Totentanz

Dylan Dog

DD SD 1 | 96 str.

Glasove mrtvih vjetar donosi ove noći, zakoračite u njihove priče o snovima, ludilu, ljubavi i samoći...

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 100%

Priča 10

Scenarij 10

Crtež 10

Naslovnica 10

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 90%

P*8

S*9

C*9

N*9

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Totentanz - Zločini iz ljubavi - Sudnji dan
    DD LUGG 5
  • Ples smrti - Zločin iz ljubavi - Sudnji dan
    DD SCG 1
  • Ples smrti
    DD SD 1
  • Totentantz - „Stvar” - Gnut
    DD SUPB 24

NASLOVNICE — ORIGINALNA IZDANJA

  • Totentanz / Delitti d´amore / Il giorno del giudizio
    DD GI 1

ZANIMLJIVOSTI

  • „Ples smrti“ izašao je kao prvi broj u sklopu Slobodne Dalmacije, iako je priča originalno preuzeta iz prvog talijanskog giganta izašlog 1993. Isti je također i kod nas kasnije izdan, a epizoda je objavljena pod imenom „Totentanz“.
  • Pjesmu iz ove priče Tiziani Sclavi koristi i kasnije pod nazivom "Sulla collina" (Na brežuljku) u svojoj knjizi "Nel buio" iz 1993. i više-manje koristi sličnu ideju za cijeli strip kao i Edgar Lee Masters u svojoj zbirci poema "Spoon River Anthology" iz 1915. (štoviše prva Mastersova pjesma u zbirci zove se "The Hill"); a Villonovu"Ballade des pendus" odnosno Baladu obješenu spomenutoj na 70. stranici, također ponovno koristi u svojoj knjizi.
  • Ime Calvin Hobbs možebitna je aluzija na humoristički strip "Calvin & Hobbs" Billa Wattersona.
  • str. 22. - Verity, ime gatare, riječ je latinskog podrijetla i znači istina.
  • str. 49 - "Juriš lake konjice" tijekom bitke za Baklavu.
  • str. 60. – pisac Thomas M. Disch ime je poznatog američkog SF pisca. Prema spomenutoj knjizi, 60-tih je emitirana istoimena serija, a 2009. je napravljena i mini-serija.
  • str. 66. – odlomak je preuzet iz satiričnog eseja „A Modest Proposal“ napisanog od strane Jonathana Swifta gdje autor sugerira da siromašni Irci prodaju svoju djecu bogatima za jelo kako bi popravili svoje imovinsko stanje.
  • str. 68. - Dylan vjerojatno govori o jednoj drugoj odličnoj epizodi "S druge strane zrcala" (gdje se Smrt također pojavljuje).
  • str. 70. - o Francoisu Villonu autoru „Balade obješenih“.
  • str. 74. – iako je ovdje Byron Marsh spomenut kao Čudovište iz Temze on nije protagonist Chiaverottijeve priče "Misterij Temze".
  • str. 85. – spominje se "Vremeplov" H.G.Wellsa. Također, podnarednika je Dylan ubio u DD #1 "Zori živih mrtvaca".
  • koga zanima, zanimljiva prigodna priča o Jacku O' Lanternu i tekst o Danse Macabre, odnosno „Plesu smrti“ koji je zapravo temelj cijele ove priče.
  • Dylan sreće neimenovanu dušu dječaka oboljelog od Fantatisa, no kod drugog susreta na 79. str. zove ga najednom Eric! Kako je to mogao saznati ako dječak nije rekao svoje ime? Možda je pročitao na njegovom nadgrobnom spomeniku? ;)
  • Vjerojatno je Sclavi imao razlog zašto je ostavio njemački naziv za ples smrti "Totentanz" (što je također naziv poznate simfonija Franza Liszta) umjesto talijanskog "Danza macabra", a Slobodnoj Dalmaciji je možda opet bilo malo neobično ostavljati tako čudan naziv za prvi broj jednog strip serijala.

