Marjane Satrapi – Perzepolis

Nathan Never

O Perzepolisu. Iliti Matin osvrt na Satrapino autobigrafsko i "kontroverzno" djelce otvorenog duha u stripu, o djetinjstvu i odrastanju u Teheranu tijekom islamske revolucije i neminovni susret s idejama Zapada... A za čitatelja uvid u jedan drugačiji, uvelike strani i nepoznat svijet.

Kada je u ožujku 2013. autobiografski strip „Perzepolis“ povučen iz školskih knjižnica grada Chicaga, službeni se glasnogovornik Chicago Public Schools, nakon što je cijela stvar odjeknula u javnosti, ispričao rekavši kako je došlo do greške te kako je „Perzepolis“ trebao biti povučen samo s popisa lektire za učenike sedmih razreda osnovne škole. U depeši koju je predstojnica CPS-a uputila ravnateljima javnih škola na području Chicaga stoji kako se još uvijek razmatra pitanje treba li „Perzepolis“ biti uključen u lektirni popis za učenike do 16 godina starosti. „Perzepolis“ je ocijenjen neprimjerenim zbog eksplicitnog jezika, grafičkih prikaza golotinje i scena mučenja, svih onih stvari pred kojima bi krhki puritanski umovi najradije uvijek iznova zatvorili oči iako bez njih nije moguće napisati iole koherentnu povijest ljudske civilizacije na ovom planetu.  Čitanjem između redaka, izjava predstojnice CPS-a, interpretira se kao:„Nemamo ništa protiv učenja povijesti, sve dok se autori nastavnog materijala pridržavaju smjernica legitimnog govora o povijesti.“

Teško je ne uočiti izvjesne paralele sa službenim stavom iranske vlade kojeg je, nakon što je po stripu snimljen film nagrađen u Cannesu, izrekao Mehdi Halhor. Halhor je kazao kako je riječ o nerealističnom prikazu uspjeha slavne Islamske revolucije zbog čega se nagrada na prominentnom festivalu poput Cannesa jedino može tumačiti kao anti-islamski akt i zapadnjačko potpirivanje islamofobije. Halhor je nepogrešivo uočio dugo prešućivanu, a svima bolno očitu, činjenicu kako članovi stručnog žirija jednog međunarodnog filmskog festivala nemaju pametnijeg posla nego potpirivati međunarodne, k tome još i islamofobne, incidente (da u rečenicama proizašlim iz populističkog potpirivanja paranoje ponekad ima i trun istine nije sporno, dovoljno je baciti oko na recentna događanja u Francuskoj i tamošnju populističku retoriku kojom se nemilice napadaju kako Muslimani tako i svakojaki imigranti, neovisno kojoj vjeroispovijesti pripadali). Halhorova režimska kritika djela Marjane Satrapi tek se neznatno razlikuje od implicitne kritike izrečene u američkom slučaju. I u jednoj i u drugoj prigodi „Perzepolisu“ je osporena autonomija pogleda i legitimitet diskursa. Jasno, zemlja slobode prije bi se odrekla nafte no što bi javno priznala izvjesne sličnosti sa zemljama koje voli doživljavati kao poprišta bjesomučnih iživljavanja fundamentalističkih teokrata, no takve reducirane identitete kojima se vodi i zabavlja visoka politika nitko normalan ionako ne shvaća ozbiljno. Primjer „Perzepolisa“ relativno je benigan. Bio on osporavan, zabranjivan ili denunciran nekako će već naći put do svojih čitatelja (te će uz to, kao i većina osporavanih, denunciranih i zabranjivanih knjiga novijega doba, svojoj autorici donijeti značajano poboljšanje stanja na računu) no slučaj „Perzepolisa“ ponovno osvjetljava bitnu dimenziju suvremene politike. U retoričkoj buci koja prati obrušavanje na političkog neprijatelja sam neprijatelj daleko je manje bitan od priče koja se oko njega može isplesti. Priroda kritike daleko je važnija od objekta kritike. U medijskom izvikivanju ispravnih stavova, na skup sličica i slova koji je govorio nešto dijametralno suprotno od onog što mu se zamjeralo malo je tko, zapravo, obratio pozornost.

