Svemirska lutalica

Aster Blistok

AB SA 1a | 45 str.

U jednom dalekom futurističkom svijetu, glavni izaslanik Velikog Zbora – svemirske vlade – po imenu Aster Blistok je pronašao način kako stupiti u kontakt sa svijetom snova, ali time je i prekršio glavni zakon koji strogo zabranjuje otvaranje vrata snova. Sada otpadnik, Aster sve ostavlja i kreće u potragu za likom žene koju je upoznao u snu – Himerom – u pratnji Muskija, neobičnog pripadnika rase besmrtnika...

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 85%

Priča 10

Scenarij 8

Crtež 8

Naslovnica 7

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 82%

P*8

S*8

C*8

N*7

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Vitez beskraja
    EKS 96
  • Prema nemogućoj zvijezdi
    AB SA 1
  • Lavirint
    ST 828

ZANIMLJIVOSTI

  • Strip je izašao u Francuskoj 1975., a u Jugoslaviji se pojavio prvi put 1977. u Eks Almanahu.
  • Aster Blistok u originalu je Axle Munshine.

U žanru znanstvene fantastike ima nekoliko stripova koji su ostavili dubok trag na mnogo širu popularnu kulturu. „Flash Gordon“ Alexa Raymonda je prvi uspješniji strip podžanra space opere – u koji spadaju neki najpopularniji predstavnici žanra među filmovima poput Ratova Zvijezda, koji je donekle i inspiriran Raymondovim stripom. Mnogo poznatih stripova tog žanra možemo naći upravo kod Francuza. Od Kozmičkih Putnika Paula Gillona i Valerijana do jednog od najpoznatijih predstavnika žanra, Inkala. Između tih stripova pojavio se i jedan koji je postao među najpopularnijim SF stripovima u Jugoslaviji osamdesetih – Godardov Aster Blistok ili u originalu Axle Munshine. Iako vidljivo inspiriran francuskom školom space opere, ova priča se po mnogo čemu razlikuje ne samo od ostalih SF stripova nego je jedinstvena i po mnogo čemu specifična pojava u svijetu kako stripa tako i znanstvene fantastike općenito. Upravo to je razlog što mislim da ovaj strip itekako zaslužuje recenziju :)

Space opera koja to nije – tako bismo mogli u najkraćim crtama opisati Astera. Godard se vidljivo poigrava sa tipičnim klišejima žanra da bi ispričao priču koja se teško može svrstati u neki određeni žanr, a SF je isključivo zbog mjesta radnje. Počnimo od samog glavnog lika. Astera Blistoka je na početku narator predstavio u maniri klasičnog junaka space-opere, hrabar, ugledan, plemenit, itd. No motivi koji njega pokreću nemaju veze sa nekakvim spašavanjem svijeta ili borbom protiv zla. On je pomalo usamljenik kojemu su najbolji prijatelji roboti koje je za njega izradio otac Korijan, kojem se izgubio svaki trag. Kako sam kaže: „Prijateljstvo je previše dragocjeno da bih ga povjerio ljudskom biću!“ Njegova preokupacija su snovi, tj. mogućnost da njegovi snovi stvarno postoje, u nekom drugom svijetu...

Sanjač, po teoriji profesora, zapravo ne izmišlja događaje, već poput kakva šamana, prima slike jedne udaljene stvarnosti, ali zbrkano i nepovezano.

Uz pomoć svog prijatelja, humanoidnog robota profesora Gamona, Aster konstruira stroj koji će mu omogućiti da mu snovi, koje bi normalno zaboravio, ostanu zabilježeni na traci. Asterov prvi san je kaos zemaljskog rata, kojim priča prvi put pokazuje da je Asterov svijet snova ništa drugo nego naša zemaljska stvarnost. Svijet Astera Blistoka nije budućnost, već sadašnjost, ali u svijetu koji je paralelan našem. A kako su ta dva svijeta previše različita da bi njihovo spajanje bilo sigurno, prva zapovijed Velikog Zbora, svojevrsnog imperija Asterova svijeta, je stroga zabrana bilo kakvog diranja u „snove“ izvan normalnog.

U tom svijetu Aster susreće osobu koja će mu promijeniti život – Himeru, ženu iz snova. Samo ime je simboličko jer Himera, iako u originalnom značenju predstavlja mitsko čudovište, u prenesenom značenju znači neostvarivi san, tlapnju, maštu itd. Ona u biti nije pravi lik, već simbol idealne žene kakvu Aster traži. Nakon što se uvjerio da ona postoji, kada mu zapis njegovih snova potvrđuje istinu, Aster kreće u potragu za njom, u bijegu pred zakonom Velikog Zbora koji pod svaku cijenu želi spriječiti bilo kakav kontakt sa tim drugim svijetom.