„Ujesen vjetar ima čudan zvuk...doista izgleda kao da se glasovi mrtvih stapaju u jedan jedini jecaj...“

Pretpostavljam da mnogi od nas imaju svoju omiljenu knjigu, film ili strip koji vole pročitati uoči Dana mrtvih. Kod mene se najčešće radi o O' Barrovoj „Vrani“ ( knjizi i filmu). Od ostalih prigodnih, trenutno mi još napamet pada i Gaimanova „Knjiga o groblju“ , Bradburyjevo „Stablo vještica“ , filmovi „Halloween“ i „Trick or Treat“ te upravo Sclavijev „Ples smrti“ .

Ono što ovaj strip čini posebnim jest način na koji je napisan. Scenarij se sastoji od priča popraćenih stihovima, većinu kojih je sam Sclavi napisao. Bile to priče o prijateljstvu, ljubavi, ludilu, snovima, samoći, besmislenom ubijanju, ratu, osveti, sve su odlično ispropovijedane s melankolijom, ali s pažljivim izbjegavanjem da se sve ne pretvori u pretjeranu patetiku. Najupečatljiviji je Sclavijev pogled na život koji je prikazan kao čudovište. Ako ga nikad ne živimo, svoje snove zamijenimo za sigurnost posla i udobnost kuće u kojoj živimo, nikad se ne oslobodimo od spona koje smo si nerijetko i sami stavili, to čudovište nas iz dana u dan sve više izjeda, postajemo sve više neprimjetni za ljude koji nas okružuju sve dok od nas ne ostane ništa. Nitko.

Nitko

S druge strane, ima onih koji su vidjeli onu okrutnu stranu života, zbog čega su postali sve više ispunjeni očajem, ljutnjom i bijesom te svoj život posvetili nanošenju boli drugima. Postali čudovišta o kakvima često čitamo u knjigama, ali danas sve češće i stranicama crne kronike. Čudovišta koja ne žive više samo u svijetu mašte, nego i među nama.

Još se mnogo priča nalazi ovdje, o tome kako smrt može biti okrutna, bespoštedna, ali vrlo često groteskna i cinična zbog čega život djeluje kao okrutna šala ili prazno obećanje, a jedina nada koja ispunjava obećanje je smrt.

Jedina nada... smrt!

Vrijedi spomenuti i priču o mladiću koji se toliko udubio u čitanje knjige dok je hodao stepenicama, da nije primjetio da se spušta već satima. Kasnije, koliko god se Thomas spuštao ili penjao, ne stiže nikamo, zarobljen unutar vlastitog života. Koliko god se mi uspinjali, trčali, borili, ponekad sve je uzalud jer kako i Sclavi sam kaže:

A možda nema smisla
ići ni po jednoj skali,
jer su i vrh i bezdan,
samo u tvojoj glavi.

Drugi razlog zašto spominjem tu priču je i taj što Thomas veoma podsjeća na Stephena Kinga u mlađim danima pa ako se da mašti na volju, moglo bi se i reći kako je King (tj. Thomas) završio zarobljen unutar vlastite priče. Čak i sam prizor završava riječima: „I o Thomasu M. Dischu, koji se kao i svi mi penjao i silazio stubama života, nije se više nikad ništa saznalo.“ Nadalje, iako mu izgledom ni najmanje ne odgovara, ime Thomas M. Disch također je vjerojatno preuzeto od poznatog istoimenog SF pisca, koji je između ostalog napisao i roman „Zatvorenik“.

Nakratko da se još osvrnemo i na Hope, za koju odmah možemo pretpostaviti tko je ona uistinu. Ono što mi se veoma svidjelo kod Neila Gaimana u „Sandmanu“, ovdje i Sclavi koristi. Umjesto uobičajenog prikaza Smrti u crnoj halji sa srpom u ruci, ovdje ju vidimo kao lijepu djevojku koja donosi cvijeće na zaboravljene grobove i dolazi slušati pjesmu mrtvih, čime im ujedno odaje i počast. Iako smrt može biti ružna, okrutna, zastrašujuća, može biti i lijepa, čarobna i umirujuća. Isto kao i život.