Zadržimo se trenutak na islamofobiji i anti-iranskim sentimentima. Teško je, barem nama koji ne razumijemo ni perzijski, ni arapski, ni neki od desetak jezika koji se govore na području Irana pronaći strip kojemu bi etiketa 'iranofilski' bolje pristajala od „Perzepolisa“. Također, teško je na bilo koji drugi način opisati protagonisticu ovog biografskog stripa koju ćemo do kraja teksta, zanemarivši teorijsku dosljednost, zbog jednostavnosti nazivati Marjane. Doduše, riječ je o iranofilstvu koje podjednako ne odgovara ni režimskim fundamentalističkimstrukturama samoga Irana, ni reduciranim anglo-američkim predodžbama koje rijetko kad idu dalje od pozivanja na „1001 noć“ ili na Hezbollah, ovisno već o prigodi i povijesnom trenutku. Iran koji se plete pod rukama Marjane Satrapi Iran je kontradikcijâ. To je prostor sukobljenih ideologija, nezacijeljenih povijesnih rana, dugogodišnjih ratnih stanja, militantnih skupina i vjerskih policija no ujedno je i prostor individualnog i kolektivnog otpora totalitarizmima, prostor rituala, tradicije, inteligencije, kao i klasnih sukoba, obiteljskih drama, prostor heroja i izdajica obilježen ponekad nespojivom mješavinom perzijske tradicije, srednjoeuropskog intelektualnog naslijeđa i angloameričke, konzumerizmom posredovane modernosti. Pojednostavljeno, kompleksan prostor napučen živim, nimalo jednostavnim ljudima koji se svojim svakodnevnim životom opiru jednostavnim, svjetskim i državnim medijima posredovanim klasifikacijama.

Ta višestrukost Irana, beskrajno kompleksnija od monokromatske slike uvriježene na Zapadu, jedna je od glavnih preokupacija stripa Marjane Satrapi. Najavljuje se već na samom početku stripa, najprije na sjajno dizajniranoj naslovnici hrvatskog izdanja koja donosi dvostrukunaslovnicu s dijametralno suprotnim slikama, a potom u prva dva kvadrata kojima započinje pripovijest. Ovitak (koji se može odvojiti od knjige) prikazuje Marjane pod velom, simbolom Islamske revolucije i danas već stalnim mjestom prijepora na sekularnom i kršćanskom Zapadu, dok se ispod ovitka nalazi naslovnica na kojoj se krije svjetovna Marjane, bez vela, a samim time i bez simboličkih, apriornih oznaka identiteta. Na taj se način već i prije početka pred čitatelja dovodi slika Irana koju obilježava supostojanje dva bitno različita svijeta.

U prva dva kvadrata složenost iranske stvarnosti dodatno se usložnjava jukstaponiranjem Marjane i njenih školskih kolegica iz 1980. godine. Kako su svi likovi u ta dva kvadrata pokriveni velom, čitatelj je primoran usredotočiti se na detalje koje autorica vješto raspoređuje kako bi naoko jednakim likovima podarila zasebne i različite identitete. „Vrag je u detalju!“, kaže uzrečica, i doista tek nakon što, vođeni rukom Marjane Satrapi, obratimo pozornost na njih otvorit će nam se vrata autoričinog svijeta i samoga Irana. Jukstaponirane sličice naglašavaju još jednu razinu supostojanja – onu individualnog i kolektivnog – te naglašavaju prostore osobne slobode unutar strukture koja se na Zapadu, uglavnom iz smjera feminističke kritike, često proglašavala totalitarnom. Kasnije u stripu Marjane će detaljnije obraditi subverzivne momente u odnosu iranskih žena i vela, no početak stripa tek je najava ambivalentnosti koje slijede.

