Peta epizoda serijala donosi jednu veliku promjenu i na scenarističkom i na crtačkom planu. Umjesto Manfredija, originalnog tvorca serijala, scenarij za ovu epizodu napisao je Marcello Toninelli. O Toninelliju kao autoru se često lome koplja. Dugo godina je bio glavni scenarist na Zagoru i mnogi ga nisu voljeli zbog učestalog ponavljanja istih/sličnih tema, ponajviše onih s trgovcima oružjem. No, s druge strane vidio sam po komentarima i da ga je dosta njih voljelo jer su upravo s njegovim pričama na Zagoru i odrasli. Kod mene nema tog faktora nostalgije jer pripadam nešto mlađoj generaciji, ali usprkos tome, on mi je drag autor. Njegove epizode Zagora su bile realne što mi se sviđa. Bilo je to doba kad je Zagor bio prava avantura u granicama vestern okvira. Možda će se poznavatelji njegovog opusa na Zagoru iznenaditi što se odlučio okušati u nekom serijalu s nadrealnim scenama, ali ne treba zaboraviti ni kako je 80-ih radio na scenariju i za Trapera Kerryja koji također iskače od onog realizma koji ga je krasio u Zagoru.
Gordon je specifičan serijal koji počiva na apsurdu. Trademark serijala su bizarne scene, golotinja te specifičan humor (naročito u prvim epizodama). Manfredi je započeo s nekim jako dobrim epizodama u kojima nam je predstavio duh serijala, odnosno Gordona na način na koji ga je on zamislio. I sada je došao red na Toninellija da pokaže što zna na terenu koji mu nije toliko poznat. Iskreno, po mom mišljenju, ovdje se i nije baš najsjajnije snašao, ali ne treba ga suditi po jednoj epizodi budući da je kasnije napisao sasvim solidnu priču „Šetač Johnnie“.
Priča započinje s Helgom i njenim novim hobijem – gatanjem iz karata. A po gužvi koja vlada u čekaonici, čini se i kako joj vrlo dobro ide. Tko zna koliko bi njen hobi dugo potrajao da ju nije iz takta izbacio njen klijent Brian Bolland III. Helga iz karata vidi da je pred njim loša sudbina, a uz to se i sama uspaniči jer budući da je Brian rođen isti dan i sat kad i Helga, Helga je uvjerena kako i nju čeka jednako loša sudbina. Moram priznati kako mi je ovo bilo pomalo blesavo. Kakve veze ima datum rođenja s kartama? Gordon i ja mislimo kako su to gluposti, međutim Helga nam oštro proturječi te se zatvara u svoju sobu sva u strahu. Kako bi joj dokazali da Helgina sudbina nema nikakve veze s Brianovom, Gordon i ekipa odluče istražiti Brianovu prošlost.
Priču bih po žanru klasificirao kao krimić s elementima nadnaravnog. Istraga u početku nije ohrabrujuća za naše junake budući da, što god su oni otkrili, Helga je nalazila samo još više poveznica između njezina i Brianova života. Ono što najviše upada u oči tijekom istrage je to da je Brian imao zaručnicu Elzu Malden koja je ubijena prije 3 godine i koja je po izgledu pljunuta Helga. Vau, malo tko je mogao očekivati da će se u priči pojaviti i jedan od najpopularnijih motiva u svijetu stripa – motiv dvojnika. Plus je za način na koji je motiv odrađen. Nije onako klasično da dvojnik pokušava zauzeti mjesto jednog od glavnih junaka već je pomalo originalnije, budući da se dvojnica kasnije pojavljuje u obliku duha. No, opet kad pogledam malo bolje, previše mi je tu slučajnosti nabacano između Helge i Briana. Izgleda kao da je Marcello želio na silu isforsirati tu poveznicu.
Istraga nas vodi do svjetionika u kojem se desilo spomenuto ubojstvo prije 3 godine. Usput upoznajemo i lokalno stanovništvo obližnjeg gradića Reymillanda. Ne znam što je autor pokušao s onom trojicom besposličara jer mi njihovi komentari uopće nisu bili zanimljivi. Jedino možda služe kao prikaz tipičnih lokalaca kojih ima u svakom selu i koji moraju gurati nos di im nije mjesto te sve živo komentirati.
Toninelli nas čak pokušava i jednim flashbackom prevariti te nam daje lažnu scenu kako bi nas naveo na krivi trag u istrazi ubojstva. Obično flashback scene uvijek pokazuju događaje koji su se uistinu desili tako da je ovo na neki način varanje čitatelja. Ipak, ne mogu mu ovdje ni zamjeriti to jer je kraj dosta dobro odrađen i vjerojatno bi bio previše predvidljiv da nije bilo lažnog flashbacka. Završnica mi je bila uvjerljivo najbolji dio epizode. Čak je bila i dosta napeta što se na žalost za ostatak priče baš i ne može reći te uglavnom ona i izvlači ocjenu ove epizode. Humora je također bilo, iako ne na onoj razini kao u Manfredijevim početnim epizodama, a nekako me nisu impresionirali ni dijalozi među likovima. Sve u svemu, priču bih opisao riječju osrednja. Zbog te krimi tematike mi je i bila donekle zanimljiva, no daleko je to od najboljih epizoda ovoga serijala. U prvih 5 uvjerljivo najlošija, ali i takva predstavlja osvježenje u odnosu na neke kasnije epizode.
Za promjenu na grafičkom dijelu zaslužan je Emilio Cecchetto, autor za kojega sam ja osobno prvi put i čuo upravo kad sam čitao ovu epizodu. Malo je reći da mi se nije svidio njegov stil crtanja. Za razliku od čistog Della Monicinog stila, Cecchettov je dosta „prljav“ i nejasan. Mnoge vinjete, naročito one preko dva reda su dosta nabacane i nerazgovjetne tako da se treba posebno skoncentrirati kako bi shvatili što je sve Cecchetto nacrtao na njima. Nadalje, serijal je poznat po seksepilnim ženama zahvaljujući načinu na koji ih je Della Monica crtao. Kod Cecchetta nema tog seksepila u crtežu. Njegovi likovi su svi redom ružni i teško prepoznatljivi, a pogotovo je to slučaj kod ženskog dijela ekipe. Jessica je inače prava ljepotica, a u izvedbi Cecchetta izgleda doslovce kao strašilo s morskom travom na glavi umjesto kose. Također, perspektive iz kojih je crtao pojedine scene su poprilično čudne (kao na gornjoj slici) tako da uistinu je teško naći neki element po kojemu bi mogli pohvaliti crtača. U svim drugim epizodama koje je crtao, njegov rad sam ocjenjivao s dvojkom, a tako ću napraviti i ovdje. Na kraju ću dodati i kako je šteta što ovo nije crtao Della Monica jer sam siguran da bi mi i cijela priča bolje legla s nekim boljim crtačem. Naslovnica je pak sasvim solidna. Atraktivna kao i većina drugih naslovnica ovoga serijala, a ono što se na prvu možda ne skuži je kako ovaj duh (iz očitih razloga) ima izgled Helge, odnosno Elze. Zbog takvih stvari se uvijek nakon čitanja volim vratiti ponovno na naslovnicu jer se koji puta desi da neke detalje jednostavno ne možete registrirati dokle god ne pročitate cijelu priču.
.jpg)
