Sonja Gašperov - Vučine: Urlak

Metabaruni

Urliču li Vučine?

Serijal o „Vučinama“ splitske akademske slikarice, književnice i stripašice Sonje Gašperov jedan je od najzanimljivijih projekata koji su se pojavili u hrvatskom stripu (pa tako i na općem kulturnom horizontu) u posljednjih desetak godina. Počeo je s albumom „Od kolijevke pa do groba“, nastavio se albumom „Nasljednik“ i za sada se zaustavio na albumu nazvanom „Urlak“. Pri tome valja biti oprezan s upotrebom termina 'serijal' koji u kontekstu stripa uobičajeno označava otvoreni ili zatvoreni niz epizoda koje povezuje jedan ili više likova, osnovna ideja, relativno zatvorena kronotopija, stabilna dramaturgija, i relativna ujednačenost crtačkoga stila.  Od svega navedenog „Vučine“ ujedinjuje tek osnovna ideja koju čine ljudski likovi zatvoreni u vučjoj koži, dok je sve ostalo, od stila i priče pa do dramaturgije i širih tematskih preokupacija, iz albuma u album podložno promjeni. Svaki album „Vučina“ zatvorene je strukture i funkcionira sam za sebe, bez izravnih korelacija s prethodnim albumima, što „Vučine“ maksimalno otvara čitateljima koji u bilo kojem trenutku mogu uroniti u svjetove Sonje Gašperov, bez bojazni kako će se u njima izgubiti. Osnovna kohezivna sila likova zatvorenih u vučju kožu i njihovih, mahom mračnih i turobnih sudbina, dovoljno je jaka da nadilazi formalne i sadržajne razlike do sad objavljenih albuma pa se o „Vučinama“ ipak može govoriti kao o jedinstvenom tijelu preko čijeg se stanja mogu dijagnosticirati poetski, estetski i ideološki dometi spomenute autorice. Ipak, ovaj će tekst skrenuti pozornost samo na posljednji u nizu objavljenih albuma ponajprije stoga što je „Urlak“ istovremeno i najambiciozniji i najproblematičniji strip Sonje Gašperov.

Priča „Urlaka“ odvija se u kraju podno Biokova, sredinom tridesetih godina prošloga stoljeća. Priroda toga kraja najavljuje se naslovnom stranicom stripa. Modra noć pod svjetlom mjesečine, škrti kamenjar planinskoga kraja čiji su vrhovi prekriveni snijegom, dvije usamljene figure na vrhu litice i niz sjena koje naviruju iz svake raspoložive pukotine čineći granicu stvarnosti i fikcije nestabilnijom no što to ona inače jest. Uz tako formiran vizual, realistički registar se dodatno destabilizira dizajnom podnaslova priče koji, u crvenoj kontrastnoj boji, asocira na dizajn naslovâ nekadašnjih horor filmova produciranih u britanskom studiju Hammer. Veza s Hammerom ne staje samo na dizajnu naslova već se manifestira i na sadržajnoj i na simboličkoj razini. Baš kao što su Hammerovi filmovi lutali britanskim zabitima iskopavajući slojeve podsvjesnoga zakopane pod naslagama ritualizirane civilizacije britanskoga imperija, tako i Sonja Gašperov – vodeći se legendama o narodu Morlaka – luta dalmatinskim brdskim pustarama iznoseći na svjetlo dana tragove zaboravljenih mitova koji su obilježili dio života u okolici Biokova. Veza s Hammerom na tom mjestu staje jer Sonja Gašperov odbija krenuti stazama postmodernističkog pastiša relativno opskurnih pop-kulturnih citata odlučivši se na stvaranje samosvojnog svijeta nepoterećenog citatnošću, intertekstualnošću i ostalim suvremenim pripovjednim doskočicama. Posljednji signal koji upućuje na fantastički registar „Urlaka“ je pseudo-tolkinovska mapa makarske rivijere, jasni metatekstualni znak koji intradijegetički locira mjesto zbivanja pripovijesti, dok ekstradijegetički nedvosmisleno potvrđuje vezu „Urlaka“ sa žanrom fantasyja.