Važno je istaknuti još jedan dualistički moment koji, poput prethodna dva, koristi naoko nespojive i antagonističke elemente ne bi li ih u konačnici sintetizirao u funkcionalnu cjelinu. Riječ je o dualizmu koji proviruje iz odnosa slike i teksta. Slikovni dio ovoga stripa naslonjen je na tradiciju srednjovjekovnih ikona i perzijskih murala, na sakralnu likovnost prije otkrića perspektive, dok je tekstualni dio naslonjen na svjetovnu ostavštinu njemačkog romantizma, bildungsroman. „Perzepolis“ tako i na formalnoj razini utjelovljuje epistemološku simbiozu suprotstavljenih strana, što je političko-etički stav koji će Marjane Satrapi dosljedno provoditi do kraja stripa.

„Perzepolis“ je izvorno objavljivan u Francuskoj, u razdoblju od 2000. do 2003. godine. Rad na stripu započeo je, dakle, prije no što će Islam ponovno postati velikom temom zapadne civilizacije. Nakon terorističkog napada na Pentagon i Tornjeve blizance u rujnu 2001., „Perzepolis“ će se odjednom naći u potpuno izmijenjenom svijetu. No, „rat protiv terora“ i medijska histerija koja je potom uslijedila nisu bili jedini razlozi koji su istakli „Perzepolis“ iz gomile biografskih stripova. „Perzepolis“ je imao nekoliko olakotnih okolnosti. Najprije, pisala i crtala ga je žena (što se u dominantno muškom mediju poput stripa desetljećima promatralo kao svojevrsni eksces) koja je uz to bila i emigrant i „ona koja je preživjela“ vladavinu ajatolaha Homeinija kao i iračko-iranski rat. Sve je to, uz još neke biografske crtice koje i nisu od posebnog značaja, „Perzepolisu“ davalo autoritet legitimnog teksta, stripa koji je nudio autentično svjedočanstvo Irana. Nakon iskustva Spiegelmanovog „Mausa“, koji je na sličan način i sa sličnim autoritetom u formi stripa progovorio o stradanju Židova u nacističkim koncentracijskim logorima, zbog čega je ujedno osvojio i Pulitzerovu nagradu i vječnu mržnju Poljaka kojima se nije svidjela implicitna Spiegelmanova optužba za kolaboraciju s nacističkim režimom, „Perzepolis“ je pred sobom imao utaban teren.

Baš poput Spiegelmana i Marjane Satrapi je na sebe navukla bijes političkih struktura svoje zemlje zbog toga što se usudila komentirati tabu-teme poput raščišćavanja minskih polja odredima sastavljenima od djece kojoj su bila obećana vrata raja kao i temekoje su osvjetljavale krajnji cinizami politički oportunizam tih istih vladajućih struktura (neke će rečenice, poput „opstanak režima ovisio je o ratu“, snažno odjeknuti tijekom administracije Busha mlađega, a neke druge, poput „šef novih krvnika bio je mučitelj u šahovom zatvoru“ čitat ćemo i u lokalnom kontekstu s jasnim razumijevanjem). Kritika iranske politike podjednako je odjeknula i na Zapadu i u samom Iranu, no kritika samog Zapada prošla je gotovo nezapaženo. Za mladu Marjane, koja sa 14 godina odlazi u Austriju na školovanje, Zapad se pokazao kao puka opsjena puna ispraznih riječi, hladnih međuljudskih odnosa, i pomodnog knjiškog intelektualizma koji ne poznaje ni teoriju ni praksu vlastitih revolucionarnih korijena. Upravo će susret sa Zapadom i dominantnom ideologijom krajnjeg individualzima kod Marjane prouzročiti supstancijalnu promjenu i izgradnju kompleksnog, iranofilskog identiteta.