Spomenimo i „Baladu obješenih“ francuskog pjesnika Francoisa Villona, koju je Sclavi odlično obradio. Zanimljivo je da se vjeruje da je pjesmu Villon napisao u zatvoru dok je čekao na svoje pogubljenje. Također je upravo ovdje, u crtanju stabla leševa, Casertano najimpresivniji. Mislim da nije pretjerivanje reći da mu je ovo jedan od najboljih radova. Odličan, detaljan crtež, koji po potrebi djeluje zastrašujuće, romantično, groteskno. Jednom riječju, uvijek uvjerljivo. Stano se također potrudio oko naslovnice, napravivši ju drukčijom od njegovih ostalih dotadašnjih radova, odlično dočaravajući atmosferu koja nas čeka u stripu (možda je i on osjetio koliko je ova priča uistinu posebna).

Hope

U raspletu dobivamo odličan obrat u kojem vidimo kako su mnogi mrtvi povezani s Dylanom, što je vjerojatno i jedan od razloga zašto su ga uspjeli dozvati. Također je tijekom cijelog stripa u pravim trenucima ubačen i Groucho sa svojim vicevima, jedna od njegovih najboljih epizoda. Pored horora, drame i romantike, zahvaljujući njemu uvedena je taman dovoljna doza humora. Osobno, najhumorističniji trenutak mi je na kraju kad se Dylan vrati kući i čuje, odnosno osjeća viceve koje ovaj sanja :)

Zanimljiv je i Sclavijev pogled na mrtve gdje oni nas žive smatraju duhovima, isto kao i mi njih. Jedan Dylanov stari znanac čak kaže i da živi ne postoje jer jedini stvaran život je onaj koji smrt donosi. Odnosno, u njegovom slučaju, nakon što mu je smrt oduzela smisao života, moglo bi se reći da se samo nanoseći bol drugima, u trenutku njihove smrti, osjećao živim. Doista, život ponekad može biti pravo čudovište.

Balada obješenih

Za kraj, izvukao sam stihove iz Sclavijeve pjesme, uistinu predivno napisane. Uživajte u čitanju :)

PLES SMRTI
(Tiziano Sclavi)

Koliki, koliki grobovi
stoje na brijegu,
Koliki što su mrtvi
spavaju u njemu.

I kako je dobro sada,
sad kad već je kraj,
vratiti se u mislima
u taj čudni kraj.

I kako je čudno sada
opet misliti na nadu
iz nekog drugog dana
u tom ludom slavlju.

I kako je slatko sada
znati da sve je prohujalo,
sav užas onih dana,
i da vrijeme je odjurilo.

I kako je ludost ovdje,
ono što bila je drama
jednog dana završenog,
jednog dana straha.

A sad se ne strašite
ako vjetar kroz pruća
donese glasove naše
do vas, ljudi od sutra.

Svatko ovdje ima priču
što htio bi je reći
svima koji mogu, znaju
slušati kroz riječi.

Onima što će zastati
da bi čuli kroz granje
kakav slabi, tihi jecaj
što s vjetrom ode dalje.

Dođite u suton
kad okolica postane tamna,
dođite među duhove,
jednog svijeta od straha.

Stanite i poslušajte nas,
a ako je strah previše jak,
znat ćete da ipak ima kraj,
makar smrt bila to.

I da ćete na brijegu
doći među nas,
jer će Tješiteljica
povesti i vas.

... treba imati dušu
punu teške tuge,
da bi se čuli glasovi
vjetra ispod duge ...

... glasovi bez tijela,
u mraku, u tebi,
gdje se možda sanja
i nikad ne spava.

... a vjetar opet puše,
sad je ovdje, sad je tamo,
i mjesec je onaj isti,
koji je tako davno sjao ...

... koji je sjao iznad radosti
i jednako povrh bola,
koji osvjetljava onešto žive
i svijetli onima što umiru ...

... znat ćeš tu na brijegu,
koliko traje jedna cesta,
koliko je sunce visoko
i jutro rose široko...

... koliko nam teži vrijeme,
koliko je noć prostrana,
koliko mjeri jedan sat
i kako je svaka granica vlat ...

... a ovdje na brijegu
koliko vremena imamo još?
Koje je sad doba noći?
Kada će nam zora doći?

