Nathan Never tribina - MAFEST 2009

Nathan Never

Gosti ovogodišnjeg festivala su trojica iz brojnog NN staffa, dvojica starosjedioca serijala – scenarist Antonio Serra i crtač Roberto De Angelis, te noviji član ekipe - Gigi Simeoni! Voditelj tribine je bio nezamjenjivi Andrej Cvitaš odnosno njegov avatar Dok Lester…Ovo je sve više-manje Dokov prijevod, no naznačeni će biti autori koji su taj odgovor pružili. Isto tako, dopustio sam si dodatne napomene u tekstu. Pa, uživajte!

Par uvodnih riječi naših dragih uzbuđenih gostiju…

Antonio Serra: Kao prvo gospodin Serra se zahvaljuje organizatorima na pozivu, oduševljen je luksuznim Libellusovim izdanjima kao i brojnošću posjetitelja ovdje, a oduševljeni su i dočekom i pozdravlja sve ovdje.

Gigi Simeoni: Želi samo reći da je Makarska predivna, teško mu je opisati koliko je sretan, ovo mu je uzbudljivo iskustvo i važno i želi naglasiti ono što je Serra rekao o luksuznosti i kvaliteti Libellusovih izdanja. Ostao je bez riječi.

Roberto De Angelis: Prije svega nakon zahvale na toplom dočeku osvrnuo se na kvalitetu izdanja na koju oni nisu navikli u Italiji, odnosno da NN izlazi u tako luksuznoj opremi. Jer oni osim što su crtači i scenaristi oni su i zaljubljenici u Nevera. To ih još dodatno oduševljava. Najviše su iznenađeni time što se spomenuta Libellusova izdanja razlikuju u odnosu na Italiju u samom pristupu stripu jer Bonellijeva se izdanja u Italiji rade za široke mase u stotinama tisuća kopija. Radi se na smanjenju troškova, jeftinijim materijalima ("ekonomski pristup"). Ovakav pristup kako se tu radi, s ograničenim tiražom, gdje se obraća velika pozornost naslovnicama, kvaliteti papira i tiska, u Italiji radi samo sa autorskim stripovima koje neki mali izdavači rade u malim tiražama.

Redom slijeva nadesno: Gigi Simeoni - Antonio SerraDok LesterRoberto De Angelis

Je li Serra zadovoljan sadašnjom kvalitetom scenarista, jesu li oni zadovoljili njegova očekivanja i što on misli kako će serijal NN razvijati? Predviđa li mu uspjeh ili gašenje?

Budući da smo u Hrvatskoj u regularnoj seriji tek oko broja 100, domaći čitatelji imat će još jako puno uživanja u Nathanu dok su Talijani već premašili broj 200 (evo ih na #216), a osim toga kao i za sve druge serijale, materijali (od scenarija do samog crteža) se rade dvije godina unaprijed. Što se tiče razvoja, budućnosti, oni već sad predviđaju daljnju prodaju i daljnju proizvodnju te Nathan nije ni u kom slučaju pred gašenjem. Ne može se smatrati među najuspješnijima strip serijalima, ali smatraju da je to zlatna sredina koja ima budućnost te oni razvijaju nove ideje, epizode, nove obrate… Uglavnom, radi se predano dalje.

Zadovoljan je radom scenarista, a glavni scenarist je sada Vietti, s kojim se svakodnevno čuje telefonom. A i svakih 6 mjeseci imaju veliki sastanak gdje razvijaju nove teme, koncepte te raspoređuju teme na druge scenariste. Jako puno obraćaju pozornost što misle njihovi čitatelji u Italiji tako da i sami čitatelji sudjeluju na neki način u tom razvoju. Nathan je jedinstven u Italiji jer nema svaku zasebnu epizodu nego se sve vrti oko jedne velike radnje koja se stalno razvija, nadograđuje i ide u raznim smjerovima. I s obzirom da vidi koliko ovdje ima obožavatelja Nevera on smatra da i domaća publika može na neki način svojim prijedlozima sudjelovati u razvoju Nathana kao i talijanski čitatelji.

Serra: "I speak a little english, but it's better in Italian." (izvlači se Serra ;))

Najavljivana su dva nova serijala Stirpe Segreta kao NN spin-off i Greystorm. Pa može li nešto više reći o tome?

