Frank Cappa

Corto Maltese

ORKA 35 | 342 str.

Istina je skupa i bolna, ali popunjava praznine u srcu: Frank Cappa je novinar, foto-reporter i pravo-pravcato njuškalo čiji veličanstveni humanistički principi dominiraju nad nevoljama i utiru put generacijama pravičnih koji moraju doći poslije njega. Osim strasti prema lijepim ženama, cigaretama i alkoholu, te lunjanja po svijetu, Frankov život ima smisla samo dok istražuje i otkriva ono što ljudi kriju svim sredstvima: svoje krvave ruke.

Informacije o autorima

Scenarij

Crtež

Naslovnice

Ocjena stripa

Recenzija

Ukupna ocjena 84%

Priča 8

Scenarij 8

Crtež 9

Naslovnica 9

Moja ocjena

Ocijeni strip

Ocjena čitatelja

Ukupna ocjena 91%

P*9

S*9

C*9

N*9

NASLOVNICE — DOMAĆA IZDANJA

  • Frank Cappa
    ORKA 35

ZANIMLJIVOSTI

  • Ovaj strip je nastajao u periodu od 1981. do 1989.godine. Prvi album koji je objavljen, zbirka priča „U Brazilu“ štampan je 1984.godine u kultnoj francusko-američkoj izdavačkoj kući „Les Humaoides Asocietes“, koju su 1974.godine osnovali Druillet, Dionnet, Farkas i Moebius.
  • Manfred Sommer rođen je 27.maja 1933.godine u San Sebastianu. Odmah po njegovom rođenju, roditelji (otac Nijemac i majka Andalužanka) se sele u Barcelonu, gdje će Manfred živjeti do 1955.godine, kada zbog protivljenja vladajućim frankistima odlazi u Francusku, te naposljetku Belgiju. Sommer je učenik Blascove škole, te relativno rano okušava sreću sa stripom „Le tigre“, ali slavu zarađuje tek sa prvim tablama stripa o Franku Cappi. Krajem 70ih i početkom 80ih godina, on zajedno sa Ortizom, Sanchezom, Segurom i Bernetom osniva inicijativu pod imenom „Metropol“, koja će u tek nekoliko godina svog postojanja iznjedriti magazine o stripu imenom „Mocambo“, „Metropol“ i „KO comics“. Umro je 3.oktobra 2007.godine.
  • U Fibrinoj Orci #35, na 10. i 11.stranici koje su dio uvodnog teksta o Sommerovom radu na Cappi, odštampane su uvodne table dvaju Sommerovih stripova iz početne faze njegove karijere, „El lobo solitario“ i „Karelia, sonata para piano y violin“, a u kojima se odmah primjećuje autorova sklonost ka preciznom analiziranju karaktera likova koje crta.
  • Frank Cappa je prvobitno zamišljen kao plaćenik, a ne novinar.
  • Lik Franka Cappe zasnovan je na liku i djelu Roberta Cape (Endre Erno Friedmann), američkog jevreja mađarskog porijekla.
  • Lokacija Enjewa, navedena u priči „Ne valja gubiti glavu“ nije stvarna. S druge strane, Enkewa je oblast u Keniji.
  • U priči „Žrtve i junaci“, Cappa na Montmartru u Parisu traži mladog Maubeca, bivšeg plaćenika u Africi.
  • Priča koja nosi Prattov štih je svakako „Jangada“, u kojoj Frank odmara od ratova na plaži u Bahiji.
  • Album „Welcome“ priča o Frankovom povratku kući, u kanadski gradić Utopiju u kojem je odrastao. Tu saznaje istinu o svom porijeklu. Utopia, Ontario je stvarna lokacija u Kanadi, malo i skoro pa nenaseljeno turističko seoce gdje se uglavnom samo igra golf.
  • Rat u Nikaragvi je vječita enigma prije svega jer se odigrao u vrijeme kada su neki veći, „ozbiljniji“ sukobi otimali glavne vijesti na TV-u i radiju. Ukratko pojašnjeno za one koji ne znaju, slijedi par riječi o ovoj nesretnoj, pogubljenoj državi: porodica Somoza su diktatori koji vladaju Nikaragvom od američke okupacije 1912.godine do 1979.godine, kada gube vlast u puču koji organizuje ljevičarska politička organizacija FSLN (Sandinisti). FSLN preuzima vlast u toj srednjeameričkoj državici 1979.godine i vlada do 1990.godine, kada američke tajne službe podrivaju sistem i organizuju „proxy war“ u slijedećem sukobu, koji se naziva i Contra War. Kontristi su plaćeničke jedinice uz mali broj domicilnih nikaragvanaca i ratuju sa vladajućom FSLN od ’79 do ’90. U trenutku kada SAD otvoreno pomaže Kontriste (desničare) u rat se posredno uključuje i SSSR kroz pomoć FSLN-u. Wikipedijina stranica o nikaragvanskoj revoluciji nudi i spisak država koje su pomagale frakcijama u ovoj nesretnoj zemlji. Nemalo se cijeli svijet uključio u ovaj sukob. Simbol Nikaragve je ptičica zvana „guardabarranco“. - Još jedna značajka oko Nikaragve u životu Franka Cappe je završna scena na ulicama Manague, gdje dječaci precrtavaju grafite i autor napominje kako je ovaj album posveta Billu Stewartu i Kenu Luckoffu, novinarima koji su poginuli u Centralnoj Americi. Potonji je pokrivao nemire i ratove u cijelom području, da bi poginuo u 31.godini života u padu aviona u Meksiku, na putu ka radnom mjestu u Salvadoru. Bill Stewart je doživio dramatičniju smrt. Naime, „Guardia“ ili Nacionalna garda Somoza ga je ubila 1979.godine pred TV kamerama na samom kraju svoje strahovlade, dok su se snage FSLN približavale Managui. Cijeli snimak egzekucije je emitovan na njegovoj matičnoj ABC News.
  • U albumu „Viet-song“ pominje se, između ostalih i lokacija selo Nong Rai. Takvo selo ne postoji u Vijetnamu niti u Laosu, ali je Sommer iskoristio poveznicu sa istorijskim mjestom Nong Sa Rai, koje je 1593.godine bilo poprište krvave bitke Ayutthaya dinastije i Toungoo dinastije na području Burme – današnji Myanmar. Osim toga, Nong Khai je granična oblast na tajlandskoj strani te užarene granice.
  • U istoj priči spominje se i Pathet Lao, komunistička politička organizacija u Laosu, direktna produžena ruka Mao Zedongove Kine u području opijumskog „Zlatnog trougla“.
  • Kratka, nijema priča „Barcelona“ objašnjava Sommerovu viziju mogućeg rušenja moderne Barcelone i užasa koji bi se mogli desiti, bilo kad i bilo gdje.

