Batman and Son vs. The Black Glove

Batman

BT TPB 5 | 384 str.

Tko je Batmanov misteriozni sin i kakve planove Talia ima s njim? Tko djeluje iz sjene preko organizacije The Black Glove? I tko su tri duha Batmana?

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 90%

Priča 9

Scenarij 9

Crtež 9

Naslovnica 9

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 82%

P*8

S*8

C*8

N*7

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • Batman and Son vs. The Black Glove
    BT TPB 5

ZANIMLJIVOSTI

  • Prvi broj Morrisonove sage (Batman #655) je objavljen u rujnu 2006. godine
  • Nakon prve priče, Batman and Son, nastupila je pauza od četiri broja koja potpisuje John Ostrander i nemaju veze s Morrisonovom pričom. S brojem 663 se vraća i Morrison i donosi priču "The Clown at Midnight" koja u stvari i nije strip, već se radi o kompjuterski ilustriranoj proznoj priči u kojoj saznajemo na koji način se Joker oporavio od metka u lice. Često je spominjana kao jedna od esencijalnih Jokerovih priča, te ju je Heath Ledger uzeo kao inspiraciju za svoj lik Jokera prilikom snimanja filma The Dark Knight.
  • Unutar ove sage je utkana i priča "The Resurrection of Ra's Al Ghul" koju kolektivno potpisuju Grant Morrison, Peter Milligan, Fabian Nicieza i Paul Dini. Ona međutim nije vezana uz Morrisonovu sagu i ni u kojem slučaju nije neophodna za čitanje i razumijevanje svega nabrojanog u recenziji. Štoviše, preporučio bi da je preskočite, s obzirom da se ne može pohvaliti nekom ekstra kvalitetom.
  • Damian Wayne se puno prije nego ga je Morrison iskoristio pojavio pod imenom Ibn al Xu'ffasch (u prijevodu Sin Šišmiša) u Kingdom Come (na hrvatskom Kraljevstvo Tvoje u izdanju Fibre) 1996. godine kao jedan od članova kruga Lexa Luthora.
  • Trejd koji je obrađen u ovoj recenziji je deluxe izdanje pod nazivom "Batman and Son", a obuhvaća starije trejdove "Batman and Son", te "Batman vs. The Black Glove". Dostupno je u tvrdim i mekim koricama.

Kada je 2006. godine preuzeo kormilo Batman, teško da je itko mogao i zamisliti na koje će sve načine Grant Morrison promijeniti Batmanovu mitologiju. Iako mu to nije bio prvi izlet u Batmanov svijet, njegova prva dva rada nisu bila usko vezana uz samu kronologiju i povijest kako ovog junaka, tako i cijelog DC univerzuma. Grafička novela iz 1989. godine, Arkham Asylum je mogla poslužiti kao samostalno djelo koje se moglo desiti bilo kada tokom Batmanove karijere, dok se priča Gothic (serijalizirana 1990. godine u Legends of the Dark Knight kroz brojeve #6 do #10) odvija u njegovim ranim danima. Sljedeći korak se dogodio tek dobrih 16 godina kasnije i potrajao je sve do 2013. godine.

Batman and Son je nastupio u dijelu Morrisonove karijere kada je friško radio i svoju definitivnu verziju najpopularnijeg DC junaka u vidu serijala All Star Superman. Autoru do tada nije bilo strano uzeti nekog junaka i u potpunosti okrenuti njegov svijet naopako. Sjetimo se da je krajem 80ih nešto slično napravio s Animal Manom, te s timom Doom Patrol. Ipak, Batman je ne samo jedan od najpopularnijih DC junaka, nego jedan od najpopularnijih i najprepoznatljivijih superheroja na svijetu, tako da je jasno da su ulozi bili itekako veći.

Ono što je Morrison odlučio napraviti je izmijeniti koncept koji je još 1987. postavio Frank Miller sa svojom pričom Year One. Jer ako je Miller mogao vući inspiraciju kako iz radova Dennyja O'Neila i Neala Adamsa iz 70ih, tako i iz starih priča Batmanovih kreatora Boba Kanea i Billa Fingera iz Zlatnog razdoblja 40ih godina, zašto ne napraviti priču koja u igru uzima i svo ono ludilo Srebrnog razdoblja 50ih i 60ih godina prošlog stoljeća? Postavlja se pitanje jesu li priče iz tog razdoblja manje vrijedne od onih iz Zlatnog samo zbog toga što se ne uklapaju u koncept Batmana kakvog danas prihvaćamo upravo zbog Year One, The Dark Knight Returns i ozbiljnijih naslova zacementiranih uz realnije dijelove DC univerzuma. Vodeći se kako tom idejom, tako i grafičkom novelom iz 1987. godine pod nazivom Son of the Demon, Morrison je donio, odnosno vratio moderno Silver age ludilo u Batmanov svijet. Usporedbe radi, All Star Superman se također oslanja na Srebrno doba, no kod njega to nešto bolje prolazi jer je dobar dio motiva uvedenih u Supermanovu mitologiju tada ostao na snazi do danas, nešto što se kod Batmana nije dogodilo.

Kao dvije početne točke čitatelji mogu promatrati već spomenutu g.n. Son of the Demon, te skup priča iz 50ih i 60ih godina obuhvaćen u trejd pod nazivom The Black Casebook. Son of the Demon su krajem 80ih stvorili Mike W. Barr i Jerry Bingham, te su se poigrali s idejom da Bruce Wayne i Talia Al Ghul (kći Ra's Al Ghula, jednog od Batmanovih arhnemezisa) imaju dijete za koje Bruce nikada nije saznao. Međutim, ta priča je bila van kontinuiteta i nije se smatrala kanonskom, tako da se rijetko koji autor kasnije oslanjao na nju. S druge strane, priče u The Black Casebook su se najčešće uzimale kao zastarjele i većinom nebitne za modernu inkarnaciju Batmana. Pojavljivali su se tu neobični motivi poput Batmanovog prisustvovanja vojnim istraživanjima sa svrhom otkrivanja kako izolacija djeluje na ljudski um (kultna priča Robin Dies at Dawn), zatim "klub" internacionalnih heroja sa svih krajeva svijeta inspiriranih Batmanom (priča Batmen of All Nations) osnovan pod pokroviteljstvom stanovitog Johna Mayhewa (priča The Club of Heroes) kako bi se borili protiv zločina, plus mnoge druge. S obzirom na svoju naivnost i nekompaktibilnost s Batmanom kakvog znamo danas, nije za čuditi se što je većina tih priča do sada bila zaboravljena i ignorirana. No to ih nije činilo ništa manje realnima i punih mogućnosti od nekih drugih starih priča kojima su se vodili O'Neil i Adams kada su Batmana doveli na stabilne noge tokom 70ih godina. O'Neil je jednom prilikom rekao da je odlučio Batmana vratiti ondje odakle je i krenuo, te je pročitavši neke od njegovih najranijih avantura odlučio nastaviti originalnu viziju Kanea i Fingera. Ipak, popularnost Batmana tokom Srebrnog doba i 60ih godina se možda najbolje vidi kroz danas kultnu TV seriju "Batman" u kojoj su glavne uloge Batmana i Robina tumačili Adam West i Burt Ward. Popularnost kako serije, tako i Batmana iz Srebrnog doba se osjeti i danas, prvenstveno kroz oživljavanje franšize preko stripa "Batman '66", ali i novi animirani film (ove godine, 2016.) u kojem West i Ward posuđuju glasove. Međutim, bitno je za napomenuti da ni The Black Casebook ni Son of the Demon nisu nužne i neophodne za čitanje i razumijevanje Morrisonovog Batmana, no služe kao vrlo dobar kamen temeljac na kojem počiva njegovo djelo.

Slika 1. Batman nekada i sada

U izdanju koje je obuhvaćeno ovom recenzijom su sadržane prve četiri Morrisonove priče.

Prva od njih, Batman and Son, počinje kadrovima Jokerove otmice Gordona, dok Batman leži slomljen i krvav pokraj njih. U tom trenutku Batman izvlači pištolj i puca Jokeru u lice. Momenat kasnije na scenu stupa pravi Batman, dok lažnjak koji je upucao Jokera nestaje. Kasnije, zbog Alfredove zabrinutosti da persona Brucea Waynea polako nestaje pod utjecajem Batmana, Bruce odlazi na dobrotvorni bal koji biva prekinut napadom Kirka Langstroma (znanog kao i Man-Bat) i vojske njemu sličnih mutanta. Saznajemo da iza napada stoji Talia Al Ghul koja je iscenirala napad kako bi privukla Batmana sebi i predstavila mu njihovog sina, Damiana. U tom trenutku se Morrisonova priča po prvi put direktno isprepliće sa starijim Batmanovim naslovima, te na ovaj način dobivamo poveznicu između modernog kontinuiteta i takozvane "Elseworlds" priče Son of the Demon. Ovo da se priča po prvi put direktno isprepliće je naglašeno zbog toga što je Morrison zapravo te stare priče upleo u svoj run već na samom početku, odnosno na šestoj stranici stripa, no teže je za povezati (praktički nemoguće) ako niste čitali priču Batman of Zur-En-Arrh iz 1958. godine (skupljenu u The Black Casebook). Upravo te riječi "Zur En Arrh" vidimo u kako se ponavljaju obliku grafita na zgradi na šestoj stranici stripa. Zašto je to bitno, saznati ćemo kada se još dublje uvučemo u Morrisonov run. Bitno je samo za napomenuti da se ti grafiti s vremena na vrijeme ponavljaju i možemo ih uočiti na velikom broju kadrova tokom cijele ove i sljedeće priče. Kako se približava kraj priče, Batman suočen s Taliom želi Damiana uz sebe, no Talia ima druge planove, te njih dvoje nestaju, ostavljajući Batman samoga. Kraj priče je namjerno otvoren, te će mu se Morrison vratiti nešto kasnije.

Druga priča, The Three Ghosts of Batman nam po prvi puta donosi dašak Silver age ludila na koje će se Morrison kasnije pozivati kao na centralnu stvar cijelog svog runa. Saznajemo da je onaj lažni Batman koji je pucao Jokeru u lice jedan od trojice "duhova" kojih se Bruce sjeća iz nekog davnog sna. Tek nakon što se susreo s drugim od trojice koji izgledom podsjeća na kombinaciju Batmana i Banea, Bruce se prisjeća sna i nečega što se zove "black casebook", dnevnika u koji je tokom karijere zapisivao sve neobične i nadrealne slučajeve koji se nisu dali objasniti. Tu se naravno referira na sve one već spomenute Silver age priče. Trećeg Batmana upoznajemo u neobičnoj priči koja se dešava u budućnosti koja se može, ali i ne mora dogoditi. Ulogu Batmana ovdje drži Damian Wayne, sada odrasla osoba koja djeluje u apokaliptičnoj verziji Gothama. Saznajemo da je treći "duh" Batmana, daleko najopasniji, prodao dušu Vragu u zamjenu za moć, no to ne sprječava Damiana da ga se rješi, barem trenutno. Interesantno je primjetiti da se tu po prvi put vrlo kratko pojavljuje i Professor Pyg, negativac kojega će Morrison vratiti u igru tek 2009. godine u serijalu Batman & Robin. Naravno, baš kao i s prvom pričom, nije ovo sve što smo vidjeli od duhova.

Slika 2. Tri duha Batmana

Treća priča, The Island of Doctor Mayhew i na prvi pogled vizualno odskače od prve dvije, a najzaslužniji za to je fantastični crtač J.H. Williams III za kojeg smatram da ga nije potrebno posebno predstavljati. Susrećemo Batmana i Robina (Tim Drake) na letu za otok na koji ih je pozvao John Mayhew (podsjetite se na početku recenzije, filantrop i osnivač tima The Club of Heroes iz stare priče s kraja 50ih). Na otoku susreću članove tog tima, poput francuza Musketeera, talijana The Legionary, argentinca El Gaucho, australca Dark Rangera i drugih, svi odredom preuzeti iz Srebrnog doba. Vidimo da vrijeme nije mazilo neke od njih, dok su drugi ostarili nešto bolje. Razlog zbog kojeg su svi pozvani na otok se polako otkriva, te saznajemo da je Mayhew zapravo mrtav, ubijen od strane doktora Simona Hurta, osobe koju smo do tada poznavali jedino kao bezimenog doktora koji je još davne 1963. u priči Robin Dies at Dawn (Batman broj 156) bio zaslužan za praćenje Batmanovog mentalnog stanja koje je ovaj dobrovoljno testirao u eksperimentu za američku vojsku. Kroz ovu priču Morrison sve više i više upliće Srebrno doba u modernu Batmanovu mitologiju, vadeći te priče iz naftalina utkajući ih u današnje vrijeme. Ne izlaze svi članovi Kluba Heroja živi iz ove priče, no tu još nije kraj. U prvim kadrovima priče nepoznata figura (Hurt) po prvi put spominje The Black Hand (kasnije saznajemo da je to i ime Mayhewovog kontroverznog filma), tajnu organizaciju koja će svoj puni zamah uzeti nešto kasnije u priči "Batman R.I.P.", dajući još jedan sloj misterije oko toga tko zapravo stoji iza svih napada na Batmana.

Četvrta i zadnja priča nije koherentna kao prve tri, te je malo "razbacanija", da se tako izrazim. Po povratku s Mayhewovog otoka, Batman kreće u lov na trećeg duha koji je krenuo u osobnu osvetu protiv policije Gothama. Tokom borbe između dva Batmana, kod Brucea se aktivira podsvjesni okidač u vidu fraze Zur En Arrh, hvata ga srčani udar i pada u nesvijest. Sljedeći broj (Joe Chill in Hell) je u potpunosti sastavljen od Bruceove halucinacije u kojoj na neobičan, ali inteligentan način Morrison u moderni kontinuitet uspijeva uvesti i jedan od najčudnijih koncepta Srebrnog doba, biće znano kao Bat-Mite. Kao inspiracija za ovaj broj je poslužila priča "The Origin of Batman" (Batman #47 iz 1947. godine) Batmanovih kreatora Billa Fingera i Boba Kanea. Kroz ovaj broj se također očituju reference na neke starije priče, većinom vezane uz prvo pojavljivanje Simona Hurta u priči Robin Dies at Dawn. Nadalje saznajemo da su tri duha u stvari bili pričuvni plan policije za slučaj da se Batmanu nešto dogodi. Tri policajca su izabrana, te su podvrgnuti psihološkom i fizičkom mučenju kako bi bili što sličniji Batmanu, no kako nikada za njima nije bilo stvarne potrebe, ostavljeni su i zaboravljeni. Cijeli taj proces je još od samog početka vodio Simon Hurt, nametnuvši se kao stvarni negativac iza cijele ove priče. I s tim zaključkom, Morrison nas uvodi u sljedeće poglavlje, "Batman R.I.P."

Slika 3. Sav raskoš Williamsovog crteža

Ambiciozan početak za koji nerijetko imamo osjećaj da samo donosi više pitanja nego odgovora je zapravo samo prva stepenica Morrisonove sage koja će se nakon ove kolekcije nastaviti kroz Batman R.I.P., pa preko Final Crisis i Batmanove "smrti", ostavivši tako teren otvoren za novog Batmana i novog Robina, nešto što je previše široko za samo jednu recenziju. Njegov Batman je slojevit i kompleksan, puno motiva vuče iz povijesti i davnih zaboravljenih priča, dovodeći ih u današnje vrijeme kroz jedini mogući način – ludilo. Mi kao čitatelji možemo biti sretni što su ga na ovoj odiseji pratili redom vrhunski crtači, tako da se u ovoj kolekciji susrećemo s radovima Andyja Kuberta, J.H. Williamsa III, Tonyja S. Daniela i još nekih koji su sve Morrisonove vizije prenijeli na papir na jedan odličan način, s naglaskom na fenomenalnog Williamsa koji je jednostavno bez greške. U sljedećim poglavljima raditi će Morrison s još nekim top imenima (Frank Qutley, Doug Mahnke, Philip Tan, Cameron Stewart, itd...), ali to je priča za neku sljedeću recenziju. Bitno je za napomenuti kako je Morrisonov Batman jedno veliko djelo koje je najbolje sagledati u cijelosti i ne bi ga trebalo sjeckati ga na ovo ili ono poglavlje, no kao što rekoh, velika je to saga koju je teško pokriti u samo jednoj recenziji. U svakom slučaju, ljubitelji Batmana koji su spremni prihvatiti nešto drugačiji koncept Batmana no što su do sada navikli bi trebali doći na svoje, baš kao i ljubitelji povijesti izdavačke kuće DC Comics kojima nije strano čačkati kroz stare brojeve i razne reference na Wikipediji kako bi dobili cijelu sliku :)

Naprijed

BT TPB 4 Batman Death and the Maidens

BT TPB 6 Some of These Days

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • vangelis

    Ukupna ocjena 98%

    10, 10, 10, 8

    01.01.2017
    13:26:00 sati
    vangelis
    uredi
  • Gil-galad

    Ukupna ocjena 76%

    9, 6, 8, 7

    Uh... Nekoliko puta sam pokušao da "uhvatim" Morrisonov rad na Batmanu, ali mi se nije dalo. Isprva još u vreme kad je izlazio, ali su mi smetale pauze. Kasnije sam stao na Batman and Robin arcu... I evo ga još jedan pokušaj. Zašto ovo navodim? Pa zato što jednostavno ovo nije neki "običan" run. Paka je sjajno istakao u recenziji kako se i zašto razlikuje od većine priča iz Modernog doba - rečju, ovo nije Millerov, odnosno milerovski Mračni vitez. (Na šta se, pored mnogih drugih, oslanjao recimo Jeph Loeb.)

     

    Dalje, radovi Granta Morrisona, čak i onda kada njegovo pripovedanje deluje jednostavno - najlepši primer u recki spomenuti All-Star Superman - uvek sadrže nešto više, jer se on trudi da ode korak dalje (iako to ne znači nužno i korak ispred...) u odnosu na svoje kolege. Stoga, jedan od onih stripova za koje vam naiđe pravi trenutak, ili ne... Prepustite se čitanju onda kada ste odmorni i spremni da uronite u jedan od onih fantastičnih svetova koje toliko volimo, Batmanov, ali na način da će vam se učiniti i poznatim i novim, istovremeno.

     

    Međutim, koliko je Morrison stvarno dobar, teško je objektivno reći. To će svako da prosudi za sebe, a za mene je, poput Neila Gaimana, neko ko je jako originalan i izuzetan pripovedač, ali ne i neko čija me dela raspamećuju... Krajnje razmetljiv scenarista. Ideja je odlična, mnogi detalji sjajno ukomponovani, ali kao recimo u slučaju Sandmana, ne mogu, a da se tokom čitanja povremeno ne zapitam, čemu toliko uplitanje svega i svačega? Jer zaista, postoji niz boljih priča, meni makar.

     

    Još samo kratak osvrt na crtež; plejada vrhunskih crtača, čiji je crtež pojeden agresivnim kolorom...

    27.04.2017
    23:56:00 sati
    Gil-galad
    uredi
  • Ukupna ocjena 73%

    7, 8, 7, 7

    Nakon čitanja recenzije vidim da me nije prevario osjećaj da je ovaj strip inspiriran nekim starijim, malo manje ozbiljnim Batmanom. Batman and Son je super zabavan i humorističan, dok se u Batman vs. The Black Glove stvari zaoštravaju i poprimaju malo mračnije tonove, no Morrison niti u jednom trenutku ne doživljava svoju priču preozbiljno i mislim da upravo zato djeluje tako osvježavajuće. Vizualno je sve to jako dobro iako me niti jedan od crtača nije u potpunosti impresionirao. Zabavno, intrigantno, drugačije - što više poželjeti. :)

    26.10.2021
    20:23:00 sati
    Shaner
    uredi

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Žrtve i krvnici
    Kod: NN LIB 71c
    Ocjena: 96%
    Vrijeme: 9.11.2021. 0:20:00
    Autor: Jerry Krause
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 2596
  • Crne suze
    Kod: ZG LU 321
    Ocjena: 34%
    Vrijeme: 3.11.2021. 0:10:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 14
    Broj pogleda: 2586
  • Korijeni
    Kod: ZG KRJNUB 1/6
    Ocjena: 82%
    Vrijeme: 25.11.2021. 0:11:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 16
    Broj pogleda: 2556
  • Smrt filmske zvijezde
    Kod: NR LIB 4a
    Ocjena: 57%
    Vrijeme: 21.11.2021. 0:16:00
    Autor: Hercule Poirot
    Broj komentara: 11
    Broj pogleda: 2374
  • Vigilanti
    Kod: ZG LU 316/317
    Ocjena: 41%
    Vrijeme: 28.10.2021. 0:17:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 10
    Broj pogleda: 2234

Aukcije

Forum