Serra: "Odmah da kažem, još ga nisam ni počeo pisati." (odmah nas razuvjerava Serra) Stirpe Segreta ("Tajna vrsta" u slobodnom prijevodu) je jedan dio "Universo Alfa", spin-off NN-a u kojem se Nathan ne pojavljuje kao lik, a koji se bavi Nathanovim svijetom, odnosno univerzumom. Stirpe Segreta priča nam, odnosno pričat će nam kad izađe prvi broj, o porijeklu jedne nove "mitološke vrste" odnosno mitologiji Nathanovog svijeta. No s obzirom da je još puno posla pred njima kaže da sumnja da će se ovo pojaviti na tržištu prije od dvije, dvije i pol godine.

Greystorm je pak novi miniserijal koji nema nikakve veze sa svijetom Nathana Nevera. Radnja se dešava krajem 19. stoljeća.Radnja se vrti oko jednog izumitelja i sve je nadahnuto romanima Julesa Vernea, Wellsa i ostalih pisaca fantastike tog doba. Trenutno se još ne zna hoće li biti 13 ili 14 brojeva s obzirom da su tek tri broja gotova. Prvi broj izlazi listopadu i osjeća se kao otac koji očekuje rođenje djeteta.

Za gospodina De Angelisa, koji su njegovi crtački uzori i da li uopće ima uzora?

De Angelis: Popis je tako dugačak da je teško nabrojiti sve te crtače. Prije svega voli dobre crtače. Za njegove početke najvažnije je bila argentinska škola primjerice, Jimenez, i dodatno – Hermann (mada nije argentinska škola, već belgijska). Gleda naslovnica, on je sam svjestan evolucije samog crteža i on se nada da je to promjena na bolje. Zna da neki nisu zadovoljni, ali on sad poklanja više pažnje atmosferi, detaljima i trudi se učiniti naslovnice posebnima. (Priznao je De Angelis da mu je kod izrade likova Tehnodroida i tehnodroidske budućnosti uzor definitivno H.R. Geiger. Što se tiče dizajna letjelica i svemirskih brodova koje vidimo u kasnijim epizodama, one su većinom temeljene na životnjama iz prirode. Pa tako imamo pčela brod, vjeverica brod itd.)

Nedavno je kod Libellusa izašao broj #76 "Feniks" koji između ostaloga sadrži i elemente nekrofilije, transvestite, erotiku i još svašta, pa kako su se uopće odlučili za objavljivanje jedne takve epizode?

Feniks

Serra: Što se tiče svega toga nabrojanoga (erotika, nekrofilija, i samo nasilje uopće) takvu epizodu danas ne bi mogli napisati zbog internih pravila. Mnogo toga se postrožilo i neke stvari ako bi se uopće htjele ispričati moralo bi im se pristupiti na sasvim novi način. Ta priča je jedna od prvih priča koju je uopće počeo pisati (De Angelis se sigurno sjeća), a pisao ju je već nakon broja 11/12 "Zvjezdano pješaštvo". Objavio bi taj broj i prije, no imao je jako puno sumnje oko same radnje i završetka te jednostavno se je zato tako dugo odužilo oko samog izlaska priče. Nije htio nekompletnu priču ni crtati ni objaviti. I glede samog tog povratka iz mrtvih, on općenito u stripovima voli kad neki lik pogine pa ga on voli vratiti nazad. Što u biti i jest uobičajen običaj u stripovima. Znači, povratak iz mrtvih Susan Connery izmišljen je puno prije, u biti još i prije njezine smrti. Osim toga puno više voli prije nego ubije lik razviti pripovjedni mehanizam kojim će ga vratiti. Tako da prije nego ga ubije, smisli način kako ga vrati. Sve te spomenute teme se ponovno vraćaju u jednom NN specijalcu, "Uomo che sfida la morte" (#14 "Čovjek koji izaziva smrt"). Sam taj povratak iz smrti, smrt, strah od smrti i ostalo, vidi se da to njega osobno muči. Također i u Greystormu se nalaze elemente te vrste.

Budući da je Simeoni prije Nathana radio i na drugim serijalima, te u Nathanu treći gigant "Nova budućnost", koliko je on osobno vezan uz Nathana, koliko on to radi iz gušta ili jer je vezan da radi. Oči i tama – njegove osobne impresije o njegovom radu i hoće li biti nečeg sličnog u budućnosti što će autorski potpisati?