Pitanje bez smisla,
odgovara nema baš,
ali ti ga ponavljaš,
jedino je koje znaš ...

Brežuljak je ovo
mrtvih bez boga
duša koje nemaju
zaborava svoga.

Brežuljak je ovo
gdje čekaju nekog
tko bi ih se sjetio,
a tko zaboravio.

Brežuljak je ovo
heroja i kukavica,
sudbina ih slučajno bira
i griješi kao i mi.

Kao mi kad zovemo golemim
kakvog čovjeka malog,
a tko zna u kolikim
sakriven je pravi div.

I svijetu koliko visoko
trebao bi se popeti
da bi poslije mogao sići
Kada sve bude gotovo?

A možda nema smisla
ići ni po jednoj skali,
jer su i vrh i bezdan
samo u tvojoj glavi.

... evo za tebe posljednjeg cvijeta ...

Na brežuljak dođi
i imaš li za slušanje mara,
čut ćeš da nije mrtva
za novim želja stara

koja u životu vara sve,
pa će i tebi darovati laži,
koja čini svijet okruglim,
a da je nema, kažu.

Smrt! Smrt je ovdje,
kao i na brijezima svim,
velika Tješiteljica
duša žalosnih,

što ispod zemlje su
i čekaju na cvijet ko na oca,
dok onaj što živi čeka
Velikog Žeteoca!

Ostavi brežuljak,
sviće zora, sjajna, lijepa,
a ne pristaje mrtvima
svjetlost tvoga svijeta.

Zbogom, do viđenja, čovječe,
hvala što si došao,
poželiš li da se vratiš,
bit ćeš dobrodošao ...

... Jer ostale su mnoge, mnoge
priče neispričane
ovdje na brežuljku,
sred tišine nenaravne ...

Neke ste već čuli
i bile su istinite
il' možda tek prozirni sni,
kao mi, mi ništice ...

Druge te čekaju,
a ako je strah previše jak,
znat ćeš da ipak ima kraj,
makar smrt bila ta...

... I da ćeš na brijegu
među nas doći,
jer će Tješiteljica
i po tebe poći.

Koliki, koliki grobovi
stoje na brijegu,
koliki što su mrtvi
spavaju u njemu.

I kako je dobro sada,
sad kad već je kraj,
vratiti se u mislima
u taj čudni kraj ...

Naprijed

N/A

DD LUGG 6a Stanar s trećeg kata

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • DeeCay

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Sclavi i Casertano u punom naponu snage (a i urednik Marcheselli im veselo viri preko ramena), predstavljaju publici poetičan i sjetni danse macabre, baš kako to tradicija nalaže. Kreirana s namjerom da podsjeti žive na neizbježnost umiranja, kako Smrt dolazi po svakoga, bez obzira na stalež, dob ili vjeru. Uglavnom se sastoji od mrtvih ili personificirane Smrti koja poziva neke od reprezentativnih društvenih uloga (kralj, svećenik, dijete, radnik, idr.) da plešu po grobovima. Pretežno svaka od žrtva dobije svoj kratki dijalog sa Smrću. U priči Dylan je samo medij, posrednik ili katalizator koji prisustvuje Plesu mrtvih, posreduje u dijalogu između mrtvih i Smrti odnosno Nade. Dodatno, autori povezuju s Plesom još jedno tradicionalističko vjerovanje, Noć vještica odnosno Samhain, keltski praznik. Prema irskoj mitologiji, Samhain je bilo vrijeme kad se otvaraju portali prema zagrobnom životu, dopuštajući duhovima i mrtvima da dođu u naš svijet. Na taj način funkcionira i zaplet u priči, baš na Noć vještica. Danse macabre odnosno Totentanz je pjesmica (odnosno, versi o Smrti) koju Sclavi rado pjevuši, koja se provlači kroz niz njegovih djela, u romanu "DellaMorte DellAmore" iz 1991., te u stripu (treći specijalac Orrore nero) i istoimenom filmu iz 1994. godine ili u zbirci  iz 1993. "Nel Buio, canzoni e ballate di morte e d'amore". Dijelovi Totentanza pojavljuju se i u epizodama "S druge strane ogledala" i "Nakon ponoći". Uz konstantni podsjetnik na prolaznost zemaljske slave, autori su priči dodali i horor-dylandogovski zaplet, kao i dodatni vedri štos, simpatičnu podvalu mrtvih za Noć Vještica. Čitatelj može odabrati koje god objašnjenje želi, već prema vlastitom nahođenju ili stanju duha. Depresivni pesimist, morbidni šaljivdžija ili pak horor-fan, svi se mogu pronaći u ovoj priči; zato mi se i tako sviđa. ;)