Takvo iranofilstvo, koje ni na koji način ne koketira s monolitnim interpretacijama povijesti niti s egzaltiranim odama kolektivnom identitetu već trezveno promatra svijet oko sebe vodeći se podjednako neposrednim iskustvom vlastitoga 'ja' kao i obiteljskim iskustvom stradanja i žrtvovanja uparenim s kritičkim odnosom prema filozofsko-političkim tekstovima svih dostupnih tradicija, bit će iranofilstvo kojemu se neće prikloniti ni Zapadna, ni Istočna populistička retorika. Junakinja „Perzepolisa“ nije ni hladni racionalist ni vatreni patriot. Junakinja „Perzepolisa“ je skeptična, strastvena, cinična, zainteresirana, obrazovana i angažirana junakinja – ukratko, poželjna slika suvremenog (a i svakog drugog) homo politicusa. Morao sam ovaj tekst započeti s američkim izbacivanjem „Perzepolisa“ iz škola između ostalog i zbog toga da bih na kraju spomenuo kako „Perzepolisa“ u našim školama nema. A trebalo bi ga biti. Jer priča o Iranu i rođenju samosvjesne, kritički nastrojene i ponosne Iranke može se bez problema prenijeti u svako političko podneblje. A ostvariti strip koji kroz prizmu partikularnog progovara o univerzalnom i pri tom ne zapasti ni u melodramu ni u patetiku veliki je uspjeh. Na svu sreću, prevedni uspjeh kojeg sad i hrvatska kulturna javnost može proučavati.

Emitirano 12.4.2014. u emisiji „Bibliovizor“ Trećeg programa Hrvatskoga radija

Najnovije

Vijesti

    Magazin

    Recenzije

    • Brži od zvečarke
      Kod: TX LMS 23
      Ocjena: 51%
      Vrijeme: 7.8.2020. 0:14:00
      Autor: tex2
      Broj komentara: 0
      Broj pogleda: 175
    • Skate-board boys
      Kod: AF SS 417
      Ocjena: 66%
      Vrijeme: 3.8.2020. 16:03:00
      Autor: Kila Banana
      Broj komentara: 4
      Broj pogleda: 380
    • Davitelj s Manhattana
      Kod: NR LIB 1c
      Ocjena: 88%
      Vrijeme: 2.8.2020. 16:46:00
      Autor: ReemCP
      Broj komentara: 8
      Broj pogleda: 437
    • Strange Planet
      Kod: STP MOG 1/2
      Ocjena: 69%
      Vrijeme: 29.7.2020. 0:31:00
      Autor: Paka01
      Broj komentara: 0
      Broj pogleda: 268
    • Zvezda sa juga
      Kod: KM ZS 1013
      Ocjena: 88%
      Vrijeme: 28.7.2020. 0:28:00
      Autor: Hercule Poirot
      Broj komentara: 2
      Broj pogleda: 797

    Aukcije

    Forum

    Najčitanije

    Vijesti

      Magazin

      Recenzije

      • Poslije apokalipse
        Kod: NN LIB 55
        Ocjena: 100%
        Vrijeme: 23.5.2020. 17:54:00
        Autor: Jerry Krause
        Broj komentara: 3
        Broj pogleda: 2561
      • Put za raj
        Kod: ZG VCSP 32
        Ocjena: 50%
        Vrijeme: 3.7.2020. 23:14:00
        Autor: Djole
        Broj komentara: 12
        Broj pogleda: 2488
      • Hellgate u plamenu
        Kod: ZG LU 275/276
        Ocjena: 87%
        Vrijeme: 23.6.2020. 1:11:00
        Autor: igor 12
        Broj komentara: 16
        Broj pogleda: 1522
      • Gradske bande
        Kod: NN LIB 57/c-58/a
        Ocjena: 82%
        Vrijeme: 13.6.2020. 19:59:00
        Autor: Jerry Krause
        Broj komentara: 0
        Broj pogleda: 1234
      • Rendžeri, zbogom!
        Kod: KT LMS 690/691
        Ocjena: 77%
        Vrijeme: 3.6.2020. 15:58:00
        Autor: Spock
        Broj komentara: 8
        Broj pogleda: 1146

      Aukcije

      Forum