Gigi: Gigi je pomalo eklektičan autor. Počeo je prije puno godina s humorističkim kaiš stripovima. Zatim sa skupinom brešanskih autora, svojih prijatelja, oni su počeli objavljivati svoje vlastite radove za izdavačku kuću Star Comics, a radili su na jednom SF projektu serijalu kojeg su nazvali Hammer. Da bi zatim prešli u Bonelli. Nakon raznih izdanja završio je na Neveru. Kad je prešao na Nevera, imao je već iskustva s cyberpunkom i ZF-om iz njihovog vlastitog serija Hammer. U Bonelliju je bio pravi enormni produktivni mehanizam u smislu kontinuiteta i ostalog. Ono što je bilo bitno kad je počeo raditi kod Bonellija, to je bio sasvim jedan drugo pristup poslu jer on i ostali drugi crtači (na što su jako ponosni) održavaju jako visok nivo kvalitete. I jako veliku produktivnost.

Nakon razgovora sa Serrom kad je počeo raditi NN-a, on je prije svega bio crtač. Nathan nije bio njegov i nije se na taj način mogao ispočetka vezati. No međutim, s vremenom se počeo vezati. A s obzirom da je on crtač koji naginje jakoj izražajnosti lica i izgleda likova, koji već skreće prema groteski, dolazilo je do toga da ga je Antonio svako malo zvao da prestane činiti lik tako osobnim. Previše je toga Nathan preuzimao od njega. Ima veliku obitelj, treba zarađivati za četvoro djece, tako da se morao primiti posla. I evo, danas je tu.

Oči i tama is very good title. Oči is like italian, occhi.

"Oči i tama is very good title. Oči is like italian, occhi." – priča nam Gigi. (Gigi je inače bio vidljivo uzbuđen zbog fantastičnog Libellusovog izdanja i same tribine.) Kad je počeo raditi na "Očima i tami", tu je prije svega izrazio svoju želju da bude i scenarist i crtač. Zatim se jednostavno primio posla. Prije svega je razvijao radnju za koju nije znao gdje će se i u kojem razdoblju dešavati. Priča se mogla odvijati bilo kad i bilo gdje na svijetu. On je razvijajući samu ideju vidio da sve to vodi prema jednome mjestu - prema Milanu početkom 20. stoljeća.S obzirom da ništa nije znao o tom razdoblju o kojem je pisao, puno je istraživao. Kaže da svi razdoblje prije rata, najviše 1912. pamtimo po potonuću Titanica. Ali da je to sve površno, u Milanu je postojalo puno toga važnijega, a nije bilo prezentirano javnosti, te mi jako malo znamo o tome. Da je Milano bio uzavreli grad gdje je sve buktjelo na svim frontama; bilo je to umjetničko, kulturalno, političko, socijalne, i književno središte. Kako su se sve te okolnosti poklopile shvatio je da je to najbolje mjesto za dešavanje njegovog stripa.

Proveo je 6 mjeseci istraživanja, bacio se na učenje s obzirom da doslovno ništa nije znao o Milanu s početka 20. stoljeća. Nakon toga je slijedilo 6 mjeseci pisanja scenarija i 2 godine crtanja. Između ostalog njemu se jako sviđa pisati scenarije. Već je imao iskustvo na Gregoryju Hunteru jer voli razvijati priču s likom kojemu on nije autor tako da mu je Antonio dao priliku da napiše priče za dva Nathana. Što se tiče stvaranja nekog svog vlastitog serijala ili lika kaže da je to užitak, ali mu je i teško jer mora dati i dio sebe. (poetski finiš izlaganja)

Kao glavni crtač naslovnica i poznatiji Neverov crtač, što De Angelis misli o svojem radu na serijalu?

De Angelis: Sviđa mu se raditi naslovnice zbog boje jer on smatra da je jednostavno za znanstvenu fantastiku jako važna igra svjetla i sjene. Što se ne može toliko postići u crno-bijelom stripu dok se na naslovnicama puno toga postiže bojom. Osim toga smatra da ima puno veću slobodu unutra, voli koristiti računalo da bi svojim likovima dao trodimenzionalnost i kaže da su to sve stvari koje jednostavno olovkom i tušem ne bi mogao napraviti. I njegov rad na naslovnici traje svega 2-3 dana što je puno kraće nego rad na jednom stripu.A i djeci se sviđaju boje. ;)

Kakav je odnos prema tehnologiji u stripu, i prati li Nathan današnji tehnološki razvoj? Malo je ponekad čudno vidjeti Nathana kako trči da bi došao do prvog videofona, a danas, eto, svi koristimo mobitele?

Serra: Uglavnom, kao scenaristu ZF serijala jedno od njihovih glavnih poslova je da prate razvoj same tehnologije, no međutim kako se tehnologija brzo razvija jednostavno je neizbježno da oni sami nekad pogriješe. Ne mogu dosljedno to odraditi, a s druge strane njihova mašta dopušta da zamisle stvari koje se možda nikad neće ni dogoditi. Isto je kao sa starim stripovima gdje je Dick Tracy imao ručni sat s videofonom, no s druge strane, oni nisu predvidjeli mobitele u Nathanu. I stoga, tako postoje te telefonske govornice. U Italiji spremaju novi reprint NN-a pa će se neke stvari promijeniti da budu u skladu s današnjim vremenom. Osim toga naročito u zadnjih par godina oni smatraju da su jako puno toga napravili po pitanju toga, prate nove tehnologije i da Nathan krene u tom smjeru.

Gigi: Djelomično objašnjenje svih tih telefonskih kabina/videofona kojih smo se dotaknuli je u tome da scenaristi na jedan način trebaju neke stvari koje će biti važne za radnju. Puno je važnije kad NN ne može naći tu kabinu gdje će telefonirati nego da se odmah javi na mobitel. Same te kabine vežu se na SF knjige i filmove. I u Blade Runneru je nešto tako slično bilo i zato oni na neki način kažu da imaju ispriku. Možda je i nakon svih tih ratova budućnost na neki način nazadovanje čovječanstva ne samo u općenitom smislu već i u tehnološkom.

Koliko brzo Simeoni crta stipove? Na kojim projektima trenutno radi te hoće li raditi više epizoda NN-a u budućnosti?

Gigi: Kad piše scenarij onda radi 15-20 stranica dnevno, a što se tiče crtanja - jednu tablu dnevno. Pokušao je raditi brže no onda je dobio po prstima od urednika jer su rekli da malo gubi na kvaliteti u cijeloj priči. A što se tiče novih projekata, sada može razmišljati samo o grafičkoj noveli koju radi jer je izlazak predviđen u 10. mjesecu 2010. Radi se o vješticama koje se nalaze u šumi, a posljednja vinjeta ima fenomenalan twist koji sve preokreće. I kaže da bi još mogao nešto pisati uz to, ali crtati jednostavno nema vremena. Što se njega tiče, ako ga nakon toga budu htjeli u NN staffu kaže da bude crtao. Serra veli što se njega tiče nema problema.

I time, ova tribina, pa i ovaj tekst, završava

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Bajine nevolje
    Kod: USCR MIKAL 286
    Ocjena: 97%
    Vrijeme: 1.6.2020. 17:14:00
    Autor: Hercule Poirot
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 171
  • Zadatak
    Kod: GL BO 6
    Ocjena: 76%
    Vrijeme: 31.5.2020. 21:10:00
    Autor: Kila Banana
    Broj komentara: 5
    Broj pogleda: 271
  • Sjeme Mržnje
    Kod: MN SA 55/56
    Ocjena: 73%
    Vrijeme: 30.5.2020. 16:06:00
    Autor: Paka01
    Broj komentara: 5
    Broj pogleda: 532
  • Poslednja crta obrane
    Kod: DRGN LIB 11c
    Ocjena: 91%
    Vrijeme: 29.5.2020. 16:16:00
    Autor: kandraks
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 259
  • Vindeksove pume
    Kod: TX ZS 377
    Ocjena: 57%
    Vrijeme: 28.5.2020. 0:52:00
    Autor: tex2
    Broj komentara: 5
    Broj pogleda: 616

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Izgubljeni svijet
    Kod: ZG VEC 107/109
    Ocjena: 95%
    Vrijeme: 14.4.2020. 23:55:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 17
    Broj pogleda: 2358
  • Mortimer: Zadnji čin
    Kod: ZG LU 271/274
    Ocjena: 79%
    Vrijeme: 19.3.2020. 15:30:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 13
    Broj pogleda: 1972
  • Ratnice
    Kod: ZG VEC 99/102
    Ocjena: 79%
    Vrijeme: 9.3.2020. 0:06:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 16
    Broj pogleda: 1893
  • Poslije apokalipse
    Kod: NN LIB 55
    Ocjena: 100%
    Vrijeme: 23.5.2020. 17:54:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 1557
  • Svijet Nancy Porter
    Kod: NN ALM 7a
    Ocjena: 61%
    Vrijeme: 21.4.2020. 18:47:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 0
    Broj pogleda: 1527

Aukcije

Forum