    08.01.2014
    13:34:00 sati
    DeeCay
    uredi
  • Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Jedan od najboljih ako ne i najbolji Dylan Dog. I prvi Dylan dog kojeg sam pročitao. Ova priča daleko prelazi okvire Bonelli stripa. Sjajno je sve, od priče, scenarija, crteža do naslovnice.

    08.01.2014
    13:41:00 sati
    tekumze
    uredi
  • Johnny Difool

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Svi na vrhuncu, i Sclavi, i Marchelesi, i Casertano, i Dylan. Tragedija i crni humor, velika tjeskoba ali i ljubav prema životu, eros se u korak izmjenjuje s tanathosom, a sve u ritmu Totentanza, istovremeno zavodljivog i zastrašujućeg plesa sa smrću. Osobno u top 3 Dylanovih epizoda uopće, ako ne i broj 1. 

    08.01.2014
    13:55:00 sati
    Johnny Difool
    uredi
  • Ukupna ocjena 94%

    9, 9, 10, 10

    sjajno. strip sam citao davno, pre 15 godina, za neke detalje se ne mogu setiti (znam kostur stripa) sem da je DO JAJA

    08.01.2014
    14:18:00 sati
    kasper
    uredi
  • Ukupna ocjena 70%

    7, 7, 7, 7

    Citao sam prije 5 godina,ne sjecam se bas svega

    08.01.2014
    17:04:00 sati
    Tintilinic
    uredi
  • drogsy

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Savršen spoj sjajnih minijatura, odličnog scenarija i možda najboljeg crteža ikad na DD-u. Sve što čini DD kao serijal je ovdje - tužne i depresivne životne priče nebitnih likova i užasi iz svakodnevnog života, sve prikazano u mračnom i atmosferičnom crtežu maestra Casertana. 

    08.01.2014
    17:57:00 sati
    drogsy
    uredi
  • Wayto

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Nikad nisan bija neki veliki ljubitelj Dylan Doga al mi je ovo njegov najbolji strip i jedan od najboljih i najzanimljivijih stripova sto san procita :)

    08.01.2014
    18:40:00 sati
    Wayto
    uredi
  • vlaki

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Извонредна епизода, која за првпат ја прочитав пред дваесет години, беше премиерен број во тогашната нова едиција со Дилан Дог од издавачот Слободна Далмација. Повторно се сретнав со неа, како дел од првиот Гигант од Систем Комикс, а пред неколку години беше издадена и на македонски јазик. Можеби мојата најомилена приказна со Дилан Дог, ја читам повторно од време на време, секогаш плени, секогаш интересна. 

    08.01.2014
    22:12:00 sati
    vlaki
    uredi
  • bjelolasica

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Fantastična atmosfera i perfektna priča za prvi gigant. Atmosfera je jedna od najboljih u cijelom serijalu.

    08.01.2014
    22:15:00 sati
    bjelolasica
    uredi
  • sergej773

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Najbolja prica Dilana Doga po meni, i pocetak zlatnog doba Dilana Doga.