Bitno je odmah napomenuti da nije bilo teško posmatrati ovaj strip uz saznanje da mu osnovna ideja vodilja nije originalna, u dovoljnoj mjeri da zasluži maksimalnu ocjenu, jer već smo se upoznali sa činjenicom da je temelj ratnog stripa zaliven malo zapadnije od Pirineja ili Galicije, i malo ranije od 70ih, tj. u Argentini, tj. krajem 50ih godina XX vijeka. Međutim, i pored takvog saznanja i tereta neoriginalnosti koji nosi, pravedni duh jednog velikog umjetnika pretočen u vinjete kroz pripovjedanje o užasima rata i svim nevoljama koje ljudski rod može i želi proizvesti, dovoljno je jak argument da se u ovakvoj – skoro pa tehnički savršenoj izvedbi, Frank Cappa označi kao jedna od najzanimljivijih i najboljih grafičkih novela ikad. Ono što, po mom skromnom mišljenju daje poseban kvalitet ovom stripu nisu priče o ljudskom zvjerstvu, nego baš proučavanje lika Franka Cappe, koji usred svih nevolja u koje zaluta prije svega čuva svoj cool, principe i humanost nezaustavljivom željom da istraži i otkrije sve što ljudi oko njega zamotavaju velom tajne i skrivaju od očiju javnosti.