Sve to nagovješćuje kako „Urlak“ jaše  na valu suvremene remitologizacije hrvatskoga kulturnog prostora koji je krenuo iz Istre (književno-publicističkim eksploatacijama legende o vampiru iz Kringe) proizvevši do sada niz zanimljivih, mahom književnih, djela kojima se ponekad u igri, a ponekad s nešto više ambicija pokušavalo narušiti totalitarno epistemološko naslijeđe europskog prosvjetiteljstva. Među brojnim aspektima ovoga imagološkog pothvata valja istaknuti i onaj kojega je na ovogodišnjoj konvenciji ljubitelja fantastike i SF-a održanoj u Pazinu istakla južnoafrička spisateljica Lauren Beukes. Beukes je kazala kako je najveća greška autora iz malih zemalja koji tek pokušavaju stupiti na svjetsko tržište pisati po datostima nekog već iskorištenog modela. Svjetska fantastika poznaje već stotine kopija „Harryja Pottera“, „Sumraka“ ili „Gospodara prstenova“. Ono što ne poznaje (i ono što joj u konačnici treba) jest lokalni sadržaj preveden u globalni model. Katakombe podno zagrebačke katedrale ili vukodlaci s Biokova nisu zanimljivi zbog katakombi ili vukodlaka, već zbog Biokova i zagrebačke katedrale kao i zbog cjelokupnog potencijala kojeg lokalne kronotopije nude milijunima konzumenata preko granice. Iako „brendiranje“ sadržaja za turističke potrebe nije najnovija ideja, iako isto sa sobom donosi pojavu besmislenih hibrida (poput klapske pjesme s instrumentalnom pratnjom) kao i opasnost od autoegzotizacije i pripadajuće joj getoizacije, činjenica je kako lokalni fantastički registar, osim što pruža priliku za kritičko suočavanje kako sa poviješću tako i sa sadašnjošću, otvara svijetu iskustvo hrvatske onkraj tranzicijskih i post-tranzicijskih paradigmi na kojima književnost matice još uvijek inzistira.

U svakom slučaju, povratak prošlosti kroz prizmu fantastičkoga odvija se u barem dva pravca. Jedan od njih romantizira prošlost i u ekstremnijim varijantama opasno se približava nekom obliku fašizma (viktorijanski steampunk eklatantan je primjer takvih i sličnih tendencija) dok drugi nastoji kritički promotriti tragove prošlosti pokušavajući iz njih iščitati odgovore na pitanja sadašnjosti. Sonja Gašperov se u „Urlaku“ kreće drugim pravcem.

„Urlak“ se otvara gotovo pa panoramskim kadrom maloga sela podno Biokova. Ironičan je to kadar, obojen u ledeno-plave nijanse zime, a naslovljen „Godina sunca“. U prvome planu, u zelenim kabanicama čija se ispranost savršeno uklapa u ispranu pozadinu ambijenta, razgovaraju dva žandara primorske banovine komentirajući krijumčare duhana i seljake – sastavne elemente ocrtanoga podneblja. Daljnje su riječi suvišne. S još par sličica pogrbljenih bakica s naramcima drva za ogrjev, kamenih kuća, preša za ulje, snijega, leda i strmih klisura Sonja Gašperov oslikava dalmatinsko selo slikama koje se uglavnom zaobilaze u marketinškim sloganima o Mediteranu kakav je nekad bio. U nekoliko prvih stranica dane su i gotovo sve zamislive relacije odnosâ – stranci i domaćini, uniformirani državni službenici i nevidljiva hajdučija, kmetovi i velikaši, žene, muškarci i djeca. Na takvim temeljima Sonja Gašperov gradi strip iznimne vizualne ljepote i vrlo problematičnog scenarija.

Na koji se način „Urlak“ postavlja prema prošlosti? U imaginariju Sonje Gašperov dalmatinska selendra funkcionira kao prostor granice, prostor izvan dohvata civilizacije, prostor u kojemu se državne institucije (simbolizirane u likovima dvaju žandara) ne snalaze najbolje i prema kojima se lokalno stanovništvo odnosi s nepovjerenjem i prijezirom. U tom i takvom prostoru pojava liminalnih stvorenja poput vukodlakâ i više je nego očekivana. U kolonijalističkom imaginariju prostori onkraj granice promatrali su se kao strana i nepristupačna mjesta određena predracionalnim mišljenjem. Sonja Gašperov donekle zadržava ovaj rakurs, iako joj žanrovski modalitet u kojemu stvara omogućava premjestiti iracionalno iz sfere fikcije u sferu realnosti  (horor je, barem u pričama s granice, zadržao osnovne postulate kolonijalističkoga pisma). U kontekstu „Urlaka“ to znači kako se drevna prokletstva izbajana nad zajednicom pomiču iz maglovitoga registra povijesne opomene u činjenično stanje koje pokreće kako priču tako i tragediju. No, autentično kolonijalno pismo ipak bi zahtijevalo tradicionalnoga junaka koji bi, noseći prosvjetiteljsku luč, razbio magle bezumlja. Takvoga junaka „Urlak“ ne poznaje pa se slika povijesti kakvu nam prikazuje Sonja Gašperov ipak čita u skladu s idejama suvremene paranormalne fantastike u kojoj je liminalno tek potisnuto Drugo koje neprestano izbija na površinu. Dok su neke struje fantastičkoga pisma susret s prostorom izvan granice prikazale u skladu s romantičkom paradigmom smještajući u njega navodno zaboravljenu esenciju Zapadne civilizacije, pravac Sonje Gašperov u granici vidi prostor na kojemu se građanska ergela proizvođača i konzumenata „kulture“ susreće s vlastitom, neosviještenom, poviješću u kojoj nema ni traga romantike ni eteričnog života praćenog lepetom krila šumskih vila.