    P.S Napokon se neko setio da je recenzira. :)

    08.01.2014
    22:30:00 sati
    sergej773
    uredi
  • acestroke

    Ukupna ocjena 96%

    10, 10, 9, 9

    Odlicna epizoda, veoma emotivna, poeticna i nezaboravljiva.  Citava naracija je pjesma, i to me podsjeca na pricu "Iza Ogledala", gdje u istom slucaju imamo smrt kao lika, a i pjesmu koja na vodi kroz vinjete.  Svi likovi su ovdje fino upleteni, a kraj je fantazija.  Jedino mi je zao sto ovo nije nacrto onaj dobri Cassertano, onaj isti koji je crto epizode "Poslije Ponoci", "Uspomene Nevidljivog" i "Gospodar Tisine".  Ovo je, na zalost, onaj Cassertano cija je forma malo pala posle tog prvog Dylanovog zlatnog doba, ali okay, nije vazno.  Ipak ima ovdje dosta elemenata koji sigurno dizu ovu epizodu u nesto najbolje izvan redovne serije.  Naslovnica takodje dobra.  Epizoda koja se moze jednom mjesecno citat do kraja zivota.

    09.01.2014
    09:33:00 sati
    acestroke
    uredi
  • udarnik007

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Meni,uz Dugački pozdrav,daleko najbolji Dylan do sad.

    09.01.2014
    17:00:00 sati
    udarnik007
    uredi
  • velka031

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Vrh serijala, vrh Bonellija, vrh stripa uopce.

    09.01.2014
    20:35:00 sati
    velka031
    uredi
  • Ukupna ocjena 90%

    8, 10, 9, 9

    12.01.2014
    22:07:00 sati
    coszinus
    uredi
  • krem

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    12.01.2014
    23:09:00 sati
    krem
    uredi
  • Spock

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Ova epizoda je podsjetnik na vrijeme kad je Dylan Dog bio umjetnost, a ne ovo u što su ga bezvezni autori pretvorili danas.

    20.01.2014
    19:28:00 sati
    Spock
    uredi
  • King Warrior

    Ukupna ocjena 61%

    6, 6, 7, 4

    Kao i u epizodi "Iza ogledala", tako i ovdje ne svidja mi se ovaj poetski nacin naracije. Groucho je ovdje naprosto davio sa cijelom serijom losih viceva.

    01.02.2014
    14:09:00 sati
    King Warrior
    uredi
  • Gil-galad

    Ukupna ocjena 61%

    6, 5, 7, 7

    Ovu priču je, kao i većinu Sclavijevih, pojelo vreme. Neke, kao Posle ponoći, još jedna priča o malim ljudima i njihovim životima, zaista prkose godinama, ali većina ne i čini mi se kako je presudni faktor zbog koga ljudi Sclavija gledaju očima punim divljenja - nostalgija. Ima on zaista nekoliko vrhunskih dela, ali na svako takvo dođe, ovako iz glave, jedno deset prosečnih epizoda, a često i plagiranih nebuloza.

     

    Jedino što mi se ovde dopalo su Sclavijevi stihovi i način na koji Casertano to prati crtežom. One so-called priče o malim ljudima, pa ono je tiha jeza čak i za Bonelli... Grozno, pritupo i nemaštovito.

     

    Sad tek kapiram odakle je Carnevale "pozajmio" stablo obešenih... Još jedan minus i za Mater morbi...

    18.02.2014
    21:11:00 sati
    Gil-galad
    uredi
  • alen

    Ukupna ocjena 93%

    10, 9, 9, 9

    13.03.2014
    12:24:00 sati
    alen
    uredi
  • Tutta

    Ukupna ocjena 60%

    5, 5, 7, 9

    Dylan obolio od PTSP. Savjest ga grize. Al ipak, sve koje je roknuo,bili su zlocasti. Poenta price,ima nesto, al ovdje je lose izvedeno. Groucho,za koji q je on uopce tu. Crtez,(minus) sedmica. Naslovnica,ok.

    21.03.2014
    10:59:00 sati
    Tutta
    uredi
  • mpavin

    Ukupna ocjena 75%

    5, 7, 10, 9

    Casertano je rasturio a priča mi nikad nije bila napeta. Prvi broj SD je to a čak ni nostalgija ne čini razliku.

    23.03.2014
    09:28:00 sati
    mpavin
    uredi
  • Enat

    Ukupna ocjena 94%

    9, 9, 10, 10

    Oduševljavajuća epizoda: pročitala sam je gotovo u jednom dahu, nepomično... Par ocjena manje samo iz tog razloga jer držim da su neke epizode ipak malo bolje; inače prekrasno.

    12.04.2014
    12:42:00 sati
    Enat
    uredi
  • Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    SAVRŠENSTVO!

    26.05.2014
    00:10:00 sati
    Patrix
    uredi
  • Barker

    Ukupna ocjena 94%

    8, 10, 10, 10

    Stvarno je tesko iz danasnje prespektive oceniti ovaj strip. Iako se na prvu loptu cini da su desetke ciste kao suza, slozicu se galadovom primedbom da je vecina prica koje mrtvi pricaju na granici podnosljivosti, ali vezivna nit u obliku susreta Dilana i Smrti kao i posalica koju su mu mrtvi priredili ipak odnose prevagu. Caertano vrhunski prati pricu, a Stano briljantan na naslovnici koja u Systemovom gigantu deluje jos sablasnije zbog onog rama u koji je stavljena. Ako dodam i neke licne stvari koje me vezuju uz ovaj strip, ne vredi traziti dlaku u jajetu :)

    15.06.2014
    15:27:00 sati
    Barker
    uredi
  • Andrey

    Ukupna ocjena 82%

    7, 8, 9, 10

    Precijenjeno remek-djelo, narativ i patetičan stil, bolje rečeno ton, na koji svršavaš kada imaš 13-16 god i nisi se baš načitao knjiga pa misliš da je jako originalno. Ali nije. No crtež je fenomenalan a naslovnica je ironično najbolj dio stripa, Stanovi radovi za Gigante su mesmerizing, sa puno više umjetničke slobode i avangarde, želim imati majice sa tim radovima.

    13.08.2014
    04:55:00 sati
    Andrey
    uredi
  • Stripmen

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Jedna od epizoda koja je naprosto savršena.

    30.09.2014
    08:06:00 sati
    Stripmen
    uredi
  • going going

    Ukupna ocjena 81%

    6, 10, 8, 9

     

    Evo posle drugog citanja i dalje nisam siguran koje ocene da dam ovoj prici. Vrlo cudna i netipicna  prica.Ono sto mi se najvise dopako u ovoj prici je Sclavijeva naracija kroz stihove.

    Sclavi je celu pricu preneo stihovima od kojih bih ja izdvojio kao najlepsi i najefektniji ovaj:

    Čućeš da nije mrtva

    divlja žeđ za životom,

    što divnu daruje laž

    da ne postoji zbogom.

    Takodje on nastavlja sa praksom da u vanredovnoj seriji pravi price iz vise omanjih prica odnosno da pravi kolaz

    Prica mi je bila odlicna dok se Houp nije pretvorila u Smrt, posle toga prica postaje nerazumljiva i zbunjujuca i nisam uspeo da shvatim smisao i poentu a mislim da Sclavi nije ni zeleo da ostavi neku jasnu poentu.

    Casertanov crtez na momente perfektan, a na momente prenatrpan i konfuzan.

    Naslovnice i Stanova i Villina su odlicne, s tim sto je na Villinoj Dilanovo lice malo cudnije nacrtano.

    08.10.2014
    22:29:00 sati
    going going
    uredi
  • Zagor-te-nay

    Ukupna ocjena 97%

    10, 10, 9, 10

    Aufff, nije ni čudo da je SD tija počet svoju extra ediciju s ovim GIGANTOM. Poetska priča, ovo je pravi Dylan Dog, kako ga je Sclavi zamislio.

    19.04.2016
    19:25:00 sati
    Zagor-te-nay
    uredi
  • hrvoje23

    Ukupna ocjena 45%

    5, 3, 5, 6

    Vrlo nejasna priča. Jest, da sam je čitao jako umoran pred spavanje, ali i dalje osim nekoliko 'bljeskova' ne vidim ništa posebno da bi zaslužilo ovako visoke ocijene. Doći će opet na red kad krenem s gigantima, pa se možda situacija popravi. Nisam siguran jesam li ili nisam čitao ovo u SD izdanju kao klinac...

    03.10.2016
    10:54:00 sati
    hrvoje23
    uredi
  • Jocko

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Jedan od mojih prvih pročitanih DD. Atipičan strip pun priča o malim ljudima, životnim tragedijama, poezije, melanholije; bome scenaristi ne štede ni staro ni mlado, kako se to kaže. Svi su jednaki pred Smrti.
    Casertano je ovde najbolji, a i Stano se maksimalno potrudio da ne razočara i naslikao ovu predivnu naslovnu.

    Meni lično ovo je nr. 1 Dilan Dog, ne mogu se odupreti tom utisku koji ne jenjava otkako sam ovo prvi put pročitao.

    23.11.2016
    23:54:00 sati
    Jocko
    uredi
  • Mummy

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Vrhunska epizoda. Jedna od onih koje ne blede u sećanju...

    15.09.2018
    10:29:00 sati
    Mummy
    uredi
  • Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    10.04.2019
    22:03:00 sati
    Patton
    uredi
  • Hercule Poirot

    Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    Vrhunski u svakom pogledu. Priča za više čitanja.

    31.08.2019
    21:18:00 sati
    Hercule Poirot
    uredi
  • Ukupna ocjena 100%

    10, 10, 10, 10

    15.04.2020
    00:33:00 sati
    benx40
    uredi
  • Ukupna ocjena 90%

    9, 9, 9, 9

    21.04.2020
    19:18:00 sati
    savas
    uredi
  • Kila Banana

    Ukupna ocjena 88%

    10, 8, 9, 7

    Odlična priča, i vjerujem jedan od boljih Dylana, ne i za stoku. Scenariju ipak ide slabija ocjena jer je Groucho UBIO sa vicevima. Crtež jako dobar, ali ne i maestralan. Ipak je nešto nedostajalo do desetke. Naslovnica najslabija. 

    23.08.2020
    18:19:00 sati
    Kila Banana
    uredi

Najnovije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Seminole
    Kod: TX SA 17
    Ocjena: 83%
    Vrijeme: 18.9.2020. 16:48:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 98
  • Zamak ludila
    Kod: DRGN LIB 13b
    Ocjena: 84%
    Vrijeme: 17.9.2020. 10:50:00
    Autor: kandraks
    Broj komentara: 4
    Broj pogleda: 299
  • Posljednja bitka?
    Kod: AF SS 418
    Ocjena: 71%
    Vrijeme: 17.9.2020. 0:17:00
    Autor: Kila Banana
    Broj komentara: 1
    Broj pogleda: 221
  • Operacija Kovčeg - Veriga
    Kod: CRRO DNEV 1
    Ocjena: 71%
    Vrijeme: 13.9.2020. 15:32:00
    Autor: Hercule Poirot
    Broj komentara: 4
    Broj pogleda: 762
  • Crna magija
    Kod: MN LIBSP 1
    Ocjena: 86%
    Vrijeme: 10.9.2020. 21:26:00
    Autor: kiky
    Broj komentara: 8
    Broj pogleda: 752

Aukcije

Forum

Najčitanije

Vijesti

Magazin

Recenzije

  • Put za raj
    Kod: ZG VCSP 32
    Ocjena: 50%
    Vrijeme: 3.7.2020. 23:14:00
    Autor: Djole
    Broj komentara: 15
    Broj pogleda: 2751
  • Povratak Zimske Zmije
    Kod: ZG VCZS 20
    Ocjena: 91%
    Vrijeme: 7.8.2020. 17:10:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 14
    Broj pogleda: 1811
  • Hellgate u plamenu
    Kod: ZG LU 275/276
    Ocjena: 87%
    Vrijeme: 23.6.2020. 1:11:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 17
    Broj pogleda: 1700
  • Povratak samuraja
    Kod: ZG VEC 155/157
    Ocjena: 81%
    Vrijeme: 31.8.2020. 23:37:00
    Autor: igor 12
    Broj komentara: 8
    Broj pogleda: 1313
  • Plamen nad Merivelom
    Kod: ZG VEC 143/144
    Ocjena: 76%
    Vrijeme: 18.8.2020. 0:16:00
    Autor: going going
    Broj komentara: 12
    Broj pogleda: 1247

Aukcije

Forum