Kao učenik Jesusa Blasca, možda i najvećeg katalonskog strip-umjetnika ikad, Manfred Sommer – rođeni Donostijaranac (srcem Katalonac), sin Nijemca i Andalužanke, prve korake u ovoj umjetnosti čini po direktivama prvonavedenog Blasca, te radom na „Franku Cappi“ doživljava svjetsku slavu od samog početka objavljivanja ovog stripa, 1981.godine. Prvenstveno kroz čuveni španjolski „CIMOC“ strip-magazin, Sommer polako i čvrsto stvara lik foto-reportera za kojeg ne postoje barijere u pronalaženju istine u svim ćoškovima svijeta u kojima su potpaljene ratne vatre. Uporedo sa nadogradnjom svojih jednostavnih narativnih kapaciteta, Sommer će postepeno napredovati u iscrtavanju Cappinih dogodovština na način da će se značajno približiti stilu Huga Pratta ne toliko svojom tehnikom, već crtanjem samog okruženja u koje locira svog glavnog lika, tj. svoj alter-ego. Iz tog ugla ne možemo dobiti odgovor na pitanje je li Sommerov uspjeh sa Cappom došao kao rezultat progresije u tehničkom manevrisanju naracijom, pa niti na pitanje kako je čovjek čiji prvi radovi predstavljaju kopiju upravo Blascovog prljavog crteža, koji se doima „utisnutim“ u vinjetu, transformisao svoje poteze u elegantne kretnje rukom i dostigao nehaj pomenutog Pratta. Ne. Prava snaga ovog stripa dolazi isključivo iz pravca gdje je potrebno detaljno analizirati Sommerove filozofije i ubjeđenja koje je instalirao u Franka Cappu.

Podsjetimo se prije svega na doba i stanje u kom se nalazio svijet tada – krajem 70ih godina XX vijeka. Na vrhuncu Hladnog rata, svijet je polarizovan i već se naziru naznake propasti (ili barem načina na koji će propasti) svi oni koji se nisu postrojili u dva tabora. Nuklearne krize tresu planetu, svakodnevno neko nekome prijeti raketama i bojevim glavama koje su obogaćene uranijumom ili čimeveć, jedni druge lažu da su spremni da se ostave razvoja oružja za masovno uništenje. Iz vatre hipokrizije javlja se nova opcija svima onima kojima petokraka i crvena boja smetaju i/ili onima kojima nadnaravno bogaćenje iliti neokapitalizam liči na neofeudalizam i ropstvo; svakoj napaćenoj i pogubljenoj duši koja ne vidi miran izlaz iz takve bipolarnosti servira se nešto nemoguće: ugodni mantil liberalizma. Izmišljeni pokret, nezvanično društveno uređenje utopije, zbjeg za one koji se nisu slagali sa idejama svojih vođa u dva tabora, nikad ispunjeno obećanje slatkorječivih onima koji vole da slušaju i da se nadaju i da aplaudiraju; prevara globalnih razmjera na koju će se nasloniti još neoformljen ali svakako prisutan kancerogeni virus naše civilizacije – neokolonijalizam u vidu rađanja multinacionalnih korporacija. Ratni sukobi se rađaju širom planete u kritičnim područjima koja su od strateškog značaja za glavne igrače. Internet ne postoji, širenje istine takođe još uvijek ne, što praktično znači da su ljudi ograničeni na ono što im je dostupno u oskudnim medijima – koje opet kontroliše neko kome prava istina može samo zasmetati. Jednostavno rečeno, planeta liči na šire područje Čajniča, svi su predaleko od svega. Stvara se osjećaj izolovanosti koji ubrzanim ritmom eskalira u potencijalne sukobe između klasa i potrebno je ostaviti prostora srednjoj radničkoj klasi da se uguši u beznađu prije no je se potpuno uništi, jer je označena kao kičma zdravog, potentnog tkiva prirodnog, humanog progresa. Nakon jedne ugušene pobune, one koja je takođe vještački instalirana u istoriji, a ogleda se u LSD-revoluciji iliti „hipi pokretu“, a koji je trebao da bude uvod u globalno oslobađanje od okova forme, eliminiše se svaka slobodna misao koja protivriječi vladajućim oligarhijama čiji bič tek dobija oblik – a mali pijuni, siroti hipiji se žene/udaju/utapaju u sivilo svakodnevnice. U takvom ozračju, vrlo rijetki ali stvarni, odnekuda niču avanturisti, koji iz ličnih razloga i pobuda hrle u vatru. A od svih tih i takvih likova, Frank Cappa je foto-reporter, novinar, koji će svojim tvrdoglavim i principijelnim stavovima, te izvještajima sa terena pokušati dočarati stvarnost ljudima kojima je istina daleka i dotad nedostižna. Baš zbog toga, Frank Cappa, kao usvojenče jedne obične, crnačke porodice srednje klase, „ratni trofej“ američkih oslobodilačkih silovatelja u Njemačkoj, napušta svoj život svaki put da bi pronašao opravdanje za svoje življenje u najboljem mogućem tonu i na najuzvišeniji način dao istinu onima kojima istina i najviše treba.


Frank je Cappa stvoren na osnovu stvarne osobe, koja se nevoljama probijala kroz život i u istoj časnoj noti napustila ovaj svijet, ali ni ta činjenica ne osporava značaj ovakvog pokušaja da se ovjekovječi jedan vrlo bitan vremenski period u našoj novijoj istoriji. Iz trenutne pozicije, ne bih se složio kako je Sommer nosio teret proroka, pa čak ni da je bio svjestan šta je stvorio: borca za istinu kakav on prosto mora biti, umjerenog hedonistu koji se diči svojim skoro-pa-bolesnim porivom za istinom; mogu samo reći da je taj umjetnik pravilno osjećao puls svijeta u kome živi i da mu je ovaj strip poslužio kao fenomenalan instrument kojim će upozoriti ljude na opasnosti koje im prijete, a dolaze upravo iz unutrašnjosti ljudskog bića. Da svo zlo dolazi od ljudi i njihove zvjerske prirode bila bi fatalistička izjava, ali kao takva ona nije daleko od istine. Upravo nam Cappa kao aktivni posmatrač nedjela koje čini njegova civilizacija ukazuje na najbolnije tačke u našoj osobnosti i nudi najrizičniju ali i najbolju opciju kako se oteti iz vrzinog kola u koje nas povremeno potisnu oni koji stavljaju kažiprst na usta.

Zbirka priča o Franku Cappi u Fibrinoj je Orci #35 tehnički savršeno postavljena, jer iako ne prati originalnu hronologiju albuma o ovom neobičnom junaku, slijedi logični redoslijed zbivanja u njegovom životu i dozira romantiziranu verziju analepsi koje su nam potrebne da ispravno analiziramo njegov lik. Sastoji se od četiriju originalnih albuma; naime, prvi album koji je objavljen u Francuskoj je „U Brazilu“, a drugi „Somoza i Gomora“, dok uvodne table u Fibrinoj knjizi donosi „Poslednji Afrikanac“ – koji je ustvari tek treći po originalnom redoslijedu. Nikad dovršene dogodovštine našeg Franka iz Avganistana zatvaraju zbirku (sa kratkom pričom „Barcelona“, svojevrsnom posvetom gradu koji su rušili i ruše centralisti /tada fašisti/falangisti, onom u kome su se Sommerovi roditelji naselili netom nakon Manfredovog rođenja, i gdje je živio do svoje 21.godine). U pomenutim analepsama vraćamo se u prošlost Franka Cappe, gdje ćemo saznati sve detalje o njemu, od ranog djetinjstva, muka koje je prolazio u Kanadi, preko prvog vatrenog krštenja u svojoj profesiji, do otklona iz njegove nove svakodnevnice, a koji se ogledaju u romantičnim izletima po obalama okeana u Brazilu ili na samoj Kopakabani, nezvaničnoj prijestonici tadašnjih hedonista.


Vjerovatno je ključni momenat u životu Franka Cappe detalj kada kao potrčko velikog Jacka Weldona ispred kafane u Saigonu gleda njegovo unakaženo tijelo i uzima aparat da bi ga uslikao i otrčao u centar grada da snimi marš budista na katolički univerzitet. U tom se trenutku lomi njegova sudbina i on je onako unezvijeren i oznojen prihvata objeručke: potpuno je spreman da iz maksimalno neutralne pozicije preuzme odgovornosti i rizike da bi svijetu predočio istinu o užasima rata i ljudskim zvjerstvima. No, pozicioniranje ispravnog ugla u fotografisanju, hvatanje dijapazona i centriranje objektiva nisu jedini đir ovog plavušana, jer Frank aktivno brani svoj položaj i pesnicama i oružjem tamo gdje zatreba, obzirom na samu prirodu stripskog junaka avanturiste. Jasno je takođe i to kako ljudi upoređuju Cappu sa drugim stripskim junacima poput Jeromea Drakea zbog njegove tvrdoglavosti i principijelnosti, sklonosti prema avanturama – što je zajednička osobina još jednog junaka, Prattovog Corta Maltesea – ali poređenja sa potonjim vjerovatno su optička varka zbog brazilske pustolovine, Frankovog coola i samog načina na koji je taj dio stripa nacrtan. Cappa ima svoj svijet, svoju dimenziju koju obilazi uzduž i poprijeko i ne postoji šansa da će se u tim katastarskim općinama sresti sa pomenutim kolegama.

Što se analize samog grafizma ovog stripa tiče, osim naglašenog napredovanja u dimenzije koje egzaktno dočaravaju dati momenat u priči, ili, što bi zli jezici (koji su obično i najglasniji, iako su najneučtiviji) rekli, kopiranje Fontovih oblika i Prattove ležerne linearnosti, nema mu se šta oduzeti, pa ni dodati. Sommerov je stil originalan, koliko god izgledao kao kombinacija nečijih tuđih poteza. Postoji određena doza plošnosti i manjka dubine nekih kadrova, ali svi ti sitni nedostaci stidljivo vire iz jednog prostog razloga: ja vidim da je lik Franka Cappe centar zbivanja, naracija mu je podređena iako je sam po sebi tek posmatrač, ali nije dovoljno upečatljiv i dominantan naspram pojedinih situacija. Iako je ovo strip o Franku Cappi, ovaj strip je u suštini zbirka njegovih doživljaja koje neutralni ugao gledanja trpi zbog podređenosti silini zla kojoj Frank svjedoči i koju nam želi opisati. Današnji radovi u devetoj umjetnosti teško pozicioniraju likove nasuprot same priče u svojoj dezorijentisanosti pri definisanju junaštva i doprinosa glavnog lika – a textbook primjer kako to treba raditi upravo je ovo Sommerovo djelo.

Dodatna vrijednost Franka Cappe leži u činjenici da najbolnije tačke ljudske osobnosti koje imaju moć da proizvode globalne sukobe nisu tretirane u međuvremenu, pa se kao takav ovaj strip uvijek može čitati iz pravilnih poriva. Naime, oni koji znaju da se porijeklo ljudskog zla ne može precizno locirati u vremenskoj liniji, odnosno svjesni su da je ono oduvijek prisutno u ljudima, već su odavno shvatili da je samo riječ o svojevrsnoj nadogradnji bestijalnosti kroz istoriju, baš kao što su svjesni i činjenice da je broj jedinki koji su se spremni oduprijeti svakoj globalnoj prevari sve manji. Naizgled jednostavan, avanturista zgubidan, šmeker, lutalica i zavodnik, Frank je svjedok istosmjernih strujanja zla u našim krvnim zrncima za koje nemamo vremena razmišljati zašto su tu, u nama. Frank je onaj dio nas koji je spreman da se odupre izazovu i da stisne petlju i suprotstavi se nečemu većem, nekome moćnijem, neko ko na zijevanje poslije ručka odgovara otimanjem od topline komfora.

Mada se originalnost ovom prije svega zabavnom i poučnom stripu može spočitati, ne postoji šansa da mu se ospori kvalitet same izvedbe. 40 godina nakon prvog pojavljivanja i skoro pa deset godina od sabiranja u zbirku u Fibrinoj režiji, Frank Cappa ponosno stoji u policama i bez ikakvih dodatnih tereta ili dugova čeka na naredno čitanje, pa vrijedi parafrazirati završnu riječ urednika: „Prije no što je u mas-medijima mahanje zastavama pacifizma, vrištanje o ekologiji i upiranje prstom u kršenje ljudskih prava postalo pomodarstvo – Sommer je to pričama o Franku Cappi pojasnio do u detalj, stvorivši ogoljeno, brutalno i moralno svjedočanstvo o genocidima iz naše nedavne istorije“. Da, baš tako. Aqui teniu, si us plau.

Naprijed

N/A

N/A

Naprijed

Recenzije čitatelja

  • drogsy

    Ukupna ocjena 90%

    9, 9, 9, 9

    Frank Cappa ima taj Hugo Pratt/Corto Maltese vibe i scenaristički i, pogotovo, crtački, ali i unatoč tome uspijeva iznijeti vlastiti originalni umjetnički izričaj i pružiti čaš odlične, čas vrlo dobre minijaturne priče.

    11.06.2024
    18:10:00 sati
    drogsy
    uredi
  • Ukupna ocjena 96%

    10, 9, 10, 9

    Dragi kolega, sve pohvale s moje strane za ovaj tekst. Super recenzija za ovaj sjajan strip. Meni osobno je najdraža priča u kojoj se glavni lik vraća kući i proživljava grozne trenutke s nekadašnjim prijateljima. Priča odskače od ostalih jer se ne odvija u nekom ratnom području, ali je i dalje prepuna napetosti i sukoba iako se žanrovski radi o čistoj drami. I nema veze što ideja stripa nije originalna, puno je važnije kako se barata likovima i tematikom. Ruku na srce, masu stvari koje čitamo i gledamo nisu ništa novo, ali ostavljaju dojam snažnim crtežima, scenarijima i izvedbama. Vjerujem da je to daleko važnije. 

    12.06.2024
    09:12:00 sati
    brrkovi
    uredi
  • hrvoje23

    Ukupna ocjena 93%

    9, 9, 10, 9

    Jako dobra knjiga kraćih priča. Crtežom sam oduševljen.

    12.06.2024
    09:48:00 sati
    hrvoje23
    uredi
  • smogy_boy

    Ukupna ocjena 93%

    9, 10, 9, 9

    Pohvale Salkanu na recenziji. O Franku Cappi već rečeno, ali možda dodati kako strip navuče neku toplinu oko srca uz misao da se ipak nađe još dobrih ljudi (u stvarnom životu sve manje, ali ipak barem u stripu). Više junaka poput Corta i Franka . . . 

    12.06.2024
    15:11:00 sati
    smogy_boy
    uredi
  • Oki

    Ukupna ocjena 93%

    9, 10, 9, 9

    Sad kad vidim ovu recenziju, žao mi je što nemam ovaj strip jer nekoliko Sommerovih priča o dogodovštinama Franka Cappe nikada neće izaći iz glave. Prvenstvno dvije ljubavne priče iz Brazila, ona o ribaru i “vještici” osvaja svačije srce, a ona predkarnevalska slama i najtvrđa srca i te dvije su prava mala remek djela. Pamtim još i naivnost Afrikanaca i gubljenje glava po Africi, a najpredvidljivija priča je sa onim malim što odlazi iz Francuske u Afriku biti plaćenik…kod te crno bijele epizode sam na trenutke pomislio da ju je crtao Ivica Bednjanec, no kroz cijeli fibrin album vidimo kako Sommerov crtež evoluira a i ono najzanimljivije, Sommer likove u svojim pričama crta prema izgledu slavnih glumaca i glumica iz njegovog vremena i crta ih prirodno i savršeno. Neželjena i odbačena beba odrasta u obitelji punoj ljubavi, te izrasta u legendarnog lika, Franka Cappu:) Iz znatiželje zavirio u forum za najavu ovog izdanja, pa vidim da sam pred mnogo godina ostavio ovaj komentar: Ukratko, ovaj integral je zbir priča koje za glavnu temu imaju (bez)vrijednost ljudskog života prikazanu uglavnom kroz ljubav i rat, t.j. kroz razne ratove i razne ljubavi:) Emotivnost izbija iz ovih priča kao iz uzavrelog lonca, samo glavno jelo koje se brčka za začin ima smrad rata i miris smrti. Glavni lik je moralan do maksimuma bez obzira na bizarnost situacija u kojima se našao. Ono što Sommer nije uspio reći kroz priču, biva izrečeno kroz crtež/sliku jer ima par fenomenalnih vinjeta koje vrijede za sto riječi.
    22.06.2024
    11:02:00 sati
    Oki
    uredi
  • DiSkAcH

    Ukupna ocjena 82%

    8, 7, 9, 10

    Jako dobar strip, mene podsjeća na Pilota....samo u obliku R. Redforda. ;)

    24.06.2024
    14:30:00 sati
    DiSkAcH
    uredi

Najnovije

Vijesti

    Magazin

    Recenzije

    • Čovjek Sjena
      Kod: KM LU 14a
      Ocjena: 91%
      Vrijeme: 23.6.2024. 13:51:00
      Autor: Ivan Liverpool
      Broj komentara: 6
      Broj pogleda: 932
    • Planina tajni
      Kod: TX ALM 3b
      Ocjena: 76%
      Vrijeme: 21.6.2024. 15:51:00
      Autor: tex2
      Broj komentara: 4
      Broj pogleda: 1415
    • Odjeci iz prošlosti
      Kod: JU DRKW 9/10
      Ocjena: 77%
      Vrijeme: 19.6.2024. 16:37:00
      Autor: Dwayne_Looney
      Broj komentara: 4
      Broj pogleda: 1410
    • Granica
      Kod: SRVL 33
      Ocjena: 67%
      Vrijeme: 17.6.2024. 22:38:00
      Autor: Salkan
      Broj komentara: 1
      Broj pogleda: 1225
    • Svjetlucanje zvijezde
      Kod: LL SD 3
      Ocjena: 93%
      Vrijeme: 16.6.2024. 9:52:00
      Autor: Ivan Liverpool
      Broj komentara: 4
      Broj pogleda: 1308

    Aukcije

    Forum

    Najčitanije

    Vijesti

      Magazin

      Recenzije

      • Zlato Colorada
        Kod: TX LIB 23
        Ocjena: 89%
        Vrijeme: 6.4.2024. 13:18:00
        Autor: tex2
        Broj komentara: 6
        Broj pogleda: 1947
      • U tami
        Kod: TX SAK 6c
        Ocjena: 94%
        Vrijeme: 16.4.2024. 10:06:00
        Autor: Ivan Liverpool
        Broj komentara: 8
        Broj pogleda: 1713
      • Poltergeist!
        Kod: DD LEX 132
        Ocjena: 83%
        Vrijeme: 8.5.2024. 11:33:00
        Autor: Ivan Liverpool
        Broj komentara: 2
        Broj pogleda: 1686
      • Pobedonosni marš
        Kod: KM LU 8a
        Ocjena: 67%
        Vrijeme: 14.5.2024. 22:29:00
        Autor: Salkan
        Broj komentara: 10
        Broj pogleda: 1624
      • Crni Lav
        Kod: KM LU 7c
        Ocjena: 74%
        Vrijeme: 13.5.2024. 20:21:00
        Autor: Ivan Liverpool
        Broj komentara: 9
        Broj pogleda: 1614

      Aukcije

      Forum