Kada Aster Blistok sanja da je vojnik i trči kroz blato i rovove, Muski komentira da je taj san toliko apsurdan i da je i sama ideja da bi takav svijet negdje mogao postojati smiješna. Autor se ovdje izruguje, s obzirom da je svijet u kome njegovi likovi žive prepun apsurda svih vrsta, ali ratovanje je ipak nešto što im je nerazumljivo.

Asterov pratilac Muski je također sam po sebi izrazito specifičan lik. Njegova složenost se teško može opisati u par riječi. Kao androgino biće stoljećima zamrznuto u tijelu trinaestogodišnjeg djeteta, on/ona je prilično rijedak primjer hermafrodita u svijetu stripa. Čak i u književnoj znanstvenoj fantastici ne viđamo često takav lik. Većinu događaja u serijalu pratimo iz njegove perspektive tako da je po ulozi ravnopravan s Asterom, i po mnogo čemu zanimljiviji lik od njega. Njegova uloga će varirati od „comic reliefa“ do glasa razuma, a s vremenom...ali neću spoilati za one koji još nisu čitali ovog junaka.

Iako dvospolac, njegova/njena sudbina je da na kraju odabere spol, a to će se dogoditi onda kada sretne odraslu osobu koja će ga navesti da poželi ostariti. Naravno, samim time i umrijeti.

Muski

Kao prva epizoda, ovaj strip ispunjava svoju svrhu: upoznajemo se s glavnim likovima i bizarnim Asterovim svijetom. Iako ne spada u najbolje epizode ovog serijala (te će doći uskoro) i u ovoj uvodnoj priči ima dovoljno suludih i originalnih ideja da bi strip mogao biti intrigantan i zahtjevnim čitateljima. Aster spada u stripove koji se ili vole ili mrze. Ovo nije strip koji priča klasičnu priču gdje se stvari odvijaju pravocrtno i logično. Njegova glavna odlika je maštovitost i nepredvidivost. U neku ruku slika vremena kad je nastao (kritika i ismijavanje kapitalizma, religije, rata, propagiranje slobodne ljubavi), a opet i svevremenski. U svakom slučaju, vrlo originalno i maštovito djelo, barem u ovih prvih desetak epizoda.

Kako je strip nastao u sedamdesetima, kada su u modi bili raznorazni eksperimentalni filmovi, a originalnost stvar koju su mnogi uzdizali, tako i ovaj strip (pogotovo neke kasnije epizode) može djelovati odveć bizarno. Zbog čega mi se ovaj strip svidio iako inače nisam naklonjen kojekakvim art-filmovima ili eksperimentima koji su sami sebi svrha? Prije svega, strip je opušten i nepretenciozan. Godard na momente filozofira, ali to čini na nenametljiv način, a to što u stripu ima i podosta humora itekako pridonosi pitkosti sadržaja. Ovo napisano doduše vrijedi više za serijal općenito (tj. prvih 10 epizoda) nego za ovaj prvi broj jer su ovdje još dominantni space-opera elementi, tako da je, recimo, manje „lud“ nego neke buduće epizode. Drugi razlog je što je ovo razigran i „luckast“ strip koji s druge strane postavlja i itekako zanimljiva pitanja i dileme, ali ne uzima sam sebe toliko ozbiljno da bi bio naporan.

Scenaristički je Godard obavio dobar posao, iako ne toliko dobar kakav će biti u nekim idućim epizodama. Dok su Aster i Muski odlično opisani likovi, sporedni likovi poput lijepe Remik ili Asterova neprijatelja Mag-Oza, šefa Purpurne Garde, su tipični space-opera hodajući klišeji koji služe samo za stvaranje zapleta. Ali i inače sporedni likovi nisu jača strana ovog stripa. No glavni likovi su dovoljno dobri i zanimljivi da to nadoknade.

Ribeirin crtež je ovdje još u početnoj fazi kada se njegov specifičan stil još nije sasvim razvio. Lica glavnih likova se često mijenjaju, a pozadine su poprilično „praznije“ nego što bi trebale biti. Ni kolor nije baš najbolje obavljen, s vremena na vrijeme djeluje previše zamućeno. No Ribera ima osobinu koja je najvažnija za strip ovog tipa – maštovitost. Crtačke nepreciznosti izvlače sjajna vizualna rješenja (počevši od Asterova broda do prikaza njegovih snova). No crtež biva sve bolji svakim idućim brojem tako da to i nije neka zamjerka. Zato dobiva osmicu, tim više što je ovaj strip teško i zamisliti da bi bio upola to što jest s nekim drugim crtačem.

Originalna naslovnica pristojna, ali ništa naročito, dok je nova naslovnica napravljena za integrale ponešto bolja. No naslovnica ionako nije najbitnija stvar. Sedmica za originalnu naslovnicu je dovoljna.

Vrijedi spomenuti i zanimljiv i rijetko viđen slučaj „probijanja četvrtog zida“. Naime, Himera – Asterova žena iz snova – u ruci drži Asterov strip, tj. onaj isti koji držimo u rukama. Asterov svijet snova je zemaljska stvarnost, a Asterov svijet je naš san – zanimljiva dosjetka, pogotovo ukoliko poznajemo teoriju multiverzuma. Kao što bi (ako pustimo mašti na volju) Asterov svijet, san njegova tvorca, mogao negdje postojati, tako je i piščev svijet samo san njegova junaka...ali sad smo već malo zabrazdili :)

Naprijed

N/A

N/A

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • DeeCay

    Ukupna ocjena 84%

    9, 8, 8, 9

    Izvanredni začetak jedne vrhunske sage, univerzalne space operete... Sviđa mi se zbog tog daška SF šunda i otvorenosti prema pitanjima seksualnosti, između ostaloga.

    25.09.2014
    18:24:00 sati
    DeeCay
    uredi
  • Zagor-te-nay

    Ukupna ocjena 85%

    10, 9, 7, 7

    bezvremenski klasik. Toliko dobrih epizoda, toliko dobrih poruka...mocan serijal.

    29.09.2014
    14:56:00 sati
    Zagor-te-nay
    uredi
  • Ukupna ocjena 86%

    9, 8, 9, 8

    16.10.2014
    18:59:00 sati
    Onedin
    uredi
  • Oki

    Ukupna ocjena 86%

    8, 9, 9, 8

    Bajkovito i futuristički na jedan "retro" način...

    21.12.2014
    09:00:00 sati
    Oki
    uredi
  • mpavin

    Ukupna ocjena 69%

    7, 6, 8, 6

    U nekim trenucima naivno ali ideja je ok, poprilično originalna. Crtež bi ostavio bolji dojam sa nekim modernijim kolorom, ovaj prastari mi se nikad nije sviđao.

    18.04.2015
    09:50:00 sati
    mpavin
    uredi
  • Ukupna ocjena 87%

    9, 8, 9, 9

    Crtež je vrlo lijep, šaren, s puno boja ali se slažem sa gornjim komentarom, da bi s modernijim kolorom to bilo još bolje. Sama priča me je baš odušvila. Ništa spektakularno, nema neke strašne pustolovine ili protivnika ali ima inteligentan, duhovit scenarij  i nekakvo bajkovito sf okruženje. Jedva čekam, da pročitam sljedeće epizode. Inaće nisam neki ljubitelj zf ali ovo me je ugodno iznenadilo.

    28.12.2015
    16:01:00 sati
    tekumze
    uredi

Najnovije

Vijesti

    Magazin

    Recenzije

    • Njihalo strave
      Kod: VB PO 1
      Ocjena: 70%
      Vrijeme: 7.7.2020. 15:05:00
      Autor: Kila Banana
      Broj komentara: 4
      Broj pogleda: 358
    • Božji sud
      Kod: KP SA 7c
      Ocjena: 82%
      Vrijeme: 6.7.2020. 9:20:00
      Autor: Spock
      Broj komentara: 6
      Broj pogleda: 432
    • Put za raj
      Kod: ZG VCSP 32
      Ocjena: 50%
      Vrijeme: 3.7.2020. 23:14:00
      Autor: Djole
      Broj komentara: 1
      Broj pogleda: 1704
    • Čuvari divljine
      Kod: MN LMS 930/933
      Ocjena: 78%
      Vrijeme: 2.7.2020. 23:44:00
      Autor: Koresh
      Broj komentara: 9
      Broj pogleda: 645
    • Pećina Maja
      Kod: KM ZS 948
      Ocjena: 64%
      Vrijeme: 1.7.2020. 1:49:00
      Autor: Hercule Poirot
      Broj komentara: 5
      Broj pogleda: 648

    Aukcije

    Forum

    Najčitanije

    Vijesti

      Magazin

      Recenzije

      • Izgubljeni svijet
        Kod: ZG VEC 107/109
        Ocjena: 95%
        Vrijeme: 14.4.2020. 23:55:00
        Autor: igor 12
        Broj komentara: 17
        Broj pogleda: 2551
      • Poslije apokalipse
        Kod: NN LIB 55
        Ocjena: 100%
        Vrijeme: 23.5.2020. 17:54:00
        Autor: Jerry Krause
        Broj komentara: 1
        Broj pogleda: 2434
      • Put za raj
        Kod: ZG VCSP 32
        Ocjena: 50%
        Vrijeme: 3.7.2020. 23:14:00
        Autor: Djole
        Broj komentara: 1
        Broj pogleda: 1704
      • Svijet Nancy Porter
        Kod: NN ALM 7a
        Ocjena: 61%
        Vrijeme: 21.4.2020. 18:47:00
        Autor: Jerry Krause
        Broj komentara: 0
        Broj pogleda: 1560
      • Bokser Pat
        Kod: TX ZS 370/371
        Ocjena: 57%
        Vrijeme: 11.4.2020. 0:26:00
        Autor: tex2
        Broj komentara: 6
        Broj pogleda: 1380

      Aukcije

      Forum