Nažalost, „Urlak“ posrće pod teretom konfuznog scenarija napučenog neiskorištenim i nesvrhovitim likovima, vremenskim skokovima koji bez posebnog poetičkog razloga razbijaju linearnost priče i pridonose osjećaju izgubljenosti u prostoru i vremenu, epilogom koji odrađuje funkciju prologa (inače posve nerazumljivim bez poznavanja autoričinih metakomentara koji se, dakako, ne nalaze u stripu), nejasnim motivacijama likova, non sequitur naslovima poglavljâ, stalnim promjenama fokusa zbog kojih se razvodnjava ionako sumnjivo skrojena tragična dimenzija pripovijesti te viškom pripovjednih rukavaca koji su bez nekog posebnog razloga ostali otvoreni (vjerojatno zbog toga što su se u nekom trenutku činili dobrom idejom, a nitko ih se u međuvremenu nije sjetio izbaciti).

Unatoč strukturalnim manjkavostima, „Urlak“ nam pokazuje kompetentnu autoricu, sklonu tmurnim tematikama, crnome humoru i kritičkoj misli. Autoricu neupitnog likovnog talenta koju od titule najboljeg strip-autora mlađe generacije, dijeli tek ovladavanje zanatom pripovijedanja stripom.

 

 

Tekst je izvorno emitiran u emisiji Bibliovizor Trećeg programa Hrvatskoga radija.

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Izdaja mrtvaca
    Kod: KM ZS 426
    Ocjena: 78%
    Vrijeme: 3.12.2021. 0:09:00
    Autor: Hercule Poirot
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 299
  • Čovjek iz Baltimorea
    Kod: TX LIB 62
    Ocjena: 82%
    Vrijeme: 1.12.2021. 1:21:00
    Autor: tex2
    Broj komentara: 3
    Broj pogleda: 889
  • Velika iluzija
    Kod: MM LIB 86
    Ocjena: 76%
    Vrijeme: 29.11.2021. 0:48:00
    Autor: drogsy
    Broj komentara: 7
    Broj pogleda: 969
  • Crna ljubav
    Kod: DDJP DRKW 8
    Ocjena: 76%
    Vrijeme: 27.11.2021. 19:48:00
    Autor: Koresh
    Broj komentara: 4
    Broj pogleda: 899
  • Korijeni
    Kod: ZG KRJNUB 1/6
    Ocjena: 82%
    Vrijeme: 25.11.2021. 0:11:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 11
    Broj pogleda: 1818

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Žrtve i krvnici
    Kod: NN LIB 71c
    Ocjena: 96%
    Vrijeme: 9.11.2021. 0:20:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 2352
  • Crne suze
    Kod: ZG LU 321
    Ocjena: 34%
    Vrijeme: 3.11.2021. 0:10:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 11
    Broj pogleda: 2297
  • Povratak u kuću strave
    Kod: ZG LUSP 41
    Ocjena: 36%
    Vrijeme: 12.10.2021. 1:13:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 12
    Broj pogleda: 2259
  • Vigilanti
    Kod: ZG LU 316/317
    Ocjena: 41%
    Vrijeme: 28.10.2021. 0:17:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 8
    Broj pogleda: 2025
  • Oči sudbine
    Kod: ZG PRIDA 1
    Ocjena: 80%
    Vrijeme: 2.10.2021. 8:38:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 10
    Broj pogleda: 2010

Aukcije

Forum