivosti stripa. Žele se pokazati dobrima u tome što rade, a ne razmišljaju o tome hoće li se svidjeti čitateljima ili ne, i onda kada čitanost stripova počne opadati, okrivljuju krizu i videoigre ili Internet. Nažalost, svi autori koji su mi se sviđali nisu više s nama (Pratt, Magnus, Galep, EsseGesse…).

Dee: Vidite li sebe možda na nekom drugom serijalu u budućnosti, ili ćete uvijek ostati vjerni Zagoru?

MV: Odgovor je u prethodnom pitanju.

Ekipa u Zagrebu 2007.

Dee: Obavezno moram pitati crtača ova pitanja - koja mu je crtačka tehnika, kakve alate koristi, koliko mu prosječno treba da napravi jednu tablu stripa? Je li istina da crtate kao Ferri, pasicu po pasicu?

MV: Još crtam pasicu po pasicu (baš kao i Ferri,  ali ne da bih ga imitirao nego jer je lakše i praktičnije) koje onda spojim u kompletnu tablu. U početku koristim olovku, čak ne previše, a ona prelazim na tintu dok ne završim pasicu, i onda prelazim na iduću. Veliki broj mojih kolega voli nacrtati nekoliko stranica olovkom, a tek onda svim stranicama dodati tintu, ili bar po 15-20 stranica odjednom. Od olovaka koristim tehničku olovku HB, a od kistova Winsor & Newton n. 0 ili n. 1, i na kraju da bih izbrisao olovku, a da tinta ostane netaknuta, koristim gumicu Rotring B20. Obično uspijevam nacrtati 12 do 15 tabli mjesečno.

Dee: Došli smo i do zadnjeg pitanja; a ovdje bih vas zamolio da date neku uputu svim budućim crtačima kako uspjeti u crtanju?

MV: Sergio Bonelli bi rekao da je karijera jednog crtača stripa jednaka jednom nezaposlenom čovjeku  željnom posla; s obzirom na današnju situaciju u svijetu u kojem se sve manje čita i sve se više vremena provodi ispred ekrana. Jedini savjet koji mogu dati je da onaj tko to želi, može i uspjeti, čak i bez puno talenta, ali nemojte misliti da je lagano. U ovih 14 godina rada za Bonelli vidio sam na desetke mladih crtača koji su pitali za savjete i za pomoć, ali kad je došlo vrijeme za zasukati rukave i sjesti zaozbiljno i nacrtati table, iščeznuli su kao snijeg u proljeće. Crtati strip ne znači napraviti par crteža kako te volja i kad te volja, već nosi sa sobom mnoge žrtve, odricanja i znoj. Često se zna dogoditi da moraš nacrtati stvari koje ti se ne sviđaju, da se nadređeni ne slažu s tvojim izborima: ako niste spremni za takve prepreke, mislim da će vam biti teško profesionalno se baviti stripom.

P.S. Ovaj intervju rađen je za CRŠ katalog 2014.

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Crna ljubav
    Kod: DDJP DRKW 8
    Ocjena: 76%
    Vrijeme: 27.11.2021. 19:48:00
    Autor: Koresh
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 174
  • Korijeni
    Kod: ZG KRJNUB 1/6
    Ocjena: 82%
    Vrijeme: 25.11.2021. 0:11:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 8
    Broj pogleda: 1507
  • Dva života Drim
    Kod: DD VEC 14
    Ocjena: 72%
    Vrijeme: 23.11.2021. 0:36:00
    Autor: -Dule-
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 1108
  • Smrt filmske zvijezde
    Kod: NR LIB 4a
    Ocjena: 57%
    Vrijeme: 21.11.2021. 0:16:00
    Autor: Hercule Poirot
    Broj komentara: 10
    Broj pogleda: 1652
  • Mikijeve najluđe avanture
    Kod: MIMA GLE 2
    Ocjena: 82%
    Vrijeme: 19.11.2021. 0:12:00
    Autor: Lord Vader89
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 1115

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Žrtve i krvnici
    Kod: NN LIB 71c
    Ocjena: 96%
    Vrijeme: 9.11.2021. 0:20:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 2266
  • Crne suze
    Kod: ZG LU 321
    Ocjena: 34%
    Vrijeme: 3.11.2021. 0:10:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 11
    Broj pogleda: 2237
  • Povratak u kuću strave
    Kod: ZG LUSP 41
    Ocjena: 36%
    Vrijeme: 12.10.2021. 1:13:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 12
    Broj pogleda: 2234
  • Vigilanti
    Kod: ZG LU 316/317
    Ocjena: 41%
    Vrijeme: 28.10.2021. 0:17:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 8
    Broj pogleda: 1999
  • Oči sudbine
    Kod: ZG PRIDA 1
    Ocjena: 80%
    Vrijeme: 2.10.2021. 8:38:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 10
    Broj pogleda: 1992

Aukcije

Forum