Gledajući retrospektivno karijeru Alana Moorea, nije teško primjetiti da tu postoji ogromna količina djela koja nisu razvikana i poznata široj publici poput nekih već dobro znanih klasika. Međutim, među onim zaboravljenim djelima postoje ona koja su nezasluženo zapostavljena. Captain Britain je bio Mooreovo prvo superherojsko djelo i do dan danas jedino koje je napisao za mainstream Marvelov univerzum. Prvi je to slučaj da je Moore uzeo nekog junaka i preokrenuo ga iznutra vanka, nešto što će kasnije napraviti s (danas) popularnijim naslovima poput Miraclemana i Swamp Thinga.
Slično kao i kod Swamp Thing, Moore na priču dolazi negdje na polovici, preuzimajući kormilo od prijašnjih autora i odmah na početku ubija Captain Britaina kako bi imao čisti start. Od tog trenutka kreće čista magija u kojoj Moore skroz mijenja koncept samog junaka i cijelog mu svijeta. Ubijajući Captain Britaina, kompletno mu mijenja i origin, te od bućkuriša raznoraznih ideja koje su predstavili prethodni autori, nameće svoju viziju i čini od Captain Britaina SF junaka. Da ne ulazim previše u samu radnju, bitno je za napomenuti da u trenutku u kojem Moore preuzima priču, Captain Britain se nalazi na paralelnom svijetu (Earth 238) bez superheroja u kojem vlada totalitarni režim. Takav totalitarni režim je nametnuo "ludi" Jim Jaspers koji je uvjerio prvo Veliku Britaniju, a zatim i svijet da su superheroji opasnost i pošast, te ih se treba riješiti, što je i uspio uz pomoć neuništivog stroja za ubijanje znanog samo kao The Fury.
Naravno, Brian Braddock (pravo ime Captaina Britaina) tu nije sam s obzirom da Moore koristi i neke sporedne likove koje su uveli prethodni autori, ponajviše Saturnye, interdimenzionalnu čuvaricu omniverzuma. Igrom slučaja Braddock se vrlo brzo vraća na svoj svijet te pokušava nastaviti normalan život, no biva pozvan kao svjedok na interdimenzionalnom suđenju u kojem je Saturnye optužena za sudjelovanje u uništenju univerzuma Zemlje 238. Na tom suđenju nailazimo na brojne raznorazne likove iz cijelog multiverzuma (ili omniverzuma kako ga Moore naziva) među kojima su najinteresantniji tzv. Captain Britain Corps, odnosno korpus alternativnih verzija Captaina Britaina iz cijelog omniverzuma.
Ovu ideju različitih varijanti istog lika će Moore puno kasnije (tek negdje polovicom 90ih godina) koristit u svojoj revitalizaciji Liefeldovog junaka Supreme (pod izdavačkom kućom Image Comics) gdje glavni lik nailazi na mjesto znano kao Supremacy u kojem žive sve njegove alternativne verzije. Naravno, Moore je elemente svog runa na Captain Britainu koristio kao predložak i puno ranije, tako da nije nemoguće da su koncentracioni kampovi i distopijska budućnost Londona koju susrećemo u drugoj polovici ove priče direktno inspirirali poprilično sličan London iz V for Vendetta, dok je lik ludog Jima Jaspersa i njegove želje za kontrolom čovječanstva, bezobzirnog nasilja i eliminacije svih nadljudskih bića možda inspirirao Kid Miraclemana. Kad se već dotičem Miraclemana, zanimljivo je za napomenuti da u jednom od kadrova vidimo The Fury kako ubija Miraclemana. Naravno, radi se o jednoj od alternativnih dimezija, no imajte na umu da je se Miracleman tada još uvijek zvao Marvelman (s obzirom da će prava oko imena doći tek nešto kasnije). Gotovo proročki, Moore je tu alternativnu verziju lika nazvao upravo Miracleman, nagovjestivši promjenu imena uzrokovanu autorskim pravima.
No, da se vratim na priču. Gorespomenuto suđenje Saturnye je bitno zbog još jedne stvari koja je zapravo u godinama koje su slijedile nakon ove priče ostavila najjači utjecaj na cjelokupan svijet Marvela. Naime, prilikom saslušanja Saturneye spominje da je (naš) Captain Britain došao sa svijeta Earth 616. Kao što svi vjerojatno znamo, glavni (ajmo reći mainstream) Marvelov univerzum u kojem se i do dan danas događaju sve glavne priče je upravo Earth 616 univerzum. Ono što je možda manje poznato je to da je taj "616" naziv upravo prvi put spomenut u ovom stripu. Upravo je Alan Moore u jednom od svojih najranijih djela i u jedinom djelu koje je smješteno u Marvelov svijet smislio naziv Earth 616 koji se od tada pa sve do danas koristi za sve glavne priče i događaje. Iako je "A Crooked World" možda ponešto zaboravljena priča, taj element je ostao itekako utjecajan.
Slika 2. Captain Britain i Saturnye, katalizatori cijele priče
Nakon spomenutog suđenja naši likovi se vraćaju na Zemlju 616 gdje se počinje odigravati repriza događaja iz univerzuma 238, te saznajemo da Jim Jaspers s naše Zemlje polako, ali sigurno gubi razum i kreće u svoju borbu protiv superheroja. Priča skače u blisku budućnost u kojoj vidimo gorespomenuti distopijski London, te svi događaji vode ka finalnoj borbi između Jima Jaspersa, Briana Braddocka i The Furyja prošaranu izrazitim nasiljem, ali i fenomenalnim Davisovim kadrovima punim ludila i psihodelije. Kraj je gorko-sladak i tako tipično za Moorea, ostavljen otvoren za pisce koji će doći kasnije.
Iako se "A Crooked World" ne može mjeriti s najpoznatijim Mooreovim djelima, treba spomenuti da priča nikako ne djeluje zastarjelo i preporučam je za čitanje svima kojima se sviđa ideja dekonstrukcije superheroja na jedan interesantan i svjež način. Iako se sve to događa u Marvelovom univerzumu, Moore nikako ne igra na sigurno; često se susrećemo sa situacijama u kojima likovi ginu i nitko nije siguran. Ne bi bilo fer ni preskočiti Alana Davisa čiji crtež je apsolutno maestralan, te stoga ne čudi što ga je Moore kasnije povukao sa sobom i na Miraclemana. Kao i mnogi Mooreovi radovi, stranice su guste s puno teksta i malih kadrova, tako da cijeli strip stvarno ima materije za čitanje. Ukoliko se ovo odlučite nabavljati na papiru, imajte na umu da trenutno nema nijednog izdanja koje Marvel drži na lageru, stoga od sveg srca preporučam britansko izdanje iz serije "The Official Marvel Graphic Novel Collection". Osim što se polovna izdanja mogu naći po niskim cijenama, radi se o knjizi tvrdih korica koje prije same priče imaju jezgrovit rezime prvih dijelova priče koju potpisuju drugi autori, a nakon samog stripa imate i povijest izlaska Captain Britaina u Velikoj Britaniji, kao i biografije autora.
Slika 1. Čovjek koji stoji iza svega, ludi Jim